Blockchain tehnologija i primena u logistici
FBIM Transactions
Univerzitet “Union-Nikola Tesla”, Beograd
BLOCKCHAIN TEHNOLOGIJA I
NJENA PRIMENA U LOGISTICI
Student: Profesor:
Jelena Martinović M17/2017 Prof. dr Zoran
Čekerevac
Septembar, 2018.
2
BLOCKCHAIN TEHNOLOGIJA I NJENA
PRIMENA U LOGISTICI
Sažetak:
O blokčejnu treba misliti kao o obimnoj informacionoj tehnologiji sa tehničkim nivoima, i mnogobrojnim
vrstama aplikacija za bilo koju formu registrovanja imovine, inventar, kao i razmenu, uključujući sve
oblasti finansija, ekonomije i upravljanje novcem. Ovo je platforma koja podržava i forme
nematerijalnog ulaganja, poput ugleda, reputacije, namere, informacije, itd. Blokčejn je čak i nešto više
od toga; organizovana paradigma za otkriće, vrednovanje i transfer svih brojivih jedinica bilo čega, kao
i potencijalno sredstvo za koordinaciju ljudskih aktivnosti na mnogo višem nivou nego što je to ranije
bilo moguće.Logisticka industrija ukljucuje mnoge delove:proizvidjace,kupce,dobavljace,revizore..
Blockhain omogucava korisnicima pracenje proizvoda I pracenje citavog lanca proizvodnje
proizvoda.Informacije koje se cuvaju u blockchainu su nepromenljive, ne moze ih menjati ni jedna
treca strana,sto cini ovu tehnologiju sigurnijom od bilo kog postojeceg resenja.
Ključne reči:
bitkoin, blokčejn, pametni ugovori, kriptovalute , računarske tehnologije, rudarenje, Ethereum , javna
baza
1. Digitalna platforma
Potencijalne prednosti blokčejna nisu samo
ekonomske – one ulaze u socijalni, humani,
politički i naučni domen. Tehnološki kapacitet
blokčejna je iskorišćen od strane raznih grupa
za rešavanje svakodnevnih problema. Blokčejn
tehnologija se može upotrebiti da objedini
decentralizovane funkcije koje su ranije
prethodno trebale da budu zavedene od strane
pravnih organizacija. U ovom slučaju blokčejn
može da bude kompletna baza i spremište svih
dokumenata, događaja, identiteta i imovina. U
ovom sistemu, svako vlasništvo može postati
‘’pametno vlasništvo’’ – ovo je pojam za
dekodiranje svake imovine u blokčejnu, sa
jedinstvenim indentifikatorom tako da imovina
može biti praćena, kontrolisana, razmenjena
(kupljena ili prodata) putem blokčejna. To
znači da sve vrednosti koje nisu novčane, kao i
digitalna imovina mogu biti registrovani, nakon
čega su moguće transakcije.
U budućnosti se može predvideti uloga
blokčejna u registraciji i zaštiti intelektualnog
vlasništva. Nastajanje digitalne umetničke
industrije nudi servise za privatnu registraciju
bilo koje vrste digitalne imovine (fajla, slike,
softvera, itd.). Blokčejn može da izmeni ili
upotpuni sve postojeće menadžment sisteme
privatnog vlasništva. To funkcioniše na način
da standardni algoritam prolazi kroz bilo koji
fajl i sažima se u kratki kod od 64 karatera
nazvan ‘
’hash’’
koji je unikatan i pripada samo
tom dokumentu. Nezavisno od veličine fajla,
bio on veliki ili mali, uvek će biti komprimovan
u kratki kod koji ne može biti vraćen u
suprotnom smeru.
Hash
je zatim uključen u
blokčejn transakciju koja mu pridaje vremeski
žig, kao dokaz postojanja u datom momentu.
Hash
može biti ponovo izračunat i sačuvan na
vlasnikovom računaru, nezavisno od
blokčejna, čime se može potvrditi da se
originalan sadržaj nije promenio.
1.1 Blokčejn 1.0, 2.0, 3.0
Radi organizacije i pogodnosti, različite vrste
postojećih i potencijalnih aktivnosti, blokčejn
revolucija je podeljena u tri kategorije :
Blokčejn 1.0, 2.0 i 3.0. Blokčejn 1.0 je

4
između kriptografskih entuzijasta. Plaćanje
koristi decentralizovanu virtualnu valutu koja
se nalazi javno u bazama svih korisnika
i neprestano je vidljiva na internetu. Bitkoin je
prva i najveća decentralizovana kriptovaluta.
Postoji hiljade drugih alternativnih kriptovaluta
kao što su Litecoin, Dogecoin, međutim Bitkoin
sadrži 90 procenata tržišta svih kriptovaluta
i služi kao de facto standard. Bitkoin je
pseudonim (nije anoniman) u smislu ,,public
key‘‘ adrese koja sadrži 27-33 alfanumeričkih
karakternih spona, slično funkciji email adresa.
Ona služi za slanje i primanje bitkoina,
beleženja transakcija, suprotno od ličnog
identifikovanja transakcija.
Bitkoini su osnovani kao nagrada za
kompjuterski procesovani rad, ponat kao
rudarenje
, u kojem korisnici nude
kompjutersku energiju za odobrenje
i beleženje plaćanja u javni internet registar.
Individualci ili kompanije se angažuju za
rudarenje u zamenu za transakcione naknade
i novostvorene bitkoine. Pored rudarenja,
bitkoini mogu, kao i ostale valute biti dobijeni
u zamenu za stvarni novac, proizvode ili
usluge. Korisnici mogu slati ili primati bitkoine
elektronski za optimalnu transakcionu naknadu
koristeći
‘‘şoftver za plaćanje‘‘ na
sopstvenom računaru ili mobilnom uređaju.
2.1. Transakcije
Recimo da korisnik Alice želi da pošalje
korisniku Bob 5BTC. Informacija o ovoj
transakciji se automatski emituje svim
korisnicima na mreži tj. svaki korisnik ima na
uvid svoje i transakcije svih ostalih korisnika
Bitkoina što je još jedna ključna razlika u
odnosu na centralizovan sistem. Prvo pitanje
koje se nameće je kako drugi korisnici znaju
da je informacija o pokrenutoj transakciji
validna? Svaka transakcija sadrži digitalni
potpis korisnika koji ju je započeo. Digitalni
potpis se, bez ulaženja u detalje algoritma,
generiše iz kombinacije same transakcione
poruke i privatnog ključa korisnika. Lako se
zaključuje da je potpis drugačiji u svakoj poruci
što prakticno čini falsifikovanje neizvodljivim
bez originalnog privatnog ključa. Svaki korisnik
ujedno poseduje i javni ključ koji je u nekakvoj
matematičkoj relaciji sa privatnim. Triplet
(poruka, potpis, javni ključ) se koristi kao ulaz
određene matematičke funkcije koja određuje
da li je data kombinacija moguća ili ne. Na ovaj
način ostali čvorovi u mreži mogu da provere
validnost transakcije bez informacije o
privatnom ključu.
Slika 1. Ilustracija procesa generisanja i
provere validnosti potpisa (Nakamoto, 2008.)
2.2. Problem duple potrošnje
Bitkoin je rešenje za već odavno poznat
problem korišćenja digitalnih načina plaćanja,
a to je problem duple potrošnje. Sve do pojave
blokčejna, digitalni novac je bio, kao i svaka
digitalna imovina podložan neograničenom
kopiranju, nalik na mejl koji možemo da
sačuvamo bezbroj puta, i nije bilo načina
potvrditi da određena serija digitalne imovine
nije već potrošena mimo centralnog
posredništva. Bilo je potrebno da postoji
poverljiva treća strana (banka ili kvazi banka
nalik PayPal-u) u transakcijama koja potvrđuje
da je u centralnoj bazi novac potrošen samo
jedan put. Ovo je problem duple potrošnje.
Blokčejn rešava problem duple potrošnje
kombinovanjem BitTorrent ‘’peer-to-peer’’
tehnologije slanja fajlova, koristeći kriptografiju
sa ‘’javnim ključem’’ u cilju da stvori novu
formu digitalnog novca. Vlasništvo nad koinima
je zabeleženo u javnoj bazi i potvrđeno
kriptografskim protokolima kao i od strane
zajednice rudara. Blokčejn je nepoverljiv u
smislu da korisnik ne mora da poznaje ili
veruje suprotnoj strani tokom transkacije, ali
mora da veruje sistemu: blokčejn protokol
softverskom sistemu. ‘’Blokovi’’ u lancu su
grupe transakcija uvođene redom u bazu,
tačnije u ‘’čvor’’. Blokčejn baza podataka može
biti javno pregledana koristeći pretraživač
blokova ‘’block explorers’’, internet sajt
za Bitkoin blokčejn, gde
je moguće videti serije transakcija koristeći
blokčejn adresu (korisnikovu ‘’javni ključ’’
adresu,npr.
1DpZHkdLo89BSKjnsmSrIukjG6wKjPFBPvfx.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti