1

UVOD

Opcije su izrasle od instrumenta koji su služili kao instrument osiguranja u instrumentu 

špekulacije. U današnjem modernom svetu opcije, iako derivatni instrument, postale su 

standardni instrumenti investiranja. Dakle, opcije spadaju u derivate, odnosno izvedene hartije

od vrednosti (HOV). Nazivaju se izvedenim HOV, pošto se kreiraju na neku drugu osnovnu aktivu, 

kao npr. robu, druge HOV, devize, kamatne stope ili tržišne indekse. 

Pojam opcije se spominje još od vremena Feničana, a i danas predstavlja jednu od najvažnijih 

finansijskih izvedenica. Govorićemo o nekim osnovnim karakteristikama opcija, da bi vas što bolje 

uputili u deo materije koji se obrađuje u ovom radu. 

Objasnićemo šta kupci / prodavci ostvaruju opcijom, koji su to bitni elementi koje gotovo svaka 

opcija sadrži. Neizostavni deo uvoda u ovu materiju je podela opcija na put (omogućava pravo 

prodaje) i call (omogućava pravo kupovine), američke i evropske...

U delu pod naslovom ''Vrednovanje opcija'', nama i najvažnijem delu, fokusirali smo se i pobliže 

prezentovali šest osnovnih faktora koji utiču na formiranje cene opcije.

U okviru stvarne i vremenske vrednosti opcija, kao dva glavna dela opcione premije, izložili smo 

detaljnije definicije i objašnjenja vrednovanja opcija. U nastavku rada, detaljnije su objašnjeni 

modeli   vrednovanja   opcija,   binomni   i   Black-Scholesov   model,   koji   predstavlja   jedan   od 

najznačajnijih dostignuća u teoriji finansija u protekle tri decenije. 

2

1.

POJAM, OSNOVNE KARAKTERISTIKE I VRSTE OPCIJA

1.1. Pojam opcija

Mnoge hartije od vrednosti sadrže ugrađene opcije, koje utiču i na njihove vrednosti i na njihove 

karakteristike u pogledu prinosa i rizika.

Pojam opcija u ekonomskoj istoriji je star koliko i ona sama. Još su feničanski trgovci, da bi 

iskoristili mogućnost kupovine tereta prvih brodova koji stižu u luku, kupovali opcije, kako bi 

dobili sadržaj koji je brod prevozio - drugim rečima sticali su pravo da budu prvi u redu. Ukoliko bi 

sadržaj tereta bio nezadovoljavajući ili male vrednosti, trgovci ne bi iskoristili opciju. Opcije i 

danas imaju slično značenje - nude iskorišćenje nekog prava, ali i mogućnost odustajanja od 

njega.

1

Opcije   (options)

,   kao   segment   terminskog   tržišta,   predstavljaju   standardizovane   finansijske 

ugovore, koji daju njihovim kupcima pravo, ali ne i obavezu, da kupuju ili prodaju hartije od 

vrednosti (ili robu) po unapred utvrđenoj ceni, koja se naziva 

izvršna cena

 ili 

cena realizacije

, u 

određenom vremenskom periodu.

2

 Vlasnik ili kupac opcije ne mora izvršiti opciju, može pustiti da 

opcija istekne, a da je ne iskoristi. Što znači da vlasnik opcije nije obavezan izvršiti neku aktivnost, 

već ima pravo izvršiti ugovor samo ako tako odluči. Za razliku od toga, prodavac opcije nema 

nikakvo pravo izbora, on mora kupiti ili prodati finansijski instrument, ako vlasnik izvrši opciju. 

Cena opcije koju je vlasnik ili kupac voljan platiti, naziva se 

premija

 ili 

opciona cena.

Kupac, dakle, ostvaruje najbolji mogući scenario:

Ograničen gubitak (iznos premije),

Neograničen potencijalni dobitak.

1

 

www.ekonomist.co.yu

 

    

pregledano dana 28.05.2017., u 15h.

2

 Frederic S. Mishkin, Stanley G. Eakins, 2005, 

Finansijska tržišta i institucije

, IV izdanje, MATE, Zagreb, str. 132.

background image

4

postane bezvredna. Vrednost So-X se naziva i intrinzična vrednost kol-opcije „u novcu“ zato što 

predstavlja prihod koji se može ostvariti trenutnim izvršenjem opcije. Jednaka je nuli u slučaju 

opcija „van novca“ ili „na novcu“. 

Vremenska vrednost opcije

 jeste razlika između stvarne cene 

kol-opcije i intrinzične vrednosti. Ona označava razliku između cene opcije i vredosti koju bi 

opcija imala kada bih se odmah izvršila. To je deo vrednosti opcije koji se može pripisati činjenici 

da   je   ostalo   još   vremena   do   dospeća.   Najveći   deo   vremenske   vrednosti   je   vrsta   „vrednosti 

volatilnosti“. Dok god vlasnik odlučuje da li će se opcija realizovati, isplata ne može biti niža od 

nule. Iako je kol-opcija vannovca, prodavaće se po ceni koja je viša od nule zato što postoji 

mogućnost ostvarivanja profita ako cena akcije poraste, a pritom ne izlaže vlasnika riziku od 

dodatnih gubitaka. Sa velikim povećanjem cene akcija, raste verovatnoća da će kol-opcija biti 

izvršena do dospeća. U tom slučaju vrednost volatilnosti postaje minimalna, zato što je realizacija 

skoro pa izvesna. Sa sve većim porastom cene akcija, vrednost opcije se približava „korigovanoj“ 

intrinzičnoj vrednosti, tj.ceni akcije koja je umanjena za sadašnju vrednost cene izvršenja. (So-

PV(X)). Primer: Znate da će opcija biti izvršena i da će akcija biti kupljena po ceni X-to je isto kao 

da već posedujete akciju, ali vi niste platili tu akciju. Sadašnja vrednost vaše obaveze jeste sadašnja 

vrednost neto isplate na kol-opciju = So-PV (X). 

Obe opcije (kupovne i prodajne) podrazumevaju da je obaveza na strani prodavca (emitenta). 

Stoga, kupac opcije mora platiti premiju koja, u slučaju neiskorišćenja opcije, predstavlja dobitak 

emitenta. Visina premije se određuje pod uticajem dva faktora: osnovne cene same akcije i 

očekivanja u kom će se smeru kretati tržište. Američke opcije se mogu realizovati u bilo kojem 

trenutku do datuma dospeća, uključujući i taj datum. Evropske opcije se mogu realizovati samo na 

dan dospeća. 

Ova podela nije vezana za mesto trgovanja. 

Postoje tzv. 

egzotične

 opcije 

č

ija vrednost zavisi i od 

prošlosti – od ranijih cena aktive. Navodimo nekoliko primera opštih opcija:

 

Keš-ili-ništa opcije  

(

cash-or-nothing option) -  

Ove opcije se mogu interpretirati kao 

direktna opklada na cenu aktive.

Azijske opcije 

(

Asian option

) imaju vrednost koja zavisi od aritmetičke,

            geometrijske ili harmonijske sredine ranijih cena aktive.

Lookback opcije

, čija vrednost zavisi od maksimuma ili minimuma ranijih

      

cena aktive.

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti