1.POJAM BEZBIJEDNOSTI?

Bezbijednost je nastala kada i zivi svijet kao potreba da taj svijet opstane i da se razvija.Tek 
mnogo hiljada godina kasnije bezbijednost se prosirila na bezbijednost citave drustvene 
zajednice,odnosno drzave.Pojam bezbijednisti je moguce definisati na 2 nacina na 
negativisticki i pozitivisticki.
-Negativno definisanje glasi da je bezbijednost odsustvo svih oblika i nosilaca ugrozavanja,a 
ono sto bi slijedilo iza ovakve teorije jeste odredjivanje oblika i nosilaca ugrozavanja,sto se 
medjutim razlikuje od drzave do drzave,te formulisanje ovakve definicije bezbijednosti nije 
moguce.
-Pozitivno definisanje glasi da bezbijednost nije samo odsustvo ugrozavanja,vec 
podrazumijeva vladavinu prava i pravde,ispunjenost ekonomskih uslova i zastupljenost 
moralnih i kulturnih vrijednosti.
Savremena definicija bezbijednsonog menadzmenta glasi da je bezbijednost svojstvo nekog 
realnog drustvenog,prirodnog i tehnicnog subjekta i vrijednost koja treba da omoguci 
opstanak,rad,rast i razvoj drustva.
Bezbijednost je osnovni atribut svake drzave i vezan je za njenu zastitnu funkciju,a moze 
imati sledeca 3 vida:
-moze biti zasnovana na vojnim i militaristickim oblicima drzavne organizacije
-kao klasicna drzavna zastita
-kao drustveni mehanizam zastite

2.BEZBIJEDNOST KAO SISTEM?

Sistem bezbijednisti ima svoje subjekte,snage,aktivnosti,mjere i poslove.
-Subjekti jesu nosioci tog sistema,pored drzave i gradjana koji su osnovni nosioci tog 
sistema tu su jos i: 
konvencionalni(policija,vojska,sudovi,tuzilastva),nekonvencionalni(zakonodavni i izvrsni 
organi) i suplemetarni(lokalna samouprava,javne sluzbe i preduzeca)
-Aktivnosti sistema treba da omoguce da se ostvari funkcija sistema bezbijednosti.
-Mjerama se postize djelimicna ili potpuna pripremljenost subjekata za nesmetano 
ostavrivanje postavljenih zadataka.
-Poslovi bezbijednosti jesu radnje i postupci kojima se ostvaruju zadaci bezbijednosti.

3.BEZBIJEDNOST I POLICIJA?

Rijec policija svoj korijen ima u grckoj rijeci polis koja je oznacavala grad-drzavu.Policija je u 
prvobitnom polisu bila izraz unutrasnjeg drustvenog reda.U tom periodu red je bio odraz 
pravilnosti ponasnja kod ljudi a sva odstupanja bila su sankcionisana.Pojam policije ima 3 
glavna pravna znacenja:
-organizaciono gdje je pojam policije sinonim za policijske snage i policijsku sluzbu
-funkcionalno koje se odnosi na policijska ovlascenja i pravo policije
-administrativno u kome se ogledaju policijske mjere i zakoni.
Policija se moze definisati kao dio sistema drzavne uprave organizovan radi odrzavanja 
javnog reda i poretka u drustvu koji posjeduje zakonom utvrdjena ovlascenja.

4.DELEGIRANJE SOCIJALNIH FUNKCIJA POLICIJE NA SEKTOR PRIVATNE 
BEZBIJEDNOSTI?

Policija se moze definisati kao dio sistema drzavne uprave organizovan radi odrzavanja 
javnog reda i poretka u drustvu koji posjeduje zakonom utvrdjena ovlascenja.U ovoj definiciji 
istaknuto je da je policija u stalnoj interakciji sa svojom okolinom.Socijalna funkcija policije 

ima za cilj ocuvanje odredjenih vrijednosti i obicaja,kao i obezbedjivanje reda i mira,zastite 
licne i imovinske sigurnosti,opstih interesa,rjesavanje sukoba izmedju pojedinaca i grupa u 
drustvu.Evropski kodeks policijske etike odredjuje i funkciju policije takodje daje i mogucnost 
delegiranja pojedinih policijskih poslova drugim organima i subjektima koji ne ne rijetko van 
sistema drzavne uprave.Korijeni privatne bezbijednosti nalaze se  upravo u delegiranju 
socijalnih funkcija policije.

5.JAVNI I PRIVATNI SEKTOR BEZBIJEDNOSTI?

Podjela na javni i privatni sektor bezbijednosti cesto se bazira na nacinu finansiranja,nivou 
odgovornosti,prirodi odnosa izmedju subjekta bezbijednosti i klijenata isl.Postoje razlicita 
shvatanja podjele javnog i privatnog sektora bezbijednosti,tako po Loaderu postoji sledeca 
podjela:
-policijsko djelovanje koje sprovodi vlada(MUP i drugi nacionalni policijski univerziteti)
-policijsko djelovanje kroz vladu(vlada pokrovitelj bezb usluga a subjekt je izvan vlade)
-policijsko djelovanje izvan vlade(inicijativa i djelovanje se odvijaju izvan vlade)
-policijsko djelovanje iznad vlade(nadnacionalni nivo,medjunarodne policijske organizacije)
Na razliku izmedju privatnog i javnog policijskog djelovanja ukazala je i Elizabet Dzon isticuci 
podjelu na:
-obavjestajno policijsko djelovanje
-ugovorno policijsko djelovanje
-korporativno policijsko djelovanje
-protektivno policijsko djelovanje
Jedna od prihvatljivijih podjela kada je u pitanju ‘nedrzavno obezbedjenje’ u Velikoj Britaniji 
razlikuje sledece 4 kategorije:
-sektor privatnog obezbedjenja
-hibridno policijsko djelovanje(kombinacija privatnog i javnog djelovanja)
-policijsko djelovanje gradjana
-autonomno policijsko djelovanje

6.ODREDJIVANJE POJMA PRIVATNE BEZBIJEDNOSTI U SIREM SMISLU?

Šire određenje pojma privatne bezbednosti polazi od privatne bezbednosti kao skupa 
organizovanih oblika delovanja dobrovoljnog ili komercijalno usmerenog neodržavnog 
osoblja sa ciljem ostvarivanja sopstvene zaštite odgovarajućih lica,prostora,objekata, 
poslovanja ili delatnosti. Jasno je da širi pojam privatne bezbednosti obuhvata i 
organizovane aktivnosti građana ili grupa građana na poslovima koji su od značaja za 
ostvarivanje reda.

7.ODREDJIVANJE POJMA PRIVATNE BEZBIJEDNOSTI U UZEM SMISLU?

Pojam privatne bezbednosti u užem smisluse moze definisati kao skup pravno utemeljenjih 
delatnosti van nadležnosti državnih organa čiji su nosioci organizovani radi profesionalnog 
pružanja usluga,zaštite lične i imovinske sigurnosti i prikupljanja informacija na ugovornoj na 
osnovi.

8.RAZVOJ DJELATNOSTI PRIVATNE BEZBIJEDNOSTI?

Na oblike učešća građana u pojedinim poslovima bezbednosti nailazimo još vreme starih 
civilizacija. Tako je u Aleksandriji postojala takozvana noćna straža posebna služba za 
hvatanje kradljivaca,u staroj Kini je po jedan građanin bio zadužen da vodi registar 
stanovnika i nadzire sumnjiva lica, dok u Atini je za pridržavanje propisa bio zaduzen 

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti