VISOKA ZDRAVSTVENA ŠKOLA STRUKOVNIH 

                         STUDIJA   U   BEOGRADU

  

Strukovni radni terapeut

SEMINARSKI RAD 

PREDMET: Anatomija

TEMA: Kičmeni živci

MENTOR:

  STUDENT:

Prof. dr sci med.

 

Dejan Mitrašinović

  

  

2

SADRŽAJ:

1. Uvod………………………………………………………………………   3
2. Kičmeni živci  N

ervi spinales

……………………………………………..  4

3. Vratni splet 

Plexus cervicalis ……………………………….…………………..  

6

4. Rameni splet 

Plexus brachialis………………………………..………………... 

8

5. Međurebarni živci 

Nn.intercostales…………………………………………...... 

11

6. Slabinski splet 

Plexus lumbalis………………………………………………..... 

11

7. Krsni splet

  Plexussacralis……………………………..……………………....... 

13

8. Stidni i trtični splet 

Plexuspudendus et cocczgeus…………………................ 

15

9. Zaključak………………………………………………..…………….......... 16

10.

Literatura

………………………………………………………………. 17

background image

4

                                       

Kičmeni živci 

                                       

Nervi spinales

           Od kičmene moždine polazi 31 par živaca, od kojih su 8 vratnih  
(

nn. cervicales

), 12 grudnih 

( nn. thoracici), 

 5 slabinskih (

nn. lumbales), 

krsnih

( nn. sacrales) 

 i jedan trtični (

n. coccygeus)

          Kičmeni živac izbija iz bočnih žlebova kičmene moždine pomoću 
dva korena, od kojih je prednji (

radix ventralis) 

motoran, a zadnji (

radix 

dorsalis

)   senzitivan.   Kičmeni   živac   je   kratak.   On   prolazi   kroz 

medjupršljenski   otvor   (

foramen   intervertebrale

)   i   deli   se   u   dve   grane, 

prednju i zadnju (

ramus ventralis et dorsalis

). Pored toga, od njega se 

odvajajuj   jos   dve   manje   grane,  

moždanična   i   spojnična.  

Moždanična 

grana  (

ramus   meningeus

)  je   čisto   senzitivna.   Ona   se   vraća  i   oživčava 

tvrdu   moždanicu   u   kičmenom   kanalu.   Spojnične   grane   (  

rami 

communicantes)

  sadrže preganglijska, bela i postganglijska, siva vlakna 

simpatičkog   nervnog   sistema.   One   povezuju   kičmeni   živac   sa 
ganglijonom stabla simpatikusa 

( truncus sympathicus).

           Prednje grane kičmenih živaca (

radix anterior

)

 – prednje grane, 

izlaze   iz  

sulcus   anterolateralis-

a  

medullae   spinalis  

odvode 

somatomotorna i visceromotorna nervna vlakna. Prednje grane kičmenih 
živaca međusobno se anastomoziraju i obrazuju zamke 

(ansae) 

i spletove 

(

plexus

),   izuzev   grudnih,   gubeći   svoju   prvobitnu   segmentarnost.   Grane   medjurebarnih   živaca 

pružaju se napred do sredine linije trupa. Zadržale su svoju prvobitnu segmentarnost.

                       Zadnje grane kičmenih živaca (

radix posterior

)  

– zadnji koren izlazi iz  

sulcus 

posterolateralis   –   a,   medullae   spinalis.  

Dovodi   u   kičmenu   moždinu   somatosenzorna   i 

viscerosenzorna   nervna   vlakna.   Zadnje   grane   kičmenih   živaca   prolaze   izmedju   poprečnih 
nastavaka pršljenova. One se dele u dve mišićno-kožne grane, medijalnu i lateralnu, koje svojim 
motornim vlaknima oživljavaju duboke mišiće ledja, a senzitivnim vlaknima kožu zadnje strane 
glave, vrata i trupa. 

5

            Zadnja grana 1. vratnog živca (

n. suboccipitalis)

 uglavnom je motorna. Ona izlazi izmedju 

potiljačne kosti i zadnjeg luka atlasa i oživčava subokcipitalne mišiće. 

            Zadnja grana 2. vratnog živca (

n. occipitalis major

) dosta je duga i oživčava kožu potiljka 

sve do temena.

                       

Zadnje grane slabinskih i krsnih živaca oživčavaju i kožu sedalnog predela svojim 

ograncima, koji se nazivaju 

nn. clunium superiores 

i

 nn. clunium medii. 

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti