1. UVOD

Predmet istraživanja ovog rada jeste cijeli kompleks međunarodnih ekonomsko – 

političkih   odnosa   povezanih   sa   savremenim   procesima   globalizacije   i   evropskim 
regionalnim integracijama. Istraživanje je vrlo aktuelno, jer su procesima globalizacije i 
regionalnih integracija obuhvaćene ne samo sve zemlje svijeta, već i sve oblasti života i 
rada. 

Osnovni cilj ovog istraživanja jeste analiza aktuelnih i realnih procesa globalizacije 

i   njihova   povezanost   sa   evropskim   regionalnim   integracijama,   te   međuzavisnost   i 
uslovljenost   u   savremenim   međunarodnim   odnosima   u   kojima   dominiraju   razvijene 
zemlje.

Pokazatelji   prve   globalizacije   dostignuti   su   tek   krajem   XX   vijeka,   iako   su 

Sjedinjene Američke Države bile najjača ekonomska sila svijeta u cijelom XX vijeku. 
Njima   je   najviše   doprinosio   zlatni   novac,   odnosno   zlatni   novčani   standard,   koji   je 
omogućio do tada nezapamćenu ekspanziju međunarodne trgovine. Naime, izvoz je u 
bruto društvenom proizvodu svijeta 2009.godine (roba - materijalna dobra i usluge) 
iznosio oko 31%, a izvoz i uvoz preko 60%, duplo više nego samo jednu deceniju 
ranije,   što   znači   da   globalizacija   pokazuje   značajne   rezultate   u   razvoju   svjetske 
trgovine,   a   time   i   privrede.   Globalizacija   je   nastala   kao   posljedica   pobjede 
kapitalističkog nad socijalističkim sistemom i želje da se do tada podijeljeno svjetsko 
tržište,   na  kapitalističko   i   socijalističko,   objedini   u   jedinstveno   svjetsko   tržište,   pod 
vođstvom kapitalističkog sistema. Globalizacija je izuzetno složen i promjenljiv proces 
koji sa sobom donosi i koristi i probleme. Ali zbog načina na koji globalna ekonomija 
danas funkcioniše, mnoge zemlje u razvoju, naročito one male i nerazvijene, imaju više 
problema   nego   koristi.   Finansijski   tokovi   nisu   obično   usmjereni   ka   siromašnim, 
nesigurnim   zemljama,   dok   je,   sa   druge   strane,   odliv   kapitala   i   „mozgova”   iz 
nerazvijenih jednosmjeran. Ljudski i finansijski resursi za razvojne svrhe su oskudni. 
Pojam "globalizacija" sasvim tačno, iako nedovoljno jasno, označava da se pozicija 
države   dvostruko   promijenila   početkom   20.   vijeka.   Na   državu   utiče   međusobna 
zavisnost u toj mjeri da joj je omogućeno rješavanje problema samo u slučaju da i druge 
države sarađuju po tom pitanju. Država se vrlo tijesno mora spojiti sa svojim susjedima. 
Taj proces se događa u prvom redu regionalno, što predstavlja i predmet istraživanja 
ovog rada. 

1

2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE GLOBALNIH PROCESA

2.1. Uvod u globalizaciju

Kratak istorijski osvrt na pojam i kontraverze globalizacije pokazuje da od sredine 

osamdesetih godina XX vijeka, globalizacija postaje jedan od najcitiranijih pojmova u 
Social Science Citation Index-u - indeksu citata u društvenim naukama. Bez obzira na 
to,   postoje   brojni   autori   koji   negiraju   globalizaciju.   Oni   kao   argumente   navode 
ograničenost   globalizacijskih   procesa   na   razvijene   zemlje   uz   marginalizaciju   trećeg 
svijeta, te ograničenost tržišta zbog dominantnosti zemalja trijade - Evrope, Sjeverne 
Amerike   i   Japana.   Otuda   proističu   brojne   kontradikcije   poimanja   i   djelovanja 
globalizacije   u   savremenoj   svjetskoj   privredi.   Bez   obzira   što   nema   opšteprihvaćene 
definicije globalizacije, neophodno je postojanje kakvog - takvog konsenzusa oko toga 
šta pod terminom globalizacija podrazumijevamo. Smatra se da se riječ globalizacija 
prvi put pominje u Webster-ovom rječniku American English, iz 1961.godine, a termini 
“globalno” i “globalizam” javili su se četrdesetih godina XX vijeka. Do 1890.godine, 
riječ   “global”   nije   označavala   cijeli   svijet   već   zemaljsku   kuglu.

1

  Neke   definicije 

globalizacije ističu da je to proces kojim se smanjuju ili potpuno ukidaju prepreke u 
međunarodnoj ekonomskoj razmjeri i povećava ekonomska integracija među zemljama. 
Brojne kritičke analize kontroverzi samog poimanja globalizacije pokazuju da je riječ o 
temeljnim ekonomskim, političkim, socijalnim i istorijskim  promjenama u savremenom 
svijetu.   Prema   nekim   definicijama:   Globalizacija   je   širenje   granica   koje   omogućuju 
slobodno   kretanje   ljudi,   robe,   informacija,   normi   i   institucija,   uz   djelovanje 
integrativnih snaga. Druge definicije ističu da se: Globalizacija, kao ideja, odnosi na 
smanjivanje svijeta, ali i na jačanje svijesti o svijetu kao cjelini. Nema sumnje da je 
globalizacija   sveobuhvatan   proces   povezivanja   industrijskih,   finansijskih   i   drugih 
aktivnosti na svjetskom tržištu, i pod sve snažnijim dejstvom naučno - tehnološke i 
informacijsko - komunikacijske revolucije.

U   opštu   debatu   o   globalizaciji   uključeno   je   mnoštvo   autora,   koji   se,   prema 

stavovima koje zastupaju, mogu podijeliti u tri kategorije, odnosno tri teorijska pravca:

2

Prvi   pravac   čine   popularno   nazvani   „skeptici“.   Ova   grupa   autora   smatra   da   je 

pojam globalizacije „obmana koja nam je nametnuta od strane moćnih grupa“, dakle - 
samo   maska   za   ono   što   se   u   stvarnosti   dešava,   a   to   je   transformacija   svjetskog 
kapitalističkog sistema. Ovom teorijskom pravcu pripadaju i neki autori koji nastoje 

1

?

Pavićević V., Petrović V.  2003. Aspekti globalizacije - sa pregledom osnovnih pojmova, 

Beograd.

2

?

Panić,   P.,   Spoljnotrgovinsko   poslovanje   u   uslovima   globalizacije   svjetske   ekonomije, 

Fakultet spoljne trgovine, Bijeljina, 2006., str. 264.

2

background image

se nove međunarodne i regionalna udruženja preko kojih se mogu vršiti pritisci na vlade 
država, ali i uspostavljaju veze s ljudima širom svijeta.

3

Globalna   politika   postaje   multikulturalna   i   multicivilizacijska.   "Smanjivanjem" 

svijeta porasla je svijest o povezanosti i međuzavisnosti njegovih različitih dijelova. 
Dolazi   do   napuštanja   starih   i   prihvaćanja   novih,   širih   identiteta.   Vrlo   su   vidljive 
promjene procesa globalizacije i na području kulture. To se može ilustrirati činjenicom 
da se danas velikom brzinom uvodi zajednički svjetski jezik, ali to nije, kao što su neki 
očekivali, esperanto, već je to engleski jezik. Engleski se jezik na taj način našao na 
drugom   mjestu   najrasprostranjenijih   jezika   koji   se   govore   (poslije   kineskog).   Neki 
smatraju   da   je   -   s   obzirom   na   tu   činjenicu,   ali   i   svakodnevno   izumiranje   nekoliko 
dijalekata i jezika - na pomolu nov lingvistički poredak. Savremeni čovjek svjedoči 
činjenici da je i u kulturološkom pogledu svijet sve više zaokupljen pozapadnjačenjem i 
stvaranjem globalne kulture.

2.2.1. Ekonomski aspekt globalizacije

Ekonomski gledano, može se reći da su uzroci globalizacije kapitalistički način 

proizvodnje,   tehnološki   napredak   i   međunarodna   regulacija.   Proces   izjednačavanja 
cijena   proizvodnih   faktora   na   različitim   dijelovima   globalnog   tržišta   ići   će   sporije. 
Cijene kapitala biće različite još dugo vremena zbog različitih rizika koji su dominantno 
posljedica neekonomskih faktora; cijene rada takođe će se sporo izjednačavati, prije 
svega zbog kulturnih, jezičkih, i drugih razlika, a ponajviše zbog nemobilnosti rada. 
Kao ekonomska doktrina globalizma slovi liberalizam.

 

Dva su osnovna efekta globalizacije:

1. Omogućava optimalnu kombinaciju ulaganja proizvodnih faktora;
2. Ostvarivanje teoretski idealne ekonomije.

Dovoljan   uslov   je   da   struktura   i   veličina   tako   proizvedenih   dobara   odgovara 

strukturi i veličini svjetske potražnje. Jedan od načina postizanja tih uslova proizvodnje 
su otkup i spajanja preduzeća širom svijeta. Proces globalizacije omogućava ovakve 
prekogranične poslove s jedne strane, dok istodobno na drugoj strani ovakvi poslovi 
pospješuju proces globalizacije. 

U globalnoj ekonomiji faktori proizvodnje – prirodni resursi, kapital, tehnologija, 

rad, informacije - kao i dobra i usluge slobodno se kreću svijetom. Špekulanti zarađuju 

3

?

Stakić, B., Unković, M., Spoljnotrgovinsko poslovanje, Univerzitet singidunum, Beograd, 

2009., str. 452.

4

prebacujući   navedene   faktore   s   mjesta   gdje   su   jeftinijina   mjesto   gdje   su   skupi,   a 
proizvođači lociraju svoje pogone tamo gdje je to najjeftinije - u nerazvijene zemlje, 
gdje   profitiraju   ne   samo   na   nižim   cijenama   nadnica,   nego   i   na   nepropisanim 
standardima   rada   i   zaštite   okoline,

4

uopšteno   niskom   nivou   ljudskih   prava,   te   na 

neorganizovanoj vojsci radnika (nepisana, ali uspješno provođena zabrana postojanja 
sindikata). Nerazvijeni "profitiraju" transferom tehnologije koja je na zapadu davno 
zastarjela i prevaziđena, te oko 10 % većom platom nego kod domaćih poslodavaca. 
Domaće   tržište   više   ne   postoji,   ono   je   dio   jedinstvenog   globalnog   tržišta,   a   svako 
privilegiovanje "domaćih" proizvođača je zabranjeno međunarodnim konvencijama.

Globalizacija je naročito ubrzala svoj hod nakon kolapsa socijalističkih komandnih 

ekonomija, što je dovelo do dominacije liberalnog koncepta društva i zavisnosti post 
socijalističkih zemalja o svjetskim središtima ekonomske i političke moći. Po prvi put u 
istoriji političke vođe i narodi trećeg svijeta i "druge Evrope" susrele su se sa situacijom 
da im je budućnost zadana, a ime toj zadanoj budućnosti jeste tranzicija po pravilima što 
su ih odredile zapadne sile. S jedne strane, globalizacija se može posmatrati kao stihijski 
proces   koji   se   nameće   samom   logikom   razvoja,   dok   se   s   druge   strane   čini   kao 
intencionalna izgradnja nadnacionalnog sistema i institucija, ali bez obzira na to, glavna 
promjena   na   svjetskom   društvenom   nivou   je   porast   svijesti   o   povezanosti   i 
međuzavisnosti svijeta, porast osjetljivosti za probleme udaljenih zemalja, te pojava 
napuštanja starih i prihvaćanja širih identiteta. 

Kako   mjeriti   globalizaciju,   odnosno   globalizovanost   pojedinih   zemalja?   Dobar 

način je A.T. Kerney - Foreign Policy Magazine Globalization Index™, koji praćenjem 
brojnih   indikatora   (od   međunarodnih   telefonskih   razgovora,   Internet   poslužilaca,   i 
međunarodnih putovanja, do toka kapitalnih investicija i propusnosti granica) od zemlje 
do zemlje nastoji utvrditi globalnu integrisanost.

2.3. Tendencije ineternacionalizacije poslovanja

Razvoj komunikacionih i informacionih tehnologija, zaoštravanje konkurentnosti i 

mobilnost kapitala stvara visok nivo međuzavisnosti. Razvojem međuzavisnosti podjela 
tržišta na lokalna, regionalna i nacionalna gubi smisao. Razvoj međuzavisnosti ističe u 
prvi   plan   međunarodno   poslovanje   i   nužnost   međunarodne   saradnje.   Razvoj 
međunarodne saradnje je šansa za nerazvijene države i njihove kompanije jer samo 
uključenjem   u   međunarodne   poslovne   procese   i   aktivnosti   mogu   doživjeti   razvoj   i 
tržišnu afirmaciju. 

4

?

Maloljetni radnici, otpad koji bi bio zabranjen kod razvijenih.

5

background image

Uticaj globalizacije na raspodjelu dohotka u svijetu, prema Konferenciji ujedinjenih 

nacija o trgovini i razvoju  može se posmatrati u okviru suprotnih pristupa:

1.

Konvergencija  

-   globalizacija   će   uticati   na   smanjenje   razlika   u   raspodjeli 

bogatstva   između   razvijenih   i   nerazvijenih   zemalja   bržim   rastom   privreda 
siromašnih zemalja;

2.

Divergencija 

- globalizacija će uticati na povećanje tih razlika jer su koristi od 

globalizacije   ograničene   na   razvijene   zemlje   i   relativno   mali   broj   novo 
industrijalizovanih zemalja.

Činjenice   do   kojih   se   došlo   istraživanjem   i   analiziranjem   brojnih   ekonomskih 

izvještaja i konsultovanjem brojne stručne literature idu u prilog tezi da globalizacija 
znači   manje   nejednakosti   u   svijetu.   Međutim,   nejednakosti   će   biti   manje   u   više 
integrisanoj   nego   u   više   segmentiranoj   svjetskoj   privredi.   Internacionalizacija 
privrednih   grana   izražava   se   i   kroz   diverzifikovanje   i   segmentiranje   proizvodnih 
procesa.   Internacionalno   povezivanje   tehnološkog   lanca   proizvodnje   u   jednoj   grani 
dovodi do koncentrisanog prometa. Internacionalno preoblikovanje vertikalnih struktura 
odnosi se na one grane koje imaju veliki udio stalnog kapitala i podložne su rigidnim 
tehnološkim promenama. 

2.4. Internacionalizacija poslovnih aktivnosti   

 

Globalizacijskim   procesom   paralelno   se   odvija   i   proces   internacionalizacije 

ekonomije,   koja   stvara   svoje   specifičnosti,   zakonitosti   i   mehanizme   koji   su   izvan 
preduzeća   i   nacionalnih   država.   Internacionalizacija   poslovnih   aktivnosti   zahtjeva 
redefinisanje   državnog   regulisanja   poslovnih   aktivnosti.   Globalizacija   i 
internacionalizacija   poslovnih   aktivnosti   podstiču   razmjenu   proizvoda   i   usluga   u 
međunarodnim tokovima. 

Cilj   realizovanja   poslovnih   aktivnosti   preduzeća   prožetog   internacionalnim 

tokovima je osvajanje novih tržišnih prostora. Globalne poslovne aktivnosti se temelje 
na osnovu informacija ciljnog tržišta.

5

Zadatak preduzeća je da svakodnevno grade svoju 

konkurentsku moć. Svaka nacionalna ekonomija i njeni privredni subjekti učešćem u 
međunarodnim   poslovnim   aktivnostima   dobijaju   šansu   na   globalnom   tržištu.   Samo 
prisustvovanjem   na   međunarodnoj   trgovinskoj   sceni   raspoloživi   resursi   mogu   da   se 
koriste u skladu sa tražnjom na svjetskom tržištu.

6

       

5

?

Posljedice   internacionalizacije   poslovnih   aktivnosti   su   viši   nivo   konkurencije   i   ubrzan 

proces tehnoloških promjena. 

6

?

Osnovni oblici internacionalizacije poslovnih aktivnosti su sljedeći:  Izvoz,  Licenciranje, 

Joint ventures, Lohn, Barter poslovi, Lizing poslovi.

7

Želiš da pročitaš svih 55 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti