Pojam I vrste preduzeća

2

UVOD

Privreda ne može da postoji bez preduzeća. U privredama koje su prethodile robno-

novčanoj, domaćinstva su, uglavnom, bila samodovoljna, odnosno proizvodila za sebe. Ali 

ovakav način proizvodnje nije bio efikasan. Društvo je ostalo bez prednosti specijalizacije, a 

domaćinstva bez prednosti koje donosi razmena. Preduzeća su nastala kada su domaćinstva 

prestala   da   budu   samodovoljna   i   kada   su   počela   da   proizvode   za   drugog,   odnosno   za 

razmenu. Preduzeća nastaju sa pojavom tržišne privrede, kada su domaćinstva počela da se 

specijalizuju za jednu vrstu proizvodnje i da svoje proizvode razmenjuju na tržištu.

Svako   preduzeće   je   organizacija   ljudi   i   sredstava,   koji   imaju   zajednički   cilj. 

Nezavisno od toga da li preduzeće teži ostvarivanju profita ili funkcioniše kao neprofitno 

orijentisano,   osnovni   razlog   nastanka   i   postojanja   preduzeća   je   povećanje   efikasnosti. 

Preduzeće predstavlja najefikasniji oblik organizacije privredne aktivnosti i zato je preduzeće 

osnovna institucija svake tržišne privrede.

Preduzeća postoje zbog mnogih razloga,a najvažniji su iskorišćenje ekonomije obima 

proizvodnje, prikupljanje novčanih sredstava i organizacija proizvodnog procesa. Najvažniji 

razlog postojanja preduzeća jeste ekonomija obima, podela rada i specijalizacija. Teško bi se 

mnogi poslovi i najmanjeg obima mogli efikasno obavljati u kućnom domaćinstvu. Potrebno 

je   na   jednom   mestu   nabaviti   mašine   velike   vrednosti,   kupiti   zgrade,   nabaviti   raznorodni 

materijal, obezbijediti veliki broj radnika različitih kvalifikacija. Takvi poslovi mogu da se 

organizuju samo u okviru preduzeća.

Nabavka   svih   faktora   potrebnih   velikoserijskoj   proizvodnji   moguće   je   jedino   uz 

posedovanje   velikih   finansijskih   sredstava.   Takva   sredstva   nema   pojedinac.   Zaduživanje 

velikog obima na tim tržištima i obezbjeđivanje hipoteka moguće je jedino preko preduzeća. 

Treći razlog postojanja preduzeća jeste obezbjeđenje manadžmenta. Menadžeri organizuju 

proizvodnju, uvode nove ideje, proizvode i postupke. Za svaku proizvodnju trebaju radnici 

različitih   kvalifikacija   kojih   nema   u   pojedinačnom   domaćinstvu.   Tako   se   proizvodnja 

organizuje   u   preduzeću,   budući   da   efikasnost   zahteva   proizvodnju   u   velikim   serijama, 

pribavljanje   značajnih   finansijskih   sredstava   i   pažljivo   upravljanje   i   nadzor   nad   tekućim 

aktivnostima.

Pojam I vrste preduzeća

3

Proizvodnja   u   tržišnoj   privredi   odvija   se   u   širokom   spektru   različitih   poslovnih 

preduzeća – od najmanjih preduzeća u pojedinačnom vlasništvu do gigantskih korporacija 

koje   dominiraju   privrednim   životom   tržišnih   privreda.   Danas   u   Americi   postoji   oko   18 

miliona poslovnih jedinica. Većina njih su u pojedinčnom vlasništvu, postoje i partnerstva čiji 

su vlasnici dva ili više partnera i mali broj su korporacije ali one dominiraju tržištem i po 

obimu prometa i po broju zaposlenih.

1. POJAM PREDUZEĆA

Preduzeće  je  osnovni  subjekt  tržišne  privrede,  koji  se  uspostavlja  kao  samostalna 

organizacija   ljudi   i   sredstava   za   proizvodnju,   s   određenim   zadacima   u   okviru   društvene 

raspodele rada.  To  je,  zapravo,  privredni  subjekt u  okviru  koga se,  u  robno  –  novčanoj 

privredi obavlja određena privredna delatnost. Sam razvoj ekonomije i preduzeća, u širem 

smislu posmatrano, je taj da su preduzeća predstavljala nosioce i generatore ne samo razvoja 

ekonomije, vec i društva, odnosno civilizacije. Od njihovog poslovanja, rasta i razvoja – u 

mnogome zavisi tempo privrednog i društvenog razvoja svake zemlje, širih i užih regiona.

1

Kada kažemo da je preduzeće privredno-pravno lice, to znači da je ono samostalno u 

procesu   privređivanja   i   u   pravnom   prometu   sa   ostalim   subjektima   društvene   zajednice. 

Privredno lice preduzeća nastaje udruživanjem privrednih ličnosti članova radnog kolektiva, 

radi   izvršavanja   datog   zadatka   u   procesu   društvene   reprodukcije.   Pravno   lice   preduzeća 

ispoljava se u njegovom odnosu kako prema članovima radnog kolektiva tako i prema drugim 

preduzećima i prema društvenoj zajednici. Ispunjavanje određenih prava i obaveza ispoljava 

pravnu sposobnost preduzeća, dok privređivačka delatnost čini njegovu poslovnu sposobnost. 

  Kisić   S.,   Perović-Jovanović   M.  

Ekonomika   preduzeća,   principi   i   primena

.   Beogradska   poslovna   škola-   Visoka   škola 

strukovnih studija, Beograd, 2010.

background image

Pojam I vrste preduzeća

5

1.1.

  Oblici organizovanja preduzeća

Prema Zakonu o preduzećima, u našoj privredi, preduzeća mogu biti organizovana u 

formi društva lica ili društva kapitala. U društva lica se ubrajaju ortačko društvo i komanditno 

društvo,   dok   društva   kapitala   čine   društvo   sa   ograničenom   odgovornošću   i   akcionarsko 

društvo. Svaki od navedenih organizacionih oblika ima svoje karakteristike.

Društva   lica

  odlikuju   personalna   svojstva,   međusobno   poznanstvo   i   poverenje 

članova, iz čega i proizilazi preuzimanje neograničene odgovornosti (uključivanje cjelokupne 

imovine) za obaveze društva. Smrt ili istupanje nekog člana društva bitno se odražavaju na 

funkcionisanje društva, mogu dovesti do njegove likvidacije. Takođe se prenos udjela trećim 

licima mora posebno regulisati. 

Društva kapitala

  karakteriše iščezavanje personalnih svojstava i dominacija interesa 

kapitala. Udjeli u društvu su relativno lako prenosivi i društvo ne prestaje da postoji zbog 

činjenica vezanih za njegove članove (smrt, istupanje, poslovna nesposobnost, itd.). Obaveza 

snošenja gubitaka u poslovanju svodi se na visinu sredstava uloženih u rad društva. 

Ovu podjelu ne treba suviše striktno shvatiti. Ona ima više teorijski smisao, pošto i 

društva lica imaju neke elemente društva kapitala (posebno komanditno društvo), i društva 

kapitala imaju neka svojstva društva lica (posebno društvo sa ograničenom odgovornošću). U 

suštini, svaki od navedenih organizacionih oblika treba posebno posmatrati. 

Oblici organizovanja preduzeća se prije svega razlikuju po tome: 

ko je osnivač preduzeća,

na koji način se obezbjeđuju sredstva za poslovanje preduzeća,

na koji način osnivači preuzimaju obaveze preduzeća, 

kako se upravlja preduzećem,

kako se vrši raspodjela ostvarenih rezultata.

Prema ovim karakteristikama, kaoo posebni organizacioni oblici pojavljuju se:

ortačko sruštvo,

komanditno društvo,

društvo sa ograničenom odgovornošću,

akcionarsko društvo.

Pojam I vrste preduzeća

6

Vlasnik   sredstva   uz  svojinski   rizik   bira   i   tip   preduzeća  za  koji   smatra   da  će  mu 

najuspešnije   omogućiti   maksimizaciju   dobiti.   Svaki   tip   preduzeća   ima   svoja   univerzalno 

prihvaćena   svojstva,   koja   ga   čine   atraktivnim   pod   određenim   uslovima.   Kombinacijom 

relevantnih   momenata   (odnos   raspoloživih   i   potrebnih   stedstava,   stepen   rizika   ulaganja, 

očekivana dobit, moguće zakonske olakšice i sl.) vlasnik bira onaj tip preduzeća koji mu u 

datom momentu najviše odgovara, sa mogućnošću da ga kasnije relativno lako transformiše u 

neki drugi tip za koji proceni da je perspektivniji. Pri transformaciji preduzeća iz jednog 

organizacionog oblika u drugi nije neophono vršiti likvidaciju postojećeg preduzeća.

 

Slika 2 je grafički prikaz oblika organizovanja preduzeća, razlikujemo društva lica i društva 

kapitala, i u svakom od tih društava postoji nekoliko oblika.

Slika 2. Oblici organizovanja preduzeća

DRUŠTVA KAPITALA

DRUŠTVA LICA

AKCIONARSKO DRUŠTVO

ORTAČKO DRUŠTVO

KOMANDITNO DRUŠTVO

DRUŠTVO SA OGRANIČENOM 

ODGOVORNOŠĆU

OBLICI ORGANIZOVANJA 

PREDUZEĆA

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti