Poslovna ekonomika
1
Poslovna
ekonomika
1. Uvod
Ekonomika preduzeća je ekonomska disciplina koja izučava poslovanje preduzeća uz
fokusiranje na poslovnu efikasnost. Ona nas upoznaje sa ekonomskim konceptima i principima
ukazujući na njihovu relevantnost sa stanovišta donošenja poslovnih odluka. Primenjuje teoriju
na realne probleme biznisa.
Privreda ne može da postoji bez preduzeća
.
Preduzeća su nastala kada su domaćinstva prestala da budu samodovoljna i kada su počela da
proizvode za drugog, odnosno za razmenu
.
Svako preduzeće je organizacija ljudi i sredstava, koji imaju zajednički cilj. Nezavisno od
toga da li preduzeće teži ostvarivanju profita ili funkcioniše kao neprofitno orijentisano, osnovni
razlog nastanka i postojanja preduzeća je povećanje efikasnosti. Preduzeće predstavlja
najefikasniji oblik organizacije privredne aktivnosti i zato je preduzeće osnovna institucija svake
tržišne privrede.
U modernom društvu, uslužni sektor odavno je postao glavni kreator novih radnih mesta i
stvaralac nacionalnog bogatstva. Zbog toga je logično, da u ekonomici koja se sve česće naziva
“uslužna ekonomika”, a u okviru koje značaj i učešće usluga i dalje raste, i trud istraživača bude
usmeren i skoncentrisan na ovu oblast. Sprovedena su mnoga istraživanja koja su bila vezana za
različite aspekte i dimenzije uslužne ekonomike.
2
Poslovna
ekonomika
1. Šta je preduzeće i koja su njegova obeležja?
Preduzeće je privredni subjekt u okviru koga se, u robno – novčanoj privredi obavlja određena
privredna delatnost. To bi bilo po definiciji šta je preduzeće, Korsel Seneju definiše kao„svaku
ljudsku aktivnost koja koristi razne sile da bi ostvarila određeni cilj“ Njegova definicija vezuje
preduzeće za ljudsku aktivnost što je u potpunosti tako mada je i sam pojam preduzeća evoluirao
kroz veme tako da u savremenoj teoriji se preduzeće tretira kao racionalni, ekonomski sistem sa
preduzetnikom na čelu. Po tržišnom konceptu „svaki samostalni finansiski subjekt koji proizvodi
za tržište robu ili usluge“ predstavlja preduzeće.
Preduzeće može u svom sastavu imati više organizacionih delova sa određenim stepenom
samostalnosti. Njihova pojava proističe iz potrebe da se ekonomska aktivnost obavlja racionalno.
To su složene organizacije koje posluju u uslovima neizvesnosti I ograničenih informacija..
Ciljna funkcija prduezeća je dobit (profit). Ovo karakteriše sve pravne forme preduzeća.
Preduzećima koja obavljaju delatnost od opšteg interesa svojstveno je da, pored ove ciljne
funkcije, mogu imati i sekundarnu ciljnu funkciju. Ona se sastoji u zadovoljavanju potreba
korisnika usluga iz obavljanja ove djelatnosti.
OBELEŽJA PREDUZEĆA
Preduzeće je oblik organizovanja privrednih aktivnosti i delatnosti čiji je zadatak da obavlja
određene funkcije u procesu društvene reprodukcije.
Osnovne karakteristike preduzeća su :
predstavlja posebnu organizacionu celinu,
obavlja određenu funkciju, delatnost u privredi,
ima ekonomsku i pravnu samostalnost i subjektivitet.
U svom poslovanju preduzeće se mora pridržavati zakonskih propisa
i drugih pravnih normi koje propisuje država.Preduzeće egzistira u određenom organizcionom
obliku i unutrašnje odnose delova uređuje na načelima organizacije rada. Upravljanje i
rukovođenje procesom rada, takođe, se zasniva na usvojenim načelima organizacije rada.
Ekonomska i pravna samostalnost su značajne odrednice preduzeća u tržišnoj privredi. Bitna
obeležja te samostalnosti ogledaju se u :
donošenju planova i programa,
samostalnom donošenju i vođenju poslovne politike,
slobodnom ugovaranju poslova,
slobodnom utvrđivanju cena svojih proizvoda ili usluga,
raspodeli ostvarenih rezultata poslovanja,
imovinskoj samostalnosti,
slobodnom udruživanju i povezivanju sa drugim ekonomskim i neekonomskim
subjektima.

4
Poslovna
ekonomika
zastupljeni finansijski i pravni stručnjaci. Fleksibilnost ovih preduzeća u pogledu promene
delatnosti je najveća u odnosu na ostale vrste preduzeća.
(4) uslužna preduzeca
– u procesu transformacije ulaganja u rezultat pružaju uslugu svojim
klijentima. Specifičnost transformacionog procesa uslužnih preduzeća je neodvoivost procesa
pružanja usluge i procesa potrošnje usluge. Vremensko prekrivanje ova dva procesa
podrazumeva nepostedan kontakt pružaoca usluge i njenog korisnika. Tako na primer pacijent se
mora sresti sa doktorom da bi mu bila pružena usluga lečenja, klijent mora biti u neposrednom
kontaktu sa kolsutantom ili advokatom da bi dobio željenu uslugu, a gost mora da bude u hotelu
da bi bio uslužen. Kako su korisnici usluga uključeni u proces pružanja usluga, usluge su mnogo
više prilagođene specifičnim potrebama njenih korisnika, nego što su proizvodi proizvodnog
preduzeća. Za razliku od uslužnih preduzeća proizvodna preduzeća proizvode proizvode u
procesu koji prethodi njihovoj potrosnji, a njihovi proizvodi su uglavnom standardizovani.
Slika1. Razlike između procesa transformacije proizvodnih i uslužnih preduzeća
Iznete karakteristike tehnološkog procesa uslužnih preduzeća uslovljavaju i druge karakteristike
ovih preduzeća. Zbog neposrednog kontakta sa korisnicima usluga i radno intenzivnog procesa
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti