Nezaposlenost
Visoka poslovna škola strukovnih studija Valjevo
Seminarski rad iz Ekonomije
Tema rada:Nezaposlenost
Profesor:
Gradimir Kožetinac.
Ime i prezime studenta
Jankovic Aleksandar.
Broj indeksa:8062/15.
SADRŽAJ:
UVOD
....................................................................................................................
1
1. NEZAPOSLENOST
..........................................................................................
2
2. TRŽIŠTE RADA
................................................................................................
3
3. PONUDA RADA - KOLIKO JE STVARNO ZAPOSLENIH
...........................
4
4. NEZAPOSLENOST - PROBLEM ILI SUROVA REALNOST
.......................
5
4.1. TRAŽNJA ZA RADOM - KO IMA ŠANSU
..............................................
6
4.2. TRAŽNJA ZA RADOM "RAD NA CRNO"
...............................................
7
4.3. KORUPCIJA
..............................................................................................
9
4.4. SIROMAŠTVO KAO POSLEDICA NEZAPOSLENOSTI....................
10
ZAKLJUČAK
....................................................................................................... ..
12
LITERATURA:
.......................................................................................................
13

2
1. Nezaposlenost
Zapošljavanje je trošenje čovekove energije i vremena u procesu
proizvodnje. To je radni input u privredi, a u ekonomiji ovaj pojam opisuje
stvaranje svih onih dobara i usluga koji po definiciji ulaze u društveni
proizvod. Suština zapošljavanja kao proizvodne aktivnosti je činjenica da
njime izvođač dobija pravo na dohodak – nadnicu.
Zaposlenost (fond) se može meriti kao broj osoba koje imaju posao.
Zapošljavanje (tok) je minimum ponude rada i tražnje trda. To je broj
radnika koji poslodavci traže ili broj radnika koji mogu da rade za datu
nadnicu.
Ponuda rada utoliko je jednaka „radnoj snazi“ – ukupnom broju
radnika koji hoće da zarade dohodak, i ona je jednaka broju zaposlenih
radnika plus oni koji mogu da rade ali s obzirom da ne mogu da nađu posao,
su nezaposleni. W. Brown smatra da „osoba se smatra nezaposlenom ako
nema posao i aktivno ga trazi... ljudi koji nemeju posao niti ga traže su
“obeshrabreni radnici“ i ne ubrajaju se u radnu snagu.“
1
1.
Puna zaposlenost postoji onda kada svi koji a) imaju
znanja/veštine i b) žele posao su zaposleni.
2.
Frikciona nezaposlenost: proizvodne mogućnosti društva
tada su potpuno iskorišćene i nezaposlenost je na minimumu frikcione
nezaposlenosti – privremeno su nezaposleni samo oni radnici
koji prelaze s jednog na drugi posao (oko 5-6% ukupne radne snage).
Održavanje zaposlenosti na ovom frikcionom minimumu vezuje se i
za stopu nezaposlenosti koja ubrzava inflaciju.
3. Struktura nezaposlenosti: na kratak rok stok kapitala je
fiksan, i to je gornja granica ponude rada koju jedna privreda može
apsorbovati na kratak rok. Ukoliko raspoloživa ponuda rada
naEURaši ovu granicu tada se javlja strukturna nezaposlenost koja se
može umanjiti ili otkloniti: a) promjenama u strukturi ili veličini stoka
kapitala; b) promjenama kvaliteta ponude rada koja se razlikuje od
kvaliteta
tražnje
za
radom
kroz
obrazovanje,
kvalifikacije/prekvalifikacije i prostorno realociranje.
4. Nedovoljna zaposlenost ne mora se ispoljiti u formi otvorene
nezaposlenosti. Nezaposlenost se na mnogo različitih načina može
prikriti: a) potencijalni radnici mogu biti potpuno izvan ponude rada, jer
su „penzionisani“, „kućne pomoćnice“, „studenti“, mogu početi da rade
ukoliko se tražnja za radom poveća (tzv. „obeshrabreni radnici“) za
koje je teško ustanoviti koliko se ljudi nalazi u pojedinim kategorijama
nezaposlenosti; b) radnici i dohoci mogu biti podijeljeni na pojedine
radnike i to tako da svako radi manje sati, dana, ili manje intenzivno
(dioba posla u poljoprivredi zbog viška ponude rada, kada je
ograničena ponuda zemlje); c) „nedovoljna zaposlenost“ u
1
W. Brown, MACROECONOMICS, Prentice Hall, 1988., str. 17.
3
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti