Zdravstvena nega dece obolele od dijabetesa
Visoko zdravstveno-sanitarna škola strukovnih studija
“VISAN”
Seminarski rad
Predmet: Zdravstvena nega u pedijatriji
TEMA:
ZDRAVSTVENA NEGA DECE OBOLELE OD DIJABETESA
PROFESOR: STUDENT:
Dr sc. med Boris Kovačević
br. Indeksa:
Beograd, 2017
.
SADRŽAJ
UVOD
..............................................................................................................................................1
1. DIABETES MELLITUS KOD DECE
.............................................................................2
1.1.
Klinička slika...........................................................................................................3
1.2.
Lečenje.....................................................................................................................3
2. ZDRAVSTVENA NEGA DETETA SA DIABETES MELLITUSOM
.........................5
2.1.
Ishrana......................................................................................................................5
2.2.
Fizička aktivnost......................................................................................................5
2.3.
Edukacija roditelja..................................................................................................6
2.4.
Injekcije insulina......................................................................................................6
2.4.1. Način davanja injekcija insulina........................................................................7
2.5.
Merenje šećera u krvi..............................................................................................8
2.6.
Hipoglikemija.......................................................................................................10
ZAKLJUČAK
..............................................................................................................................12
LITERATURA
............................................................................................................................13

1. DIABETES KOD DECE
Šećerna bolest predstavlja multisistemsko oboljenje sa biohemijskim, strukturnim i
anatomskim posledicama zbog poremećaja metabolizma ugljenih hidrata, masti i proteina.
Diabetes mellitus (šećerna bolest) tip I predstavlja diabetes koji se javlja kod osoba u
mladjem životnom dobu (često se naziva i juvenilni dijabetes), mada se može pojaviti u bilo kom
životnom dobu.
Kod diabetesa tip I, nivo cirkulišućeg insulina je veoma nizak, ili odsutan, zbog
poremećenog lučenja insulina u ćelijama pankreasa (beta ćelije Langerhansovih ostrvaca). Kao
odgovor na nedostatak insulina, povišen je nivo glukagona (hormona), a beta ćelije pankreasa
slabo reaguju na stimuluse promena nivoa šećera u krvi. Kao posledica, bez insulina, ćelije ne
mogu da koriste glukozu za svoj metabolizam, pa dolazi do brojnih promena u organizmu.
Brojne su teorije o uzroku nastanka juvenilnog diabetesa, ali se najčešće spominje dejstvo
faktora sredine u sprezi sa genetskom predispozicijom. Infekcija odredjenim patogenima može
da reaguje kao okidač da telo počne da proizvodi autoantitela koja razaraju Langerhansova
ostrvca pankreasa (kod 85% obolelih od diabetesa tipa I postoje ova antitela). Okidač za
pokretanje ovog procesa može biti infekcija virusima mumps-a (zauške), coxacki, rubella,
enterovirus, dejstvo nekih hemijskih agenasa. Kod identičnih blizanaca, svaki drugi par razvija
diabetes melitus tipa I ukoliko jedan od njih oboli, što sugeriše na jasnu genetsku predispoziciju.
Statistički podaci pokazuju da od diabetesa svake godine oboli sve veći broj ljudi. Na tlu
Evrope, u skandinavskim zemljama, broj obolelih se kreće i do 20%, sa najvećim brojem
obolelih u Finskoj. Oko 50% pacijenata sa diabetes tip I je mlađe od 20 godina. Obično, vreme
početka je oko četvrte godine, sa najvećom incidencom oko jedanaeste godine. Najčešće, od
diabetesa obolevaju pripadnici bele populacije, a zatim crne i hispano populacije. Najmanje
obolelih je medju žiteljima azijskih zemalja. Pripadnici muškog pola obolevaju od diabetesa tip
I, nešto češće nego pripadnici ženskog pola. Od dijabetesa u Srbiji oboljeva jedno dete na 2.500
do 3.000 dece. Od dijabetesa tipa 1 godišnje oboli oko 150 devojčica i dečaka uzrasta do 14
godina. U odnosu na broj obolelih od dijabetesa tipa 1 u ukupnoj populaciji, broj obolelih od
dijabetesa tipa 2 je mnogostruko više.
Faktori rizika koji dovode do nastanka šećerne bolesti kod dece predstavljaju kombinaciju
genetskih i faktora spoljašnje sredine, a glavnim uzrocima se smatraju gojaznost, odsustvo ili
smanjena fizička aktivnost, način ishrane i perinatalni faktori.
2
1.1.
Klinička slika
Simptomi i znaci koji dominiraju kod diabetesa tipa I najčešće su:
prekomerno izlučivanje mokraće (poliurija) i prekomerna žeđ (poliurija)
prekomerna glad (polifagija) i gubitak telesne težine
bolovi u mišićima, slabost i prekomerno zamaranje
grčevi u mišićima
mokrenje tokom noći (nokturija)
zamućenost vida koja nastaje zbog promena na očnom sočivu i na staklastom telu
(na početku bolesti)
mučnina, nadutost trbuha i bolovi u trbuhu
može se pojaviti osećaj utrnulosti i golicanja u šakama i stopalima
(polineuropatija)
najozbiljnija komplikacija prekomernog nivoa glukoze u krvi se dijabetična
ketoacidoza kod koje se u telu stvaraju ketonska tela, pa može doći do pojave
nepravilnosti disanja (Kusmalovo disanje), hipotenzije (nizak krvni pritisak),
dehidratacije, izmenjenog mentalnog statusa, kome i smrtnog ishoda
dugoročne komplikacije šećerne bolesti su nefropatija (bolest bubrega sa
popuštanjem bubrega zbog promena na krvnim sudovima), neuropatija (promene
na nervima), angiopatija (promene na malim krvnim sudovima koji kompromituju
normalnu cirkulaciju), retinopatija (promene na mrežnjači oka koje mogu da
dovedu do gubitka vida)
pacijenti oboleli od diabetesa su skloniji infekcijama (respiratorne, urinarne,
infekcije kože i mekog tkiva).
1.2.
Lečenje
U osnovi, lečenje juvenilnog diabetesa je terapija insulinom čim se postavi dijagnoza.
Potrebno je individualno doziranje na osnovu telesne težine i reagovanja organizma na terapiju.
Obično je doziranje podeljeno na tri doze (pre doručka, pre večere i pre spavanja).
Insulini se dele na brzodelujuće, srednje i dugodelujuće i različiti su modaliteti njegovog
ordiniranja. Lečenje diabetesa je u domenu lekara specijaliste endokrinologije.
3
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti