FAKULTET ZA MEDITERANSKE POSLOVNE STUDIJE TIVAT

BRUNO BRKANOVI

»INSPEKCIJSKI NADZOR JAHTI ZA SPORT , RAZONODU

I REKREACIJU U CRNOJ GORI«

>>SPECIJALISTI

KI RAD <<

Predmet: Agencisko poslovanje
Mentor: Doc. Dr Radovan Orlandi

Student: Bruno Brkanovi

Studiski program: Nauti

ki turizam I upravljanje marinama

....

Mati

ni broj: 0708958230012

Broj indexa: S40/13

Tivat, 2015. godine

Spisak slika,šema i tabela

1.Uvod

Slika br.1.1- Jahta Rumija kralja Nikole [1]

Slika 1.2, - Sunborn [8]

2. IMO-Me

unarodna pomorska organizacija

Slika br. 2.1. IMO struktura[ 13]
Slika br. 2.2. Znaci u pomorstvu[13 ]

3. Najzna

ajnije IMO konvencije

Slika br. 3.1 Prikaz vodene linije [ 15 ]

Slika br. 3.2 Struktura projekta [16 ]

5.Podjela jahti

Slika br.5.1 Motorna jahta [ 17]

Slika br.5.2. Jahta na jedra [ 17 ]

10. Zaklju

Prilog 10.1 -Karta Bokokotorskog zaliva sa separacionim zonama i opremom[ 21]

1. UVOD

1.1.Pojam jahte , kratak istorijat i pojava jahting industrije

Prema Zakonu o jahtama Crne Gore (2007) definicija za jahtu glasi:
Jahta je plovni objekat namijenjen za razonodu, sport i rekreaciju, dužine ve

e od 7 metara, a koja

nije angažovana u me

unarodnoj trgovini; U istom zakonu definicija za stranu jahtu je: Strana

jahta je jahta koja ima stranu državnu pripadnost; [24]
Jahta (eng., fr., ital. i nem. Yacht, rus.Jahta), brod za razonodu, sport i turizam. naziv poti

od holandske rije

i Jaght kojom se u XVII veku nazivao manji brzi jedrenjak sa 1 ili 2 jarbola, u

floti upotrebljavan kao kurirski brod. Naziv se zatim preneo i na brodove gra

ene za potrebe

razonode vladara, komandanta i bogataša.
Prvi pisani podaci o plovidbi po Crnogorskom moru poti

u još iz 167. g.p.n.e. kada je ovim

prostorima vladao ilirski kralj Gencije. U davna vremena po moru Crne Gore i Skadarskom
Jezeru se plovilo primitivnim sredstvima trupinama, izdubljenim od jednog debla drveta,
šuljicama i

unovima pokretanim veslima, a nešto kasnije brodicama s jarbolom na jedra. Brodice

za plovidbu po Jezeru i rijeci Bojani, pravili su vješti lokalni majstori, naro

ito Krajinjani i

Širo

ani, koriste

i autohtono drvo kestena, murve, koš

ele i hrasta. Služile su za prevoz tereta i

ljudi i ribarenje okolnom stanovništvu, a

esto i u borbama za odbranu od brojnih osvaja

Krajem XIX vijeka po

inju da plove prve crnogorske jahte i parobrodi knjaževske

porodice Petrovi

uvena jahta kralja Nikole Petrovi

a “Rumija” nalazi se potopljena u barskom akvatoriju.

"Rumija" je bila ponos i najljepši brod crnogorske flotile, jahta na paru, na vijak, sa dva jarbola,
duga 47,78 metara, a široka 6,10 metara. Kupio ju je sultan Abdul Hamit u Engleskoj i darovao
kralju Nikoli. Pod imenom “Zaza”, jahta je sa turskom posadom stigla pod Pristan za Novu 1905.
godinu.

[1]

Jahta "Rumija" je u Balkanskom ratu sara

ivala sa kopnenom vojskom u Medovi i prevozila

potrebni ratni materijal .

Slika br.1.1

Jahta Rumija Kralja Nikole

. [1]

Uvjek je razlika izme

u putni

kog broda i jahte bila u tome što se kod jahti ne uzima u

obzir rentabilnost; prostorije su udobnije, brodska konstrukcija je

vrš

a a raspored prostorija i

opreme izveden prema zahtjevima vlasnika i podre

ena razonodi. Zato se u brodogra

evnoj

industriji govori proizvodnji manjh i super jahti a kada se govori o mega jahtama tada se ne
govori o proizvodnji ve

o gradnji jahte. Cijene jahti danas kre

u se od nekoliko stotina hiljada

dolara do nekoliko miliona ili nekoliko desetina miliona dolara. Po broju i kompleksnosti
ugra

enih sistema spadaju u jedne od složenijih sredstva.

Crna Gora postaje luksuzno jahting odredište i odmaralište, a to dokazuju i bogati gosti koji
dolaze u našu zemlju morskim putem. Na obale Crne Gore pristižu i luksuzne jahte i megajahte a

infrastruktura za prijem i prihvat ovog i ovakvog oblika turizma svaki dan je sve bolja i bolja
izgradnjom i proširivanjem Porto Montenegra kao vode

e marine u ovom dijelu Jadrana kao i

etak radova na Porto Novom u Kumboru i velike planirane marine na poluostrvu

Luštica.Svakako treba naglasiti da je sama Crnogorska obala vrlo atraktivna destinacija za jahting
turizam u ljetnjem periodu i da geografski položaj ,naro

ito Boke Kotorske,nauti

arima na

jahtama daje dodatnu sigurnost i bezbjednost u plovidbi.

1.2.Moderno doba i nastanak Mega jahti

Moderno doba donosi nove preokrete u jahting industriji.Otvaraju se nova brodogradilista, a
zatvaraju stara.Pojavljuju se brokerske firme koje donose novi na

in poslovanja ali i

unapredjuju    profesionalnost  u    industriji.To    su    firme    koje    posreduju    pri  kupovini  ili
prodaji  jahte,vode  pregovore      i  prisustvuju  isporuci.Za  svoje  usluge  dobijaju  ugovorenu
proviziju    od    transakcije.Sli

no kao i u drugim industrijama proviziju pla

a naj

eš

prodavac jahte i ona obicno iznosi 10%.U nekim evropskim zamljama postoji "buyer's
commission" koju placa kupac brokeru da mu pronadje odgovaraju

e plovilo. Brokerske

e najvise posluju tamo gdje su najbliži plovni putevi,npr na Mediteranu ili duz Ameri

zapadne i isto

ne obale.Osim toga, pojavljuju se i

arter brokeri,koji iznajmljuju odredjenu

jedrilicu ili jahtu,obi

no radi odmora svojih klijenata.Postoje dvije vrste

artera:sa posadom i

bez posade.Nekada se iznajmljuje samo jahta sa skiperom ali bez posade.Pored toga

arter

brokeri nude i uslugu obuke klijenata za plovidbu,odnosno osnovni kurs navigacije.
Tržište plovila za iznajmljivanje zadnjih godina doživljava vrtoglavi rast.(u zadnjih pet godina
preko 300%[2]
Posao ovih firmi je da ,kada dobiju zahtjev od klijenta,pronadju najbolju jahtu koja odgovara
njegovim potrebama,budžetu i broju gostiju.Kada se rezerviše termin,lokacija i jahta,slede

korak je popunjavanje“Charter Preference“ obrazca.Tu se klijent izjašnjava o li

nim

preferencama vezanim za hranu i pi

e,pa osoblje i šef kuhinje mogu formirati personalizovani

meni.Osim toga popunjavaju se informacije o gostima na jahti i dodatnim aktivnostima koje
bi željeli da imaju na samoj jahti i lokacijama krstarenja.

arter kompanija je tu da posavjetuje

klijenta o najatraktivnijim rutama i mjestima za posjetiti. [3]

Cijena iznajmljivanja jahte varira zavisno od vrste usluge ,klase broda i dužine,pa se kre

e u

rasponu od nekoliko hiljada do nekoliko stotina hiljada sedmi

no.

Na prvi pogled se može zaklju

iti da je ulaganje novca u kupovinu broda za iznajmljivanje

prili

no sigurna investicija,medjutim,

arter tržište je podložno uticaju mnogih faktora,izmedju

ostalog:zakonu ponude i tražnje, državnih zakona i propisa ali i umješnosti i sposobnosti

arter

brokera.[4]
Osim toga dolazi i do segmentacije tržišta i stvaranja tržišnih niša na koje se brokeri i
brodograditelji fokusiraju.Po

inje prava utakmica i borba za ciljno tržište,a kompanije se

usavršavaju u svim oblastima koje su povezane sa jahtingom kako bi izbile u prvi plan.Jedna
od njih je „Perini Navi“osnovana 1983,koja je podijeljena na dva segmenta ,sa dva razli

ita

imena.Prva je „Perini Navi“koja proizvodi jedrilice, a druga „Picchiotti“ za proizvodnju jahti i
mega jahti.Sa jasno postavljenim ciljevima, maksimalnim korištenjem kapaciteta i
prekovremenim radom, oni su vremenom osvajali tržište.[5] Danas posluju na pet
razli

itih

sektora:

1.Jedrilice od 40 do 60 m

takodje osigurava uspjeh Benetti flote[6] Izmeñu 1997 i 2008 došlo je do rasta u
broju,veli

ini, i popularnosti velikih privatnih ili super luksuznih jahti veli

ine preko 24

metra.[6] Luksuzne jahte, Mega, ili Superyachts obi

no nemaju pravu mati

nu luku,ali

moraju biti registrovane u luci u zemlji pod

ijom zastavom plove.Popularne države gdje se

obi

no registruju su Maršalska,Kajmanska i Britanska djevi

anska ostrva.Ove jahte su

narocito isplative u Sredozemnom moru tokom ljeta i u Karipskom moru tokom zime gdje se
iznajmljuju i za milion dolara sedmi

no.Preko 1500 mega jahti je raspoloživo za

arter tokom

sezone na Mediteranu. Tipi

ne destinacije na Španskoj i Francuskoj i Italijanskoj rivijeri su

Cannes, Antibes, St. Tropez, Monte Carlo, Portofino, Porto Cervo, Puerto Banus, Puerto
Portals, Palma, Mallorca, iako sve više luksuznih jahti krstari i udaljenijim podru

jima na

svijetu. Antigua je jedna od glavnih egzoti

nih luka ,kao i Windward Islands na Karibima.

Neke od ovih jahti koriste se za najam, druge služe isklju

ivo svojim vlasnicima, a neke se

iznajmljuju samo u odredjenom vremenskom periodu.Superjahte su veli

ine preko 65

metara,obicno imaju

etiri palube iznad i dvije ispod linije vode,heliodrom, jednu ili više Vip

kabina,saune ,kozmeti

ke salone ,diskoteku,ambulantu,bioskop,restorane i barove.

Dizajneri ovih jahti suo

avaju se sa razli

itim izazovima koji zahtijevaju poznavanje i

kompetentnost u razli

itim oblastima kao što su brodski inžinjering i aeronautika,arhitektura i

industrijski dizajn.U prostoru za ukrcavanje i motor,dizajn igra kljucnu ulogu,prije svega zbog
morfoloske i stilske strukture enterijera.Nije slucajno sto mnogi brodski dizajneri rade
u automobilskoj industriji ili se bave arhitekturom.[7]

Posada mega jahti se sastoji od kapetana,glavnog i pomo

nog inžinjera,šefa palube,kuvara i

šefa kuhinje , stjuardesa i stjuarta i mornara.Vecina posade živi na brodu.
Sunborn Gibraltar,dug 142 metra je prva super jahta koncipirana kao hotel sa pet
zvjezdica.Ima 189 apartmana,a 90% njih ima i terasu.uz sve mogu

e sadržje koje ima jedan

hotel sa pet zvjezdica,izlazi u susret zahtjevima svojih gostiju i rastu

oj tražnji za

luksuzom.Predstavlja u potpunosti novi koncept luksuza – plutaju

u hotelsku flotu, koja je

postavljena na najtraženijim i najljepšim lokacijama u svijtu. Ovaj koncept luksuza svoje
klijente smješta na najbolje lokacije, u najfinijem i najluksuznijem smještaju koji se trenutno
može ponuditi.[8]

Slika 1.2, Sunborn

Gibraltar.[8]