Univerzitet u Novom Sadu

Tehnički fakultet „Mihajlo Pupin“

Zrenjanin

METEOROLOŠKI INSTRUMENTI I AUTOMATSKE STANICE

- seminarski rad -

Predmet: Industrijski dizajn

Profesor: Doc. dr Eleonora Desnica
Asistent: Ivan Palinkaš

Student: Jovan Čabrilo
Broj indeksa: MT 7/16
Smer: Menadžment I.T

Zrenjanin, 2017. godina

                                                         

 

SADRŽAJ

SADRŽAJ...........................................................................................................................................2

1. UVOD...................................................................................................................

1

2. STANDARDNE I AUTOMATSKE METEOROLOŠKE STANICE.................................2

2.1

Standardne (klasične) meteorološke stanice...................................................................2

2.2

Automatske meteorološke stanice...................................................................................3

3. METEOROLOŠKI INSTRUMENTI...........................................................................

4

3.1

Živin barometar (vazdušni pritisak)..................................................................................4

3.2

Barograf (pisač kretanja vazdušnog pritiska)...................................................................5

3.3

Termometri (standardni, minimalni i maksimalni)...........................................................6

3.4

Termograf (pisač kretanja temperature vazduha)...........................................................8

3.5

Psihrometar (vlažnost vazduha).......................................................................................8

3.6

Anemometar...................................................................................................................10

3.7

Heliograf (merenje sunčevog zračenja)..........................................................................12

4.

AUTOMATSKE METEOROLOŠKE STANICE.........................................................14

5.

ZAKLJUČAK........................................................................................................16

6.

LITERATURA......................................................................................................17

background image

4

2. STANDARDNE I AUTOMATSKE METEOROLOŠKE STANICE

2.1 Standardne (klasične) meteorološke stanice

Standardne   ili   klasične   meteorološke   stanice   zasnivaju   se   upravo   na   instrumentalnim 
merenjima,   korišćenjem   starih   i   dobro   poznatih   instrumenata   poput   termometara, 
psihrometara,   anemometara,   barometara,   ali   i   instrumenata   pisača   poput   barografa, 
termografa i tome slično, o čemu će biti govora kasnije u nastavku ovog seminarskog rada.

Prema   standardima   Svetske   meteorološke   organizacije   (WMO),   područje   na   kojem   se 
obavljaju   meteorološka   merenja   i   osmatranja   naziva   se   meteorološka   stanica.   Krug 
meteorološke stanice mora biti postavljen što dalje od značajnijih objekata zbog sve jačeg 
uticaja   grada   na   meteorološke   parametre,   pa   je   potrebno   stanicu   postaviti   na   nekom 
reprezentativnom   mestu   koje   će   što   realnije   prikazati   vreme   i   klimu   nekog   područja. 
Meteorološki krug treba da tokom celog dana bude obasjan Suncem, a u krugu se  postavlja 
meteorološka   kućica   unutar   koje   se   nalaze   određeni   merni   instrumenti,   dok   se   ostale 
potrebne stvari za merenje i osmatranje nalaze uglavnom pored nje – ali mogu biti i dalje od 
nje, ali obavezno u sklopu meteorološkog kruga, ili tzv. osmatračkog polja.

Neki instrumenti su smešteni i unutar same zgrade meteorološke stanice (barometar, kao i 
grafovi anemometra), kako bi osmatrač očitao vrednosti. 

Pored   dizajna   instrumenata,   kod   klasičnih   meteoroloških   stanica   možemo   govoriti   i   o 
samom objektu u kom boravi osmatrač, a koji najčešće podseća na običnu porodičnu kuću. 
Osmatranja i merenja vrše se na svakih sat vremena.

5

2.2 Automatske meteorološke stanice

Automatske meteorološke stanice predstavljaju budućnost meteoroloških osmatranja. One 
su već sada dosta zastupljene u meteorološkim službama širom sveta, pa i kod nas, a počeo je 
da   ih   postavlja   i   sve   veći   broj   ljudi   kojima   su   takva   merenja   neophodna   ili   je,   pak, 
meteorologija njihov hobi. Automatske meteorološke stanice su znatno jeftinije u odnosu na 
klasične instrumente, a ako tome dodamo da njima nije neophodan osmatrač koji pritom 
boravi u objektu, dolazimo do drastične razlike u ceni i troškovima.

Pojam automatska meteorološka stanica jeste sklop meteoroloških instrumenata koji sve 
obavlja automatski, bez ikakvog prisustva čoveka. U zavisnosti od proizvođača, odnosno 
modela meteorološke stanice zavisi koliko se često podaci ažuriraju, ali obično je reč o 
periodu   kraćem   od   pola   minuta.   Najveći   broj   automatskih   stanica   podatke   ažurira   u 
intervalu od 5 do 15 sekundi.

Za   razliku   od   standardnih   meteoroloških   stanica   i   klasičnih   instrumenata,   automatske 
meteorološke stanice koriste senzore za merenja. Senzori se postavljaju u određene zaklone, 
a potom se u tako kompletu postavljaju na mesta u meteorološkom krugu, ili u zatvorenoj 
prostoriji. Ovi senzori najčešće koriste infracrveno zračenje za merenje parametara.

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti