2

SADRŽAJ

1. UVOD

 ............................................................................................................................3

2. ANATOMIJA DOJKE

 .................................................................................................4

3. BOLESTI DOJKE

 ........................................................................................................5

3.1. Netumorske bolesti dojke .....................................................................................5
3.2. Tumorske bolesti dojke .........................................................................................5

4. TUMORI DOJKE

 ........................................................................................................ 6

4.1 Benigni (dobroćudni) tumori dojke .......................................................................7

4.1.1. Uzroci nastanka .....................................................................................7
4.1.2. Klinička slika ........................................................................................7
4.1.3. Dijagnoza .............................................................................................. 8
4.1.4. Liječenje ................................................................................................8

4.2. Maligni (zloćudni) tumori dojke ...........................................................................8

4.2.1. Faktori rizika .........................................................................................9
4.2.2. Klinička slika ........................................................................................10
4.2.3. Simptomi ...............................................................................................11
4.2.4. Dijagnoza .............................................................................................. 11
4.2.5. Liječenje ................................................................................................11
4.2.6. Komplikacije .........................................................................................12
4.2.7. Prevencija ..............................................................................................12

5. PREGLED DOJKI 

....................................................................................................... 13

5.1. Mamografija ..........................................................................................................16
5.2. Ultrazvuk ...............................................................................................................18
5.3. Biopsija .................................................................................................................18

6. ZAKLJUČAK

 ............................................................................................................... 20

7. LITERATURA 

............................................................................................................. 21

3

1. UVOD

Dojka

 

ili

 

mliječna žlijezda

 

( lat.

 

mamma

, grč.

 

mastos 

) najveća je kožna

 žljezda. 

Nalazi se 

na   ventralnoj   strani   prsnog   koša   na   granici

 kosti   

 

četvrtog

 

rebra

.

  Dojka   ženskog 

novorođenčeta ne razlikuje se od dojke muškog novorođenčeta. Do početka

 puberteta 

muške i 

ženske dojke razvijaju se jednako, a onda se muška dojka u pravilu dalje ne razvija, dok se 
ženska pod utjecajem

 

ženskih spolnih hormona   razvija i njezin razvitak završava tek za 

vrijeme

 

trudnoće i dojenja.

Dojka žene  je  složena tubuloalveolarna žlijezda,  izgrađena  od  20  do  25  pojedinačnih 

žlijezda.   Svaka   od   njih   zajedno   s   vezivnim   i   masnim   tkivom   izgrađuje   po   jedan   režanj. 
Režnjevi su međusobno odijeljeni gušćim vezivnim tkivom, a svakom režnju dojke pripada 
jedan glavni odvodni kanal (  

ductus lactiferus  

), koji završava ljevkastim proširenjem na 

bradavici.

Bradavica   dojke   (  

mamilla   mammae  

)   i   pojas   koji   je   okružuje   (  

areola   mammae  

pokriveni su nježnom i jače pigmentiranom kožom. Epidermis bradavice i areole u žena je 
jače orožen ( kao zaštita kod dojenja ). Vezivno tkivo bradavice sadržava veliki broj krvnih i 
limfnih žila i glatkih mišićnih stanica, koje su smještene kružno i uzdužno oko odvodnih 
kanala, a radijarno i transvenzalno na bazi bradavice. Tijekom trudnoće se znatno povećavaju 
žljezdani elementi na račun vezivnog tkiva zahvaljujući djelovanju

 

estradiola

 

i progesterona, a 

promjene su vidljive od drugog mjeseca trudnoće.

Slika 1. Dojka

background image

5

3.  BOLESTI DOJKE

Kod žena dojka je složeno građen organ vrlo osjetljiv na hormonalne utjecaje. Zbog ranije 

navedenog, dojke žene su vrlo osjetljive i sklone patološkim promjenama.Sve bolesti dojke se 
dijele na netumorske i tumorske bolesti.

3.1

Netumorske bolesti dojke

1. Poremećaji razvoja: 

amastija ( manjak dojke ), micromastija ( male dojke ), macromastia 

(velike dojke ), polymastia ( prekobrojne dojke ), athelia ( manjak bradavice ) microthelia 
(sitna uvučena bradavica ), polythelia ( prekobrojna bradavica ).

2. 

Poremećaji funkcije: galaktoreja ( izlučivanje mlijeka izvan doba dojenja ), secernirajuća 

dojka, krvareća dojka, mastodinija ( bolna dojka ), produljeno dojenje, preobilna količina 
mlijeka, neizdašnost dojki i spontano otjecanje mlijeka.

3. 

Regresivne promjene: atrofija ( "smežurane" dojke ) , distrofija ( pretvaranje tkiva dojke u 

mast, sluz ili stvaranje kalcifikata ) i steatonekroza ( u izumrlo masno tkivo se ulaže vapno, pa 
se manifestira kao tvrd - nekad bolan čvor u dojci ).

4. 

Upalne promjene: theilitis ( upala bradavice ), areolitis ( upala areole ), intertrigo ( ekcem 

submamalnog sulkusa ), mastitis ( upala mliječne žlijezde, najčešće u prva dva tjedna nakon 
poroda ), apsces ( lokalizirana gnojna upala ), karbunkul ( gnojna infekcija kože i potkožnog 
tkiva dojke s brojnim gnojnim čepovima ) i rijetko tuberkuloza, sifilis i aktinomikoza.

5. 

Displazije. Najčešća i najvažnija je fibrocistična bolest dojke. To je najčešća bolest dojke 

uopće   i   najčešći   povod   javljanju   liječniku   radi   pregleda   dojke,   a   navodi   se   i   kao 
predisponirajući čimbenik raka dojke. Radi se o bujanju vezivnog tkiva ( fibroza ) ili stanica 
mliječne   žlijezde   (   epitelijalna   hiperplazija   )   ili   o   stvaranju   cističnih   formacija   ili   o 
kombinacijama   navedenih   pojava. Riječ   je   o   promjenama   uzrokovanim   hormonalnim 
utjecajima ( estrogen, progesteron, prolaktin ) .

3.2. Tumorske bolesti dojke

1. 

Dobroćudni tumori. Najčešći je fibroadenom ( češći je u mlađih žena ) i papilom ( resičasto 

bujanje   u   mliječnom   vodu   koje   često   uzrokuje   krvarenje,   pa   je   čak   50%   svih   krvavih 
iscjedaka iz bradavice uzrokovano tom promjenom ). Ostali su prilično rijetki. To su: lipom, 
fibrom, hemangiom, neurinom, hondrom. Ciste također pripadaju ovoj skupini. Poseban oblik 
rijetkog tumora dojke su phyllodes tumori ( sastoje se od cističnih formacija kojima listasto 
bujaju izdanci

 

stanica ).

2. Zloćudni tumori ( rak dojke ).

6

4. TUMORI DOJKE

Promjene u dojci se jako često javljaju kod

 

žena. U oko 70% žena se nalaze klinički 

manifestne promjene. U oko 40 % žena javljaju se

 

fibrocistične promjene dojke, koje nisu 

tumori, nego promjene oblika, veličine i strukture koje nastaju usljed produžene hormonske 
stimulacije. Kod 13% žena se nalaze razne tumoru slične lezije i upalni procesi. Kod 7% žena 
se javlja fibroadenom - benigni tumor dojke. Kod 10% se dijagnosticiraju maligni tumori 
dojke. Prema svom biološkom ponašanju, tumori dojke se dijele na benigne ( dobroćudne ) i 
maligne ( zloćudne ).

A - dobroćudni tumor dojke je po pravilu jasno ograničen

B - zvjezdolika sjenka označava zloćudni tumor dojke

Slika 3. Promjene na ćelijama

background image

Želiš da pročitaš svih 20 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti