Njega zaraznih bolesnika i infektivne bolesti
Doc. dr Branislav Mihajlović
Infektivne bolesti
ZNAČAJ INFEKTIVNIH BOLESTI
Danas možemo govoriti o renesansi infektivnih bolesti.
Tome su svakako doprineli događaji iz novije prošlosti:
HIV infekcija, epidemije Lassa-, Ebola- i drugih hemoragijskih groznica, veliki
broj oboljelih od hepatitisa B i C, ponovni porast obolijevanja od tuberkuloze,
povratak difterije i najzad, epidemija svjetskih razmjera teškog oblika atipične
virusne pneumonije........
Infekcije su bile i ostale glavni uzrok obolijevanja i umiranja ljudi.
Otkriće antibiotika, i razvoj efikasnih vakcina, dali su povoda za nadu da je
pobjeda nad infekcijama neposredno pred nama, ili da je već ostvarena.
Dalji razvoj događaja je to opovrgao.
Pandemija izazvana
virusom humane imunodeficijencije (HIV), brojni
novootkriveni uzročnici infekcija,
stalno prisutne "klasične" zarazne bolesti,
progresivni razvoj rezistencije mikroorganizama na antibiotike, sve veći problemi
sa infekcijama vezanim za trudnoću....
To su samo neki dokazi da smo se prerano obradovali nečemu što je možda
nemoguće - konačnoj pobedi nad infektivnim bolestima.
Svijet u kome živimo je oduvijek bio svijet infekcija;
U njemu smo zajedno sa hordama drugih legitimnih stanovnika Zemlje:
protozoama, bakterijama, virusima, parazitima, prionima...
Ako bi virusi ili bakterije postali dominantni, čovjek bi bio potisnut sa svog
superiornog položaja, ili bi mu bila ugrožena sama egzistencija.
Uništavajuće pandemije u prošlosti, kuge ili gripa na primjer, pokazale su kako
nemilosrdno, i po koju cenu za ljudski rod, može da bude vođena borba od strane
ovih drugih stanovnika Zemlje.
Da bismo učvrstili naše "mjesto pod suncem", moramo stalno da istražujemo
načine kako da otklonimo prijetnje našoj populaciji.
RENESANSA INFEKTIVNIH BOLESTI
U osnovi aktuelizacije infektivnih bolesti, nalaze se prije svega važne
epidemiološke promjene.
One se posljedica više činilaca:
Uticaj okoline.
Promjene okoline imaju značajan uticaj na rasprostranjenost prebivališta domaćina
i prenosilaca infektivnih agensa.
To je dovelo do porasta obolijevanja od
malarije, denge, žute groznice i drugih
bolesti.
Promijenjeni uslovi
okoline dovode do porasta i premještanja rezervoara uzročnika
u živom svijetu....
Tekovine tehnološkog razvoja sa svoje strane takođe doprinose širenju uzročnika
Bolničke infekcije.
Koncentracija teških bolesnika u bolnicama i nekritična upotreba antibiotika
stvaraju preduslove za nastanak infekcija i brzi razvoj rezistencije klica.
Novi uzročnici i nove infektivne bolesti.
Stalno se proširuje spektar uzročnika infekcija.
U poslednjih 20 godina medicinska nauka je otkrila više od 40 vrsta, do sada
nepoznatih, novih uzročnika
Kod većeg broja oboljenja, čiju smo etiologiju doskora smatrali "nejasnom",
pokazalo se da pripadaju porodici zaraznih bolesti.
Za to vrijeme iskorijenjena je samo jedna zarazna bolest -
variola.
Neke druge, kao što su tifus, dječja paraliza, pjegavac ili difterija su potisnute, ali
i
dalje ostaju ozbiljna prijetnja čovječanstvu.
U
legionelama
su tako otkriveni izazivači široko rasprostranjenih pneumonija.
Objašnjenje nastanka čira na želucu, kao hronične bakterijske infekcije izazvane
helicobacterom pylori, došlo je isto tako neočekivano.
Lista tumora verovatno indukovanih virusima sve je duža: primarni karcinom jetre,
Kapošijev sarkom, karcinom cerviksa materice.
Sa
borelijama kao uzročnicima
Lajmske bolesti takođe se nije računalo.
Učestala pojava
spongiformne encefalopatije kod goveda (BSE) zabrinula je svijet
zbog masovne potrošnje goveđeg mesa u ishrani.
Slučajevi BSE, očigledno povezane sa atipičnim oblicima Creutzfeld-Jakobove
bolesti u Velikoj Britaniji, pokazali su da je ova briga opravdana.
Posebno je uznemirujuća činjenica da se ovde ne radi samo o novom uzročniku,
već i o novom obliku života infektivnog agensa.
HIV
infekcija predstavlja, bez sumnje, jedno
od najvažnijih otkrića u oblasti
infektologije.
Ona se mora shvatiti, s obzirom na dosadašnji tok pandemije, kao globalni svjetski
problem. AIDS je postao jedan od najvažnijih uzroka smrti mladih ljudi širom
sveta.
Možda i zbog toga, bolest je veoma podstakla razvoj virusološke dijagnostike i
potragu za antivirusnim lijekovima.
Uticaj globalizacije.
Internacionalna migracija ljudi i transport životinja, životnih namirnica i roba
višestruko su porasli.
Moderna transportna sredstva omogućavaju putovanja na velike udaljenosti za
kratko vrijeme.
Tako i prouzrokovači infektivnih oboljenja danas mogu putovati velikom brzinom,
ne pridržavajući se granica država i kontinenata.
Jedna od posljedica toga je porast broja importovanih tropskih bolesti, prije svega
malarije.
Rezistencija mikroorganizama na antibiotike
zdravstvena služba, sposobna da usvaja i primjenjuje tekovine savremene
medicinske nauke.
ETIOLOGIJA INFEKTIVNIH BOLESTI
E t i o l o g i j a je dio medicinske nauke koja istražuje i proučava uzročnike
bolesti.
E t i o p a t o g e n e z a podrazumijeva uzrok, nastanak i razvoj bolesti.
Е t i o p a t o l o g i j a podrazumijeva uzročnika i patološke promjene do kojih
dolazi dejstvom ili prisutnošću nekog agensa.
Uzročnici akutnih infektivnih bolesti su mikroorganizmi koji dovode do određenih
patoloških promjena i funkcionalnih poremećaja na pojedinim organima i
organskim sistemima makroorganizma.
Mikroorganizmi koji dovode do bolesti nazivaju se p a t o g e n i m za razliku od
a p a t o g e n i h čije prisustvo ne dovodi do patoloških lezija u organizmu.
Postoji i grupa f a k u l t a t i v n o p a t o g e n i h uzročnika, kao npr.
E. coli, koji samo u izvjesnim prilikama i uslovima postaju patogeni.
Međutim, ponekad i prisustvo patogenih uzročnika u makroorganizmu ne znači
bolest, kao na primjer u slučajevima kliconoštva i kod latentnih infekcija.
Bakterije nisu u današnje doba tako česti uzročnici zaraznih bolesti.
Nakon otkrića aktivne imunizacije i antibiotika, one su postale sve rjeđe tako da su
neke “klasične bolesti” skoro nestale.
Međutim, neke od njih su postale rezistentne na antibiotsku terapiju, pa su ponovo
izazvale interesovanje medicinske javnosti.
