UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

Banja Luka

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA: 

„Krivično pravi“ 

TEMA: 

„Pripremne radnje“ 

Student:                                                                        Predavač:

Dušanka Dardić                                     Prof. dr. Mladen Vuković

Banja Luka 2015. Godina

SADRŽAJ: 

UVOD.....................................................................................................................................................1-2

POKUŠAJ KRIVIČNOG DJELA......................................................................................................................3

RAZGRANIČENJE POKUŠAJA I PRIPREMNIH RADNJI.............................................................................4

Približavanje počinitelja mjestu događaja ili žrtvi................................................................................5

Vrebanje i čekanje žrtve.......................................................................................................................7

UKLONJANJE PREPREKE ILI ZAŠTITE..........................................................................................................8

Tipične pripremne radnje.....................................................................................................................8

Nabavljanje, posjedovanje i proizvodnja sredstava za počinjenje kaznenog djela..............................9

Odlazak na mjesto događaja i neupadljiv boravak na mjestu događaja............................................10

Izviđanje i stvaranje prilike za počinjenje djela..................................................................................10

ZAKLJUČAK..............................................................................................................................................11

LITERATURA............................................................................................................................................12

background image

Svrha kažnjavanja je mnogostruka. Kaznom se utiče na učinitelja krivičnog djela u cilju 
prevencije ponovnog učinjenja, zatim da se izrazi društvena osuda počinjenog krivivičnog 
djela, da se na taj način utiče na ostale da ne postanu učinioci krivičnih djela i također, putem 
kazne se utiče na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i pravednosti kažnjavanja 
učinitelja.

Zakonsko biće krivičnog djela izražava suštinu neprava određenog krivičnog djela, sadržaj 
zabranjenog ponašanja, ono što je tipično za određeno krivično djelo, one elemente koje 
čovjekova radnja mora da ispunjava da bi predstavljala kažnjivu radnju koja ima kvalitet 
određenog krivičnog djela iz date zakonske odredbe u kojoj je to krivično djelo opisano. Za 
postojanje bilo kojeg posebnog krivičnog djela potrebno je da budu ostvarena sva njegova 
bitna zakonska obilježja, a to će biti onda kada je ostvareno činjenično stanje konkretnog 
slučaja odgovara biću određenog krivičnog djela na način na koji je ono opisano u datoj 
zakonskoj odredbi. Npr. zakonsko biće krivičnog djela krađe čine obilježja: oduzimanje, tuđa 
pokretna stvar i namjera da se time pribavi protivpravna imovinska korist. 

Ukoliko nedostaje bilo koji od ovih elemenata nije ostvareno njegovo zakonsko biće i zato 
krivično djelo ne postoji. Npr. ako neko oduzme tuđu pokretnu stvar u namjeri da je vrati, 
nema djela krađe jer ne postoji bitno obilježje djela, a to je namjera pribavljanja protivpravne 
imovinske   koristi.   Svako   krivično   djelo   ima   svoje   posebne   elemente   koji   proizilaze   iz 
njegovog   zakonskog   opisa   datog   u   odredbi   posebnog   dijela.   Tako   se   posebni   elementi 
javaljaju kao konkretizacija opštih elemenata, prvenstveno radnje kao obaveznog elementa 
bića krivičnog djela, dok svi drugi elementi imaju funkciju dopunskih obilježja koja radnju 
bliže određuju, a to su subjekt radnje, objekat, način, mjesto i vrijeme njenog preduzimanja. 
Jedan   dio   elemenata   krivičnog   djela   karakterišu   objektivnu,   a   drugi   subjektivnu   stranu 
zakonskog bića krivičnog djela, pa se zato ona redovno i dijele na objektivna i subjektivna 
obilježja.

U   objektivna   spada   prije   svih   radnja   izvršenja   kao   osnovni   i   obavezni   element   svakog 
krivičnog djela, ali koja je različita kod pojedinih krivičnih djela. Npr. kod krivičnog djela 
ubistva, radnja izvršenja je lišenje života, dok je kod krađe oduzimanje tuđe pokretne stvari. U 
obilježja krivičnog djela spadaju i dr. okolnosti kojima zakon bliže konkretizuje određeno 
krivično djelo. Oni se najčešće odnose na poseban način i sredstvo izvršenja djela, lično 
svojstvo, lični odnos izvršioca, a ponekad vrijeme i mjesto izvršenja.

Subjektivna obilježja bića krivičnog djela čine oni subjektivni elementi koji su konstitutivna 
obilježja   subjektivne   strane   datog   djela   ili   koja   čine   njegovo   subjektivno   biće.   To   su 
prvenstveno umišljaj i nehat kao elementi subjektivne strane krivičnog djela, ali su to kod 
nekih krivičnih djela i određena namjera, pobuda, znanje izvjesne okolnosti. 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti