Ludwig van Beethoven
Srednja škola „Novi Travnik“
Novi Travnik
MATURALNI RAD IZ GLAZBENE KULTURE
Tema: Ludwig van Beethoven
učenica: Nikolina Kasalo
profesorica: Ana Slišković
Novi Travnik, svibnja 2017.
Sadržaj

2
2. Opće značajke
Krajem 19.stoljeća glazbenici postaju samostalni umjetnici i kao takvi trebaju skladati, tražiti
dvorane i ono najbitnije - trebaju oduševiti publiku. Žarište novih glazbenih zbivanja
premješta se iz talijanskih zemalja prema gradovima srednje i zapadne Europe, među kojima
posebno mjesto dobiva Beč, zahvaljujući skladateljskomu trolistu (Haydn, Mozart
i Beethoven).
Glavne značajke glazbenoga klasicizma su stvaranje jednostavne melodijske linije u
preglednim frazama, homofoni slog, jasan tonalitetni plan i odnos između dura i mola.
Orkestralni ansambl temelji se na gudačima čiju boju zvuka modificiraju puhači u parovima
(2 flaute i/ili 2 oboe, 2 roga, a često i 2 klarineta, 2 fagota te 2 trublje). Ta su obilježja u
glazbenim vrstama solističkoga koncerta, simfonije i komornoga muziciranja ostvarena
osobito kroz sonatni oblik. Taj ciklički oblik obuhvaća tri stavka (s rasporedom: brzi-
polagani-brzi) ili četiri stavka (brzi-polagani-umjereni-brzi) u kojem su prvi, a često i
posljednji pisani u tzv. sonatnoj formi, karakterističnoj za to razdoblje. Sonatnu formu
obilježavaju dvije teme različite u karakteru i tonalitetu, provedba motiva iz tema u različitim
tonalitetima te repriza – ponavljanje obiju tema u osnovnom tonalitetu. Glasovirski koncert,
simfonija i gudački kvartet glazbene su vrste koje u najvećoj mjeri ujedinjuju nove stilske
značajke. Ipak, glazba u tom razdoblju nije stilski homogena, već se, ovisno o središtu, očituju
i mnoge razlike. Također, ta se obilježja u glazbu unose postupno, a prijelazna faza, nazvana
»pretklasikom«, vodi u zrelo razdoblje, doba bečke klasike, u kojem su Haydn, Mozart i
Beethoven, vezani uz Beč, skladali vrsne operne i instrumentalne skladbe. Početkom
19.stoljeća klasicističke stilske značajke postupno se modificiraju: glazbene vrste i orkestralni
aparat dobivaju na ekstenzivnosti i volumenu, a harmonijski se ritam mijenja. Kasni
klasicizam pretapa se u rani romantizam koji će se učvrstiti 1820-ih godina.
3
3. Biografija
Ludwig van Beethoven se smatra jednim od najvećih skladatelja u povijesti glazbe, i bio je
ključna figura u prijelaznom periodu između klasične i romantične ere u zapadnoj klasičnoj
glazbi. Njegova glazba i ugled nadahnjivali su, a ponekad i punili nesigurnošću iduće
generacije skladatelja i glazbenika.
2.1. Podrijetlo
Njegova obitelj podrijetlom je bila iz Belgije, premda su članovi uže obitelji živjeli u
Njemačkoj. Beethovenov djed Lodewijk bio je posljednji član obitelji punoga flamanskoga
podrijetla. Neki smatraju da van Beethoven označava zemljopisnu pripadnost selu Beets u
sadašnjoj Nizozemskoj, a neki da označava zemljopisnu pripadnost regiji Betuwe također u
današnjoj Nizozemskoj, dok postoje pojedinci koji misle da ‘beethof’ označava cvijetnjak ili
vrt, točnije vrt repe, odnosno plural ‘beethoven’ bi bili ‘vrtovi repe’. Sam Beethoven nije
pokazivao previše zanimanja za flamansko porijeklo u svojoj obitelji. Beethoven je dobio ime
u njemačkoj varijanti Ludwig upravo po djedu Lodewijku, koji se prvi u obitelji profesionalno
bavio glazbom – bio je pjevač.
Beethovenov otac je bio glazbenik, također pjevač, na Bonnskom dvoru, a majka domaćica.
Imali su sedmero djece, od kojih je samo troje preživjelo – trojica sinova, a Ludwig je bio
najstariji sin. Otac je imao lošu sklonost ka piću, no ipak je uspijevao podučavati mladoga
Ludwiga glazbi. Otac je imao snažne ambicije da od Ludwiga stvori novoga Mozarta.
2.2. Djetinjstvo
Ludwig van Beethoven rođen je vjerojatno 16.prosinca, a krstio se sljedećeg dana
1770.godine u Bonnu na Rajni. S obzirom na očev glazbeni talent, Ludwig je rano primio
glazbenu pouku, učio je svirati klavir, violinu, flautu i orgulje, pa je već s trinaest godina
preporukom dobio radno mjesto orguljaša na dvoru u Kölnu u kneževskom dvorskom
orkestru. Otac je bio pjevač u kneževskom zboru, bio je odan piću i grube naravi, tjerao je
mladog Beethovena čiji je talent bio rano primjećen, da već od četvrte godine provodi vrijeme
vježbajući uz klavir. Brojni izvori izvještavaju da je otac koristio i silu, pa ga je često budio u
rane sate kada bi se vratio iz sviranja tjerao da svira ili ga je čak i vezao. U takvim uvjetima
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti