Mobilni telefoni
FAKULTET ZA MEDITERANSKE POSLOVNE STUDIJE
TIVAT
SEMINARSKI RAD
TEMA:
MOBILNI TELEFONI
PREDMET:
POSLOVNA INFORMATIKA
Profesor:
Student:
Doc. dr Marko Niki
ć
Biljana
Krivokapi
ć
Mr Nikola Vuk
č
evi
ć
Br. indeksa 15/15
Tivat, mart 2016.
1
UVOD
Mobilni telefoni ve
ć
odavno su postali uobi
č
ajeno i prakti
č
no nezamjenljivo sredstvo
za daljinsku govornu komunikaciju. Koriste ih skoro svi – od djece predškolskog uzrasta
do ljudi u poznim godinama života. Danas su mobilni telefoni gotovo potpuno potisnuli
klasi
č
ne, stabilne telefone, koji im ne mogu konkurisati apsolutno ni u
č
emu. Naime, dok
su stabilni telefoni namijenjeni isklju
č
ivo za svoju osnovnu svrhu – telefoniranje, mobilni
telefoni uz to nude i
č
itav niz drugih servisa: od intrerneta, mobilnih aplikacija i GPS-a do
mogu
ć
nosti da budu upotrebljeni kao foto-aparati, baterijske lampe, mini konzole za igre
itd. Uz sve pomenute i nepomenute tehnološke mogu
ć
nosti, mobilni telefoni zadovoljavaju
i još jednu ljudsku potrebu – za mnoge predstavljaju statusni simbol.
U ovom radu osvrnu
ć
emo se na najbitnije aspekte mobilne telefonije: istorijski
razvoj, arhitekturu, najvažnije servise, poznate proizvo
đ
a
č
e … Pozabavi
ć
emo se i njenom
budu
ć
om evolucijom, dok za socijalne uticaje i mogu
ć
e prijetnje po zdravlje ovdje, na-
žalost, zbog ograni
č
enog prostora nije bilo mjesta.
1. ISTORIJSKI RAZVOJ MOBILNE TELEFONIJE
Razvoj mobilne telefonije u posljednjih nekoliko godina doživljava pravu ekspan-
ziju. Proizvode se sve sofisticiraniji modeli mobilnih telefona, uvode nove, napredne teh-
nologije, a tržište prosto guta sve novitete na ovom polju. Me
đ
utim, na samom po
č
etku
razvojnog puta mobilne telefonije,
č
etrdesetih godina XX vijeka, to nije bio slu
č
aj.
Dijelom zbog nerazvijene tehnologije, dijelom zbog nedostatka državne regulative, slabog
interesovanja korisnika i visokih cijena, taj razvoj je u po
č
etnoj fazi tekao veoma usporeno.
I tako je bilo sve do pronalaska jeftinih mikroprocesora,
č
ija je ugradnja u mobilne telefone
u
č
inila da tehnika beži
č
nog telefoniranja postepeno postane sve pristupa
č
nija širokoj
populaciji. Tehnološke inovacije koje su potom uslijedile dale su novo ubrzanje. Jednom
pokrenut zamajac više se nije mogao zaustaviti i taj eksponencijalni trend razvoja mobilne
telefonije traje sve do danas.
1.1. Po
č
etak razvoja mobilne telefonije
Prvi mobilni telefoni nisu imali puno sli
č
nosti sa današnjim. Bili su prili
č
no velikih
dimenzija i nosili su se u koferima, ugra
đ
ivali u automobile i sl. Prete
č
a savremenih
mobilnih telefona, prvi koji je mogao da se drži u ruci, bio je Motorola DynaTAC, koji su
proizveli „Motorolini“ stru
č
njaci 1973. godine, predvo
đ
eni dr Martinom Kuperom. Bio je
dug oko 20 cm, ne ra
č
unaju
ć
i 15 cm duga
č
ku antenu, i nije imao displej ve
ć
samo dva reda
tastera za biranje brojeva, a težio je
č
itav kilogram. Dr Martin Kuper ujedno je ovom

3
kasnije digitalne sisteme, kao što je GSM uz primjenu multipleksa sa vremenskom
raspodjelom kanala TDMA (
Time division multiple access
).
Za razliku od prve generacije koja se uglavnom bazira na prenosu govora, GSM je
dodatno omogu
ć
avao još i multitonsku signalizaciju, kratke pisane poruke (SMS –
Short
Message Service
), glasovne poruke (voice mail) i faksimil poruke (fax mail). Dodatni
servisi obuhvatali su i proslje
đ
ivanje poziva (na drugi broj), blokiranje dolaznih ili
odlaznih poziva, poziv na
č
ekanju, konferencijsku vezu, identifikaciju poziva, kao i zatvo-
rene korisni
č
ke grupe. Vremenom se pokazalo da je u ovom sistemu komunikacija rela-
tivno skupa i da koriš
ć
enje mreže nije ekonomi
č
no. Zato se prešlo na sistem komutacije
paketa.
1.4. Dva i po i 2,75 generacija mobilnih telefona (2,5G/2,75G)
Kod paketne komutacije primijenjen je princip „uskladišti pa proslijedi“. Ona je
našla primjenu u mrežama tzv.
2,5 generacije (2,5G)
i bila je pogodna je za prenos poda-
taka. Poruke se ovdje dijele na manje cjeline – pakete koji se prenose izme
đ
u krajnjih
korisnika. U me
đ
u
č
vorovima paketi se memorišu, a kada se neki put oslobodi, šalju se
dalje. Spojni putevi koriste se samo onoliko koliko je potrebno da se prenese poruka.
Paketna komutacija koristi se u tehnologijama koje su nastale unapre
đ
enjem GSM-a
radi boljeg prenosa podataka, poput GPRS-a (General Packet Radio Service) i unapre-
đ
enog prenosa podataka EDGE (Enhanced Data rates for Global Evolution).
GPRS omogu
ć
ava slanje i primanje informacija mobilnom mrežom uz nekoliko
novih mogu
ć
nosti, kao što su:
– velika brzina prenosa podataka (do 53,6 kb/s),
– kra
ć
e vrijeme za konekciju i stalni pristup internetu,
– koriš
ć
enje potpuno novih aplikacija,
– povoljnija naplata usluge prenosa podataka, zasnovana na koli
č
ini prenesenih
podataka, a ne na vremenu provedenom na vezi sa internetom, i mogu
ć
nost primanja
poziva i u toku pregledanja internet sadržaja.
Uvo
đ
enjem EDGE u GSM protoci su pove
ć
ani novim tehnikama modulacije i
metodama prenosa otpornijim na greške. EDGE može da prenese tri puta ve
ć
i broj bitova
nego GPRS u istom periodu. Obi
č
no se za EDGE vezuje protok od 384 kb/s. Ova
generacija mobilnih telefona naziva se i
2,75 generacija (2,75G).
1.5. Tre
ć
a generacija mobilnih telefona (3G)
Sve ve
ć
i zahtjevi korisnika za novim, još bržim servisima, kao i novi trendovi u
razvoju tehnologije znatno su podigli kriterijume kvaliteta izrade mobilnih ktelefona. Tako
su razvijeni sistemi
tre
ć
e generacije
(3G)
, koji raspolažu nizom korisni
č
kih servisa. Pored
uobi
č
ajenih servisa, kao što su slanje i prijem elektronske pošte i preuzimanje audio i video
sadržaja putem interneta, na raspolaganju su video telefonija i video pošta. Objedinjen je
zemaljski fiksni i mobilni, kao i kosmi
č
ki segment. 3G sistemi omogu
ć
uju globalni
roaming, nezavisan od lokacije korisnika, mreže ili koriš
ć
enog terminala.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti