Sociologija- skripta za državnu maturu

(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko,

Sociologija)

Page 1

1. SOCIOLOGIJA:

znanost o društvu

* Cecile Wright Mills uvodi pojam

sociološke imaginacije

= sposobnost shvaćanja odnosa između

pojedinca i društva, između biografije pojedinca i povijesti društva.
Slično tome, Peter Berger definira sociološko gledište kao

prepoznavanje općeg u pojedinačnome.

* pojam

društva

obuhvaća:

a) udruge i udruženja
b) odnosi s drugim ljudskim bićima (druženje, druželjubivost i društvenost)
c) općeniti kolektiv kojem pripadamo ("platio je svoj dug društvu!")
d) kolektivni život uopće (uključenost, pripadanje, uzajamna očekivanja i norme)
e) različita društva (Engleska, Hrvatska, Kina npr.)

Emile Durkheim uvodi pojam DRUŠTVENIH ČINJENICA= načini razmišljanja, djelovanja i
osjećanja izvanjski pojedincu, koji mu se nameću prinudnom snagom, htio to on ili ne.

Utjecaj društvenih činjenica prikazao je na samoubojstvima. Najvažnije varijacije koje utječu na
samoubojstva su:

× religija

( među protestantima su učestalija samoubojstva )

× rat i mir

( stopa samoubojstava opada za vrijeme rata )

× ekonomska kriza

( nagle promjene u privrednom životu povećavaju stopu

samoubojstava, i to

neovisno o tome jesu li pozitivne ili negativne )

× obitelj

( među samcima je veća stopa samoubojstava nego među oženjenima i udanima )

Durkheim temelji svoju teoriju samoubojstava na tome da se te stope mogu objasniti različitim stupnjem i
snagom

društvene solidarnosti (

= spone koje ljude drže zajedno.

)

On također precizira vrste spona, i uvodi:

× REGULACIJA

= kontrola individualnih poriva i želja pomoću društvenih normi, odnosno

pravila ponašanja.

× INTEGRACIJA

= snaga povezanosti pojedinca s društvenom grupom

Prema tome, razlikuje 4 vrste samoubojstava:

1) EGOISTIČNO SAMOUBOJSTVO

(preslaba integracija)

moderna društva-->

2) ANOMIČNO SAMOUBOJSTVO

(preslaba regulacija)

kombinacija

egoizma

3) ALTRUISTIČNO SAMOUBOJSTVO

(presnažna integracija)

i anomije

4) FATALISTIČNO SAMOUBOJSTVO

(presnažna regulacija)

= pokazao da društveni procesi ne utječu samo na ponašanje pojedinca, već i na njegovo unutarnje stanje.

* MIKROSOCIOLOGIJA

izučava ljudsko ponašanje izbliza i interakciju licem-u-lice

* MAKROSOCIOLOGIJA

= proučavanje većih grupa, institucija i društvenih sustava

*Max Weber razlikuje pojmove SOCIJALNE AKCIJE I SOCIJALNE STRUKTURE:

društveno djelovanje, tj. socijalna akcija

= ono djelovanje u kojem protagonist uzima u

obzir

djelovanje drugih i prema tome se orijentira. Sociologija nastoji prepoznati značenja i koja

ljudi pridaju

svojim akcijama (to se postiže razumijevanjem, tj. Verstehen).

(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko,

Sociologija)

Page 2

Weberova tipologija socijalne akcije:

a) tradicionalno djelovanje
b) afektivno djelovanje
c) vrijednosno- racionalno
d) svrhovito- racionalno

× društvena struktura, tj. socijalna struktura

= relativno trajan, stabilan i uređen skup

odnosa među ljudima.

Komponente socijalne strukture su:

*položaji

(mjesta koja ljudi zauzimaju u društvenoj strukturi. Ako je položaj povezan s različitim

pravima, dužnostima i očekivanjima, radi se o

statusu

)

uloge

( društveno određene značajke i očekivana ponašanja (norme) pridružene određenom

položaju)
*

društvene grupe

(dvoje ili više ljudi u relativno stabilnoj i trajnoj interakciji, koji dijele

zajednički osjećaj pripadnosti i identiteta)
*

organizacije

(društvene grupe osnovane s nekim ciljem= formalne organizacije)

institucije

(društvene aktivnosti koje se redovito i stalno ponavljaju, koje se održavaju i

reguliraju pomoću društvenih normi i imaju veliku važnost za socijalnu strukturu.) --> ekonomija,
politika, kultura, obitelj i srodstvo, društvene nejednakosti i obrazovanje.

Strukturu podržavaju institucionalizirana vjerovanja i pravila ponašanja:

vrijednosti

(moralna vjerovanja)

norme

(pravila ponašanja temeljena na moralnim uvjerenjima)

Robert K. Merton razlikuje manifestne i latentne funkcije nekog djelovanja:

a) manifestne/očite

= objektivne posljedice koje pojedinci u svojem djelovanju namjeravaju i

priznaju

b) latentne/skrivene

= posljedice koje su nenamjeravane i nespoznate

(uz to se veže i učinak agregacije, kada puno ljudi čini istu stvar, pa proizvede učinak suprotan onome što su
prvotno namjeravali)

2. NASTANAK I RAZVOJ SOCIOLOGIJE

* filozofi kod kojih se uočava začetak sociološkog načina razmišljanja:

× Montesquieu

(" O duhu zakona")- društvene institucije i procesi su rezultat materijalnih

uvjeta u društvu koji se mogu otkriti proučavanjem (vrsta tla i klima, struktura zanimanja,
religijske institucije, trgovina, običaji i ponašanje).

(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko,

Sociologija)

Page 4

društvima).
* utjecao na razvoj socijalnog darvinizma (samo će najsposobniji preživjeti)

Karl Marx (1818.- 1883.)

historijski materijalizam

= pokretačka snaga u povijesti nisu ideje ili vrijednosti, već načini na

koji se ljudi međusobno odnose u proizvodnji svojeg materijalnog života.
* čitava dosadašnja povijest je povijest sukoba među klasama. Ona ima dva vida, a to su sve veća

kontrola čovjeka na prirodom

i paralelno jačanje

alijenacije

baza (osnovica)

= ukupnost odnosa koje ljudi međusobno uspostavljaju u proizvodnji

nadgradnja (superstruktura)

= pravo, religija, obrazovne institucije, organizacija obitelji i

država, tj. sve zajedno je to ukratko

ideologija.

teorija revolucije

= politički program usmjeren na rušenje kapitalističkog poretka i ukidanje

društvenih klasa. Time bi nastalo društvo jednakosti koje je nazvao

komunizmom.

Emile Durkheim (1858.- 1917.)

društvene činjenice i samoubojstva

* osobito ga zanima

odnos

između

podjele rada

u društvu i

moralnih vrijednosti

i osjećaja:

a) mehanička solidarnost (društva s manje razvijenom podjelom rada)- ljudi obavljaju

slične poslove i imaju slična iskustva. Stoga imaju snažan osjećaj pripadnosti društvu.

b) organska solidarnost (razvijena podjela i specijalizacija)- ljudi surađuju zato što rade

različite poslove i stoga im trebaju tuđe usluge.
* razlikuje

sveto

profano

Max Weber (1864.- 1920.)

* sociologija je sveobuhvatna znanost o

socijalnoj akciji

(Verstehen, smisao i to sve)

* uvodi koncept

idealnog tipa

= metoda kojom sociolog može generalizirati svoje nalaze i to tako

što objedini bitne i zajedničke značajke svih varijanta neke pojave, a zanemari njihove posebnosti
i nevažne razlike.
* tri tipa legitimne vlasti-

racionalno- legalna, tradicionalna i karizmatska

birokracija!

* "Protestantska etika i duh kapitalizma" --> proučava kako na društvenu strukturu ne utječu

samo

materijalne osnove, već i ideje i vrijednosti.

racionalizacija!

SOCIOLOŠKE PERSPEKTIVE:

FUNKCIONALISTIČKA PERSPEKTIVA:

* DRUŠTVO IMA STRUKTURU KOJA SE SASTOJI OD RAZLIČITIH DIJELOVA, A SVAKI

DIO IMA SVOJU FUNKCIJU (= strukturalni funkcionalizam)

* početak: Herbert Spencer i Emile Durkheim
daljnji razvoj: Talcott Parsons, Robert K. Merton, Herbert Gans
* Talcott Parsons društvo shvaća kao

sistem

međusobno povezanih dijelova, a koji se održava

zahvaljujući

vrijednosnom konsenzusu

(suglasju, slaganju)

* Herbert Gans pokazuje

pozitivne uloge siromaštva

u društvu (ekonomske, estetske, socijalne

i političke)

(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko,

Sociologija)

Page 5

KONFLIKTNA PERSPEKTIVA:

* SUKOBI U DRUŠTVU SU IZVOR DRUŠTVENE PROMJENE. SUPROTSTAVLJENI

INTERESI

UZROKUJU PODJELU U DRUŠTVU, A PRINUDA JE OSNOVA JEDINSTVA

DRUŠTVA.

* početak: Karl Marx
daljnji razvoj: Lewis Coser
* marksizam smatra sukob među klasama kao središnji problem, dok suvremeni konfliktni
teoretičari nalaze konflikte u mnogim društvenim područjima. Konflikt nije nužno povezan s
nasiljem, već samo znači postojanje napetosti, neprijateljstva, konkurencije i neslaganja oko
ciljeva i vrijednosti.
* Lewis Coser kaže da je sukob funkcionalan za grupu jer pojačava unutrašnju povezanost i
povećava svijest o interesima grupe.
* konflikti su korisni i jer pomoću njih neki problem ulazi u središte pozornosti šire javnosti

INTERAKCIONISTIČKA PERSPEKTIVA:

* NA KOJI NAČIN LJUDI STVARAJU, ODRŽAVAJU I MIJENJAJU DRUŠTVO? KAKO IH TO
DRUŠTVO OBLIKUJE? BAVE SE DETALJNIM ASPEKTIMA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA.
* početak: Max Weber (ljudska akcija!)
daljnji razvoj: Goffman, Mead, Garfinkel, Cooley

5. SOCIJALNA INTERAKCIJA, GRUPE I ORGANIZACIJE

ORGANIZACIJA
= sekundarna društvena grupa koja na regularnoj osnovi obavlja određenu djelatnost.

značajke:

specifičan cilj

definirano članstvo

pravila ponašanja (formalna pravila

) --> formalne organizacije

odnosi autoriteta

trajnost (opstaju unatoč promjenama u članstvu)

racionalno planiranje

podjela rada

impersonalnost

(Skripta sastavljena prema: Nenad Fanuko,

Sociologija)

Page 7

f) zaposlenje se smatra karijerom
g) impersonalnost i objektivnost prema klijentima

*disfunkcije birokracije:

izokrenuta racionalnost

- racionalna odluka dovede do nečeg potpuno neplaniranog i

negativnog
2)

nesposobnost djelovanja u promijenjenim okolnostima

(Veblen= izvježbana

nesposobnost)
3)

samodovoljnost birokracije

Parkinsonov zakon

- birokracija buja jer zaposleni žele imati što više podređenih

željezni zakon oligarhije

- što je organizacija veća i birokratiziranija, veća je količina moći

koncentrirana u rukama manjine na visokim položajima

KOLEKTIVNO PONAŠANJE
= spontano i nestrukturirano ponašanje većeg broja ljudi koje odstupa od prihvaćenih društvenih normi.
Značajke:

× ograničena socijalna interakcija
× nejasne socijalne granice
× slabe i nekonvencionalne norme

raspršeno kolektivno ponašanje

= događaji koji su spontani, ekspresivni, kratkotrajni.

a) glasine
b) moda i modne ludosti
c) pomama, masovna histerija i panika
d) javnost i javno mnijenje

konvergirajuće kolektivno ponašanje

= čvršća struktura i veća koncentracija. To je privremeno okupljanje većeg broja ljudi koji imaju zajedničko
središte pozornosti i snažno utječu jedni na druge.

Gomila

je najpoznatiji oblik takvog ponašanja, a

Herbert Blumer

razlikuje 4 vrste gomile:

1) slučajna gomila
2) konvencionalna gomila

u kratkom se vremenu mogu

3) ekspresivna

pretvoriti u aktivnu gomilu

4) aktivna (lako se može pretvoriti u rulju)

značajke gomila:

sugestibilnost

deindividualizacija