Knjaza Miloša, 10a

SEMINARSKI RAD

SAOBRAĆAJNO PRAVO

VRSTE SAOBRAĆAJA

Banja Luka, maj 2014.

Student:

Niko Nikic

Br. Indeksa 

Mentor:

Dr Brana Komljenović

2

Sadržaj:

UVOD

:……………………………………………………………………………….........3

DRUMSKI SAOBRACAJ:

……………………………………………………………………....4

ZELJEZNICKI SAOBRACAJ:

………………………………………………………………....6

Podzemna željeznica:...........................................................................................................8

VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ:

..........................................................................................................9

Izgradnja aerodroma............................................................................................................10

Prvi promotivni let...............................................................................................................10

POŠTANSKI SAOBRACAJ:

………………………………………………………………........11

Sektor za poštanski saobraćaj..............................................................................................12

Nadležnosti Sektora za poštanski saobraćaj........................................................................12

TELEKOMUNIKACIJSKI SAOBRACAJ:

...............................................................................13

Internet ...............................................................................................................................14

VODENI SAOBRAĆAJ

………………………………………………………………………...15

RIJEČNI SAOBRAĆAJ:

.............................................................................................................16

Tok rijeke ...........................................................................................................................17

Luke ...................................................................................................................................17

Zaključak:

………………………………………………………………………………………..18

Literatura:

.....................................................................................................................................20

background image

4

DRUMSKI SAOBRAĆAJ:

Drumski   saobraćaj

  je   saobraćaj   koji   se   odvija   na   putevima.   Učesnici   u   drumskom 

saobraćaju se mogu kretati pešice, jašući životinje i uz pomoć raznih vozila. Drumski saobraćaj 
je regulisan saobraćajnim propisima koje moraju poštovati svi učesnici u saobraćaju. Osnovna 
pravila   drumskog   saobraćaja   su   usvojena   1968.   godine   na   Bečkoj   konvenciji   o   drumskom 
saobraćaju. Sve države nisu usvojile ovu konvenciju, a i među njenim potpisnicama se javljaju 
odstupanja

Drumski saobraćaj jedno je od bitnih obilježja savremene civilizacije. Sve dobrobiti ovog 

fenomena,   nažalost,   i   nadalje   plaćamo   visokom   cijenom   nepotrebnog   ljudskog   stradanja. 
Drumski saobraćaj predstavlja dio sveobuhvatnog saobraćajnog sistema koji je značajan faktor 
društvenih zbivanja, jer je nerazdvojiv pratilac razvoja savremenog društva i danas predstavlja 
najzastupljeniji vid masovnog i individualnog transporta zahvaljujući prednostima koje ima u 
odnosu na ostale vidove saobraćaja. Saobraćaj ne predstavlja problem sam za sebe, već se taj 
problem javlja u pojavama, odnosima i aktivnostima ljudskog društva. Porast broja motornih 
vozila   i   relativno   mali   obim   porasta   savremene   cestovne   mreže,   kao   i   činjenica   da   u 
saobraćajnim nezgodama danas u svijetu smrtno strada daleko više ljudi nego iz bilo kojeg 
drugog   razloga   (požari,   poplave,   zemljotresi   itd.)   istakli   su   u   prvi   plan   problem   sigurnosti 
saobraćaja. Prema stepenu društvene opasnosti i posljedicama, nesigurnost u saobraćaju bi se 
mogla  izjednačiti   s  kriminalitetom.   Iako   su   gubici  zbog   kriminaliteta  brojčano   veći,   a  zbog 
namjernog djelovanja potencijalno opasniji, nesigurnost cestovnog saobraćaja to nadmašuje u 
nenadoknadivim i nepopravljivim gubicima. 

Saobraćajni znaci služe da učesnicima u drumskom saobraćaju stave do znanja opasnosti 

i ograničenja koja postoje na putu, kao i da daju potrebna obaveštenja zarad bržeg i urednijeg 
odvijanja saobraćaja. Učesnici u saobraćaju su dužni da se striktno pridržavaju ograničenja, 
zabrana i obaveza.

Saobraćajni znaci se dela na:

znakove opasnosti

znakove izričitih naredbi

znakove obaveštenja

svetlosne saobraćajne znake

oznake na kolovozu

svetlosne i druge oznake na putu.

U današnjim uvjetima korištenja tehnike u saobraćaju, antisocijalno ponašanje, nepažnja, 

nedoraslost, kao i djelovanje mnogih objektivnih faktora mogu opasnost pretvarati u saobraćajnu 
nezgodu. Visoka gustina i intenzitet saobraćajnih tokova, poboljšanje vozno-dinamičkih osobina 
motornih vozila, visok procent učešća putničkih automobila kojima upravljaju osobe koje nisu u 
punoj mjeri stekle profesionalne navike za upravljanje, tehnička neispravnost motornih vozila, 
kao i porast gustine naseljenosti, doveli su do značajnog povećanja broja preduvjeta za stvaranje 
opasnih situacija a time i do nastanka saobraćajnih nezgoda. 

5

Osnovni pokazatelji stanja sigurnosti drumskog saobraćaja na određenom području su 

saobraćajne nezgode i nastradale osobe u tim saobraćajnim nezgodama. Jedan od zaključaka u 
razmatranju   saobraćajnih   nezgoda   u   Bosni   i   Hercegovini   je   da   se   potpuni   obim   problema 
sigurnosti na cestama ne može u cjelini razmotriti, budući da o saobraćajnim nezgodama koje 
uzrokuju povrede/smrtne slučajeve ne postoji potpuni izvještaj. 

                

Uprkos napretku tehnologije saobraćaja, psihofizičko stanje svih učesnika u saobraćaju 

odlučuje   kako   će   se   u   stanovitom   trenutku   odgovorna   osoba   ponašati   da   bi   predvidjela 
mogućnost nezgode i da bi je adekvatnom mjerom spriječila. 
Umor je najčešći uzrok nezgoda, jer njemu podliježe svaki čovjek. Uzroci grešaka što ih čovjek 
čini u saobraćaju su: greške nastale kao posljedica psihološkog stanja čovjeka, greške nastale kao 
posljedica   ograničenosti   osjetilnih   organa   čovjeka,   greške   nastale   zbog   nedostatka 
antropometrijskih   osobina   i   pokretljivosti   čovjeka   i   greške   nastale   zbog   štetnog   djelovanja 
onečišćenog okoliša. Čovjek kao faktor sigurnosti u saobraćaju prisutan je direktno, kao učesnik 
u saobraćaju, i indirektno, kao graditelj cesta i onaj koji ih održava, kao konstruktor vozila i onaj  
koji   ih   održava,   kao   onaj   koji   donosi   zakone   o   sigurnosti   saobraćaja   i   brine   se   o   njihovoj 
primjeni i sl. 

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti