Akutni koronarni sindrom
Visoka medicinska škola
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA
INTERNA MEDICINA
AKUTNI KORONARNI SINDROM
Mentor:
Student:
SADRŽAJ:
STRANA:
•
UVOD.....................................................................................................3
•
ETIOLOGIJA..........................................................................................3
•
FAKTORI RIZIKA...................................................................4-5
•
PATOGENEZA.......................................................................................6
•
KLINIČKA SLIKA.................................................................................6
•
ANGINOZNI BOL.......................................................................7
•
EKG PROMENE..........................................................................8
•
ISHEMIJA.....................................................................................9
•
DIJANOSTIKA.......................................................................................9
•
LABORATORIJSKI POKAZATELJI........................................10
•
EHOKARDIOGRAFIJA..............................................................10
•
KORONARNA ANGIOGRAFIJA.............................................10
•
LEČENJE................................................................................................11
•
REPERFUZIJA.............................................................................11
•
MEDIKAMENTOZNA – FIBRINOLITIČKA TERAPIJA....12
•
MEHANIČKA REPERFUZIJA- PCI.....................................13
•
ANTIKOAGULANTNA TERAPIJA...........................................13
•
ANTIAGREGACIONA TERAPIJA............................................14

•
Naprasnu srčanu smrt
Akutni koronarni sindrom predstavlja vitalno ugrožavajuću formu koronarne bolesti.
•
ETIOLOGIJA
Akutni koronarni sindrom skoro uvek je rezultat nagle redukcije protoka krvi kroz koronarne
arterije, najčešće usled ateroskleroze. Retki uzroci koronarne bolesti srca su: embolije
(tromboembolije, embolije izazvane endokarditisom). Disekcija aorte u ushodnom delu takođe
može dovesti do zatvaranja krvnih sudova.
Ateroskleroza je bolest krvnih sudova koja se karakteriše disfunkcijom endotela krvnog suda,
vaskulitisom, i nakuplanjem lipida, holesterola, kalcijuma i ćelijskih elemenata unutar zida
krvnog suda. Ovaj proces za posledicu ima formiranje plaka, vaskularno remodelovanje, akutnu i
hroničnu opstrukciju lumena krvnog suda, poremećen protok krvi, i smanjenu oksigenaciju
ciljanih tkiva.
•
FAKTORI RIZIKA
Faktori rizika za nastanak i razvoj aterosklerize su brojni.
Najčešći su hiperlipidemija, povišen krvni pritisak, šećerna bolest, uživanje cigareta, godine, pol.
U poslednje vreme se veliki značaj pridaje i novootkrivenim faktorima rizika, koji su ciljna meta
budućih medicinskih istraživanja. Među njima se posebno ističu nivo C-reaktivnog proteina u
krvi, povećanje nivoa homocisteina i fibrinogena u krvi, kao i povećana frakcija LDL-
holesterola.
Ipak, najznačajniji faktori rizika, koji u 50-60% pacijenata sigurno izazivaju razvoj bolesti su:
Hiperlipidemija –
Povišen nivo ukupnog holesterola i posebno LDL holesterola (holesterola
niske gustine) kao i triglicerida, uz sniženje HDL holesterola (holesterol visoke gustine-tzv.
zaštitni ili korisni holesterol) dovode do njihovog ubrzanog taloženja u vidu belančevinsko-
masnih-kalcijumskih kompleksa u zidove arterijskih krvnih sudova, uslovljavajući ranu
aterosklerozu. Utvrđeno je da niži nivo holesterola u krvi sigurno smanjuje rizik od nastanka
koronarne ishemijske bolesti.
Arterijska hipertenzija – jedan od najčešćih uzročnika ateroskleroze, koronorane bolesti i šloga.
Arterijska hipertenzija jedan je od najozbiljnijih faktora rizika za nastanak KVB. Vrednosti
krvnog pritiska od preko 140 mmHg za sistolni i preko 90 mmHg za dijastolni, smatra se
povišenim krvnim pritiskom, koji zahteva preduzimanje odgovarajućih mera. Povišen krvni
pritisak može biti organski (zbog oboljenja nekog organa ) u manje od 5% slučajeva, i u većini
slučajeva tzv. esencijalni ili neurovegetativni. Povišen krvni pritisak oštećuje arterijske krvne
sudove i dovodi do rane ateroskleroze, sužavanja i zapušavanja krvnih sudova. Još uvek nije u
potpunosti ispitan mehanizam kojim povišen krvni pritisak utiče na razvoj ateroskleroze, ali se
pretpostavlja da je u direktnoj vezi sa oštećenjem endotela krvnog suda, i kasnijim alteracijama
unutar intime krvnog suda.
Diabetes mellitus ili šećerna bolest – faktor rizika koji je povezan sa hiperlipidemijom i
povišenim krvnim pritiskom, poremećajima koagulacije, izrazitim oksidativnim stresom, i
funkcionalnim i anatomskim poremećajima u strukturi arterijskih krvnih sudova. Zahvaljujući
udruženom dejstvu ovih faktora, šećerna bolest može značajno doprineti razvoju ateroskleroze.
Pušenje – duvanski dim ima kompleksno dejstvo na razvoj ateroskleroze i koronarne bolesti srca.
Smatra se da cigarete deluju udružene sa ostalim faktorima rizika, i da izazivaju endotelne
disfunkcije. Rizik za nastanak koronarne bolesti se drastično smanjuje prestankom pušenja.
Relativni rizik ipak ostaje, jer su istraživanja pokazala da je jednak kod osoba koje su tek
prestale sa pušenjem, i koje ne puše najmanje dve godine.
Nepravilna preobilna ishrana jedan je od najvažnijih modifikujućih faktora koji se može
povezati sa razvojem kardiovaskularnih bolesti. Nepravilna ishrana predstavlja neodgovarajući
unos namirnica u kvalitativnom i u kvantitativnom smislu. Ishrana bogata zasićenim mastima i
holesterolom dovodi do posledičnog porasta koncentracije LDL holesterola u krvi.
Gojaznost (abdominalana)
Prekomerna telesna težina, posebno abdominalna (trbušna) ubraja se u faktore koji doprinose
promenama i oboljenjima, pre svega kardiovaskularnog sistema. Gojaznost nastaje zbog
neuravnoteženog odnosa između veličine energetskog unosa (količine hrane) i energetske
potrošnje fizičkim radom i aktivnostima. Osobe muškog pola koje imaju obim struka preko 102
cm imaju jako povećan rizik za nastanak KVB, a osobe ženskog pola preko 88 cm. Gojaznost se
definiše kao indeks telesne mase
≥
30. (BMI- kg/m2).
Nedovoljna fizička aktivnost
Neprestano ubrzavanje urbanog načina života ne ostavlja pojedincu vremena da se ozbiljnije
posveti unapredjenju svog fizičkog zdravlja. Nepravilna, neredovna i nedovoljna fizička
aktivnost je postala sastavni deo života, i tesno je povezana sa nastankom i razvojem masovnih
kardiovaskularnih oboljevanja.
Loša životna i radna sredina
Činioci iz životne i radne sredine za koje je naučno dokazana povezanost sa kardiovaskularnim
oboljenjima su: gradska buka, buka na radnom mestu, zagadjenje vazduha, zlostavljanje na
radnom mestu- mobbing, i izgaranje u radu-burn out syndrome. Glavni mehanizam ove
povezanosti je izloženost povećanom stresu koja dovodi do raznih neurohumoralnih reakcija u
organizmu, a pre svega do pojačanog lučenja adrenalina koji oštećuje finu strukturu unutrašnjeg
zida arterija i ubrzava aterosklerotske promene.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti