Medijumi za prenos podataka
PANEVROPSKI UNIVERZITET „APEIRON”
BANJA LUKA
REDOVNE STUDIJE
SMJER: FIZIOTERAPIJA I RADNA TERAPIJA
Seminarski rad iz predmeta:
INFORMATIKA I RAČUNARSKE TEHNOLOGIJE U
ZDRAVSTVU
Tema:
MEDIJUMI ZA PRENOS PODATAKA
Profesor:
Student:
Prof. Dr Branko Latinović
Goran Zec
Br. Indeksa 14-15/RFT
Banja Luka, januar 2016. godine
1 Sadržaj:
BUŠENE KARTICE (PUNCHED CARDS)...................................................................2
CD-R (COMPACT DISC RECORDABLE)...................................................................6
CD-RW (COMPACT DISC REWRITEABLE).............................................................7
Osnovne karakteristike BLU RAY diska...........................................................10
Način zapisa podataka na BLU RAY.................................................................10
Kapacitet memorije BLU RAY diska.................................................................10

2 BUŠENE KARTICE (PUNCHED CARDS)
Slika 1 Primjer bušene kartice sa 80 kolona
2.1 Osnovne karakteristike bušenih kartica
Bušene kartice su prvi primjer medijuma za upis podataka. Stvaralac bušenih kartica je
Joseph Jacquard, koji je kartice koristio za unos dezena koji su se izrađivali na platnu. Joseph
ih je počeo upotrebljavati 1801. godine. Kroz vrijeme, Charles Babbage je prvi upotrebljavao
bušene kartice za spremanje informacija.
2.2 Način upisa podataka na bušenu karticu
Upis podataka na bušene kartice se vrši binarnim sistemom (0 i 1).
Upis informacija i naredbi na bušene kartice vršio se ručno. Zavisno od namjene, svaka rupa
je imala svoje značenje. Očitavanje informacija i naredbi vršilo se pomoću računara. Mjesto
na kom se nalazila rupica je označavalo jedinicu (1), a prazno polje je oznacavalo nulu (0). U
zavisnosti od dogovora oko učitavanja, naredbe su se mogle i suprotno označavati.
2.3 Kapacitet memorije bušenih kartica
Količina memorije na bušenim karticama je bila relativno mala. Memorija je takođe zavisila
od proizvođača i dužine kartice. Postojale su kartice sa 80 kolona, i kartice sa 96 kolona za
unos podataka.
2.4 Period upotrebe bušenih kartica
Bušene kartice su se koristile tokom 19. vijeka. Vrhunac upotrebe dostigle su krajem 19.
Vijeka, tokom popisa stanovništva u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
3
DISKETA (FLOPPY DISK)
Slika 2 Primjer različitih floppy disketa
3.1 Osnovne informacije o floppy disketama
Prva disketa (floppy disk) je predstavljena 1972. godine. Kao novitet imala je više memorije
nego bušene kartice. Takođe, s većom memorijom, pojednostavljen je sistem upisivanja i
čitanja podataka sa diskete.
3.2 Način upisa i čitanja podataka sa floppy diska
Sa nastankom diskete, nastao je i uređaj za upis i čitanje podataka. Taj uređaj se naziva
FLOPPY DISK DRIVE (FDD). Memorija je obložena materijalom koji omogućava upis
podataka zbog reagovanja na magnetno polje. U sredini diska za upis se nalazi osovina
pomoću koje se pokreće disk i magnetom se upisuju podaci. Mana ove memorije je u tome što
bilo koji drugi magnet može uništiti podatke snimljene na floppy disk.
3.3 Kapacitet memorije floppy disk-a
Vremenom od 1971. godine, veličina diskete i kapacitet memorije su se mjenjali. Na početku
su diskete bile veće, a imale su manji kapacitet memorije. Prdva disketa je bila velicine 8 inča,
a kapacitet memorije bio je maksimalno 80kB. S vremenom, veličina diskete je smanjena na
3
½ inča, a kapacitet memorije je povećan na 1,44MB.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti