Reumatoidni artritis
VISOKA ZDRAVSTVENO - SANITARNA ŠKOLA STRUKOVNIH STUDIJA
,,VISAN“
SEMINARSKI RAD
TEMA: REUMATOIDNI ARTRITIS
PREDMET: KLINIČKA FIZIKALNA TERAPIJA
MENTOR: STUDENTI:
Prof. dr sci med. Dejan Mitrašinović Stošović Stanoje
Vujović Anastasija
BEOGRAD,2018.
SADRŽAJ
Uvod ………………………………………………………………………………………… 1.
Etiologija ……………………………………………………………………………………. 2.
Kliniča slika …………………………………………………………………………………. 3.
Patološko – anatomske promene ……………………………………………………………. 4.
Vanzglobne manifestacije ……………………………………………………………………7.
Dijagnoza bolesti ……………………………………………………………………………. 9.
Lečenje …………………………………………………………………………………….. 10.
Značaj fizikalne I kineziterapije …………………………………………………………… 10.
Zaključak …………………………………………………………………………………... 16.
Literatura …………………………………………………………………………………... 17.

ETIOLOGIJA
Uzrok je još uvek nepoznat jer se smatra da na reumatoidni artitis utiču različiti činioci.
Poremećaji imuniteta koji se registruju kod večine pacijenata sa ovom bolesti su najznačajniji
medju svim navedenim uzročnim momentima. Pretpostavka je da u zglobu, odnosno u
sinovijalnoj membrane dolazi do reakcije izmedju stranog agensa – antigena ( deo neke
bakterije ili virusa) I najznačajnijih ćelija imunog sistema jedinke – T I B limfocita. U
sadejstvu sa drugimimunološki aktivnim ćelijama makrofagi I fibroblasti dolazi do stvaranja
supstanci koje omogućavaju njihovu dalju komunikaciju a istovremeno započinju I proces
zapaljenja. One se nazivaju citokini a medju njima su najznačajniji TNF alfa I interleukin 1.
Oni I brojni drugi faktori podstiču zapaljenje, širenje I stvaranje novih krvnih sudova, otok
tkiva, lokalno nagomilavanje ćelija, što sve zajedno kao krajnji ishod ima stvaranje
granulacionog tkiva – panusa I trajno oštećenje zgloba.
Kada se govori o ulozi nalednog faktora treba istaći sklonost oboljevanja osoba sa
specifičnim genetskim obeležjima kao što je šifra HLA DR 4 ( odredjeno mesto na mapi
gena).
Utvrdjeno je da ukoliko je bolest priutna kod jednog blizanca postoji 30% verovatnoće da će
se nakon nekoliko godina bolest ispoljiti I kod drugog blizanca.
Značajnu ulogu u progresiji bolesti imaju I stresne situacije I loše životne navike tj pušenje.
Takodje treba pomenuti važnost hormonalnih faktora odnosno, češće oboljevanje žena, tako
postoji povećan rizik za ispoljavanje ovog oboljenja u prva tri meseca posle porodjaja.
2.
KLINIČKA SLIKA REUMATOIDNOG ARTRITISA
Reumatoidni artitis počinje postepeno, sa sporim razvojem simptoma I znakova, što može
trajati nedeljama pa I mesecima. Prve tegobe koje osete oboleli su najčešće jutarnja
ukočenost jednog ili više zglobova, što je praćeno bolom pri svakom pokretu. Broj
zahvaćenih zglobova je raličit, ali je obično veći od pet. Najčešće su zahvaćeni mali zglobovi
šaka I stopala, a nešto redje laktovi, kolena I skočni zglobovi, a još redje ramena I kukovi.
Zahvatanje zgloba je simetrično.
Prvi simptomi bolesti ispoljavaju se poremećajem opšteg stanja. Javljaju se nespecifični
znaci kao što su:
Prisustvo slabosti
Brzo zamaranje
Gubitak apetita
Gubitak telesne težine
Razdražljivost
Depresija
Poremećen ritam spavanja
Pojačano znojenje
Hladne I vlažne ruke I noge
U ranom stadijumu bolesti prisutni su
povremeni bolovi u mišićima, naročito
ramenog pojasa, ukočenost zglobova šaka
I ručnih zglobova bez vidljivih promena.
Posle početne nespecifične faze javljaju
se prvi prepoznatljivi znaci bolesti. Jedan
od tih znakova je jutarnja ukočenost. Ona
traje duže od jednog sata, predstavlja
možda I najznačajniju odliku bolesti koja
reumatoidni artritis razlikuje od drugih
zapaljenskih reumatskih oboljenja.
3.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti