Ažuriranje medicinske sestre-tehničara u realizovanju 

                        

najvažnijih skrining metoda

Beograd 2012

                                                       

   1.  Sadržaj

2.Uvod........................................................................................................................3

3. Značaj malignih bolesti u Srbiji.............................................................................5.

4. Nivoi prevencije malignih oboljenja......................................................................5.

5.Mere  prevencije......................................................................................................7

6. Sestrinske intervencije na unapređenju zdravlja opšte populacij  .......................12 

7. Rana detekcija karcinoma dojke – skrining..........................................................15

8. Rana detekcija i prevencija karcinoma grlića materice ...................................... 17

 9. Skrining karcinom debelog creva........................................................................18

10. Zaključak.............................................................................................................24

11. Literatura.............................................................................................................25.

  

2

background image

metoda za rano otkrivanje, danas su opšte prihvaćeni i  preporučeni programi za skrining 

raka grlića materice, raka dojke i raka debelog creva. Ulaganje u primarnu prevenciju sa 

ekonomskog aspekta je isplatljivije za društvo bolje  za ljude i rad na tom polju i treba da 

predstavlja veliko zadovoljstvo medicinskim sestrama.

Medicinske sestre svojim radom treba da nauče ljude da zdravo žive da se zdravo hrane 

da nemaju loše navike koje remete zdravlje i da ličnim primerima i savetima pomognu 

čak i onima kojima je zdravlje počelo da se oštećuje. Da bi medicinske sestre uzele 

aktivno učešće u sprovođenju programa prevencije, potrebno je da budu upoznate sa 

faktorima   rizika   koji   su   veoma   značajni   za   zdravstveno   vaspitni   rad.Na   osnovu 

posmatranja   i   analiziranja   one   mogu   da   prave   planove   zdravstveno   vaspitnog   rada, 

sprovode ga i nakon određenog vrenena ili periodično evaluiraju dobijene rezultate i 

prave nove planove.

                 

                          

4

                                 3. Značaj malignih bolesti u Srbiji

Prema poslednjem popisu iz 2002. godine, Srbija, bez Kosova, ima sedami po miliona 

stanovnika   (5.466.000   u   centralnoj   Srbiji   i   2.032.000   u   Vojvodini).   U   odnosu   na 

prethodni   popis   iz   1991.   godine,   broj   stanovnika   se   smanjio   za   4,4%.   Beleže   se 

neprekidno smanjenje stopa nataliteta i trend starenja stanovništva.

Prema   podacima   Registra   za   rak   centralne   Srbije   i   Registra   za   maligne   neoplazme 

Vojvodine,   u   Srbiji   svake   godine   od   raka   oboli   oko   30.000   osoba.  Kod   muškaraca, 

najčešće se radi o malignim tumorima pluća, debelog creva, želuca i prostate. Kod žena, 

najčešći su maligni tumori dojke, debelog creva, grlića materice, pluća i tela materice.

Maligna oboljenja su odgovorna za oko 18,5% ukupne smrtnosti i nalaze se na drugom 

mestu, iza oboljenja srca i krvnih sudova. Broj obolelih i umrlih od malignih oboljenja u 

našoj zemlji je u poslednjih nekoliko decenija u neprekidnom porastu. Sa izuzetkom raka 

želuca, čija učestalost opada, i raka grlića materice koji pokazuje oscilacije, kod svih 

vodećih malignih bolesti uočava se porast obolevanja i umiranja. Učestalost malignih 

bolesti, kao i zastupljenost najčešćih tipova u Srbiji, slične su kao i u okolnim zemljama, 

tj. zemljama bivše Jugoslavije i drugim zemljama jugoistočne Evrope.

U poređenju sa ostalim delovima Evrope, ukupna stopa incidence malignih bolesti u 

Srbiji spada u grupu stopa srednjih vrednosti.

                        4. Nivoi prevencije malignih oboljenja

Postoje tri nivoa prevencije: primarna, sekundarna i tercijarna.

Primarna   prevencija  podrazumeva   uklanjanje   endogenih   i   egzogenih   uzroka.Ona 

obuhvata sve mere koje sprečavaju nastanak raka.  Uopšteno, ovaj pojam se odnosi na 

smanjenje   faktora   rizika   za   nastanak   malignih   bolesti   u   opštoj   populaciji.Veći   broj 

malignih bolesti mogu se sprečiti i sve mere primarne prevencije se odnose na faktore 

5

background image

da je korist od vežbanja povezana sa istovremenim smanjenjem telesne težine.  Fizička 

aktivnost se najčešće povezuje sa prevencijom raka debelog creva, dojke i prostate.

Zloupotreba   alkohola   je   povezana   sa   oko   1-6%   svih   slučajeva   raka   u   razvijenijim 

zemljama. Zloupotreba alkohola se dovodi u vezu sa nekoliko tipova malignih bolesti. 

Svakodnevno   ispijanje dva standardna pića povećava rizik za nastanak raka jetre, usne 

duplje,   ždrela,   jednjaka   (naročito   kod   ljudi   koji   su   istovremeno   i   strastveni   pušači   i 

grkljana. To je faktor rizika za rak dojke kod žena i rak debelog creva, posebno kod 

muškaraca. Rizik raste sa povećanjem količine unetog alkohola.

UV zračenje Dugogodišnje izlaganje UV zracima (sunce ili veštački izvori, solarijum) 

povezuje se sa nastankom bazocelularnog i planocelularnog karcinoma. Intermitentno i 

prekomerno  izlaganje UV  zracima,  naročito  u  detinjstvu,  povećava rizik  za nastanak 

melanoma kože.

                  

                     

                

                       5. Mere  prevencije

To su npr.meresmanjenja pušenja, konzumiranja alkohola, smanjenje zagađenja životne i 

radne sredine, smanjenje telesne mase, promocijom zdravijeg načina ishrane i stila života, 

smanjenje   izlaganja   sunčevom   zračenju   itd.Tumori   kod   kojih   je   primarna   prevencija 

efikasna   su   karcinom   pluća,   karcinom   grlićamaterice,   karcinomi   uzrokovanih   štetnim 

agensima radne i životne sredine.  Borba protiv visoke smrtnosti od karcinoma pluća 

svodi   se   isključivo   na   mere   primarne prevencije   jer   se   ovaj   tumor   klasičnim 

dijagnostičkim   pretragama   obično   ne   otkriva   u   ranom   stadiju.   Stroge   mere   zabrane 

pušenja   na   javnim   mestima,   visoke   porezne   tarife   na   cigarete,zabrana   reklamiranja   i 

upozorenja   da   je   pušenje   štetno   za   zdravlje,   uz   mere   edukacije   i   zdravstenog 

prosvjećivanja još u detinjstvu, dovele su u nekim razvijenim zemljama poput SAD do 

kontinuiranog pada incidence i mortaliteta u posljednjh 15 godina, posebno  karcinoma 

pluća, prostate i kolorektalnog kod muškaraca, te karcinoma dojke i kolorektumakod 

žena. Za sve tipove kancera godišnja stopa ovog smanjenja je skoro 1% godišnje  periodu 

od 1999 do 2008.

7

Želiš da pročitaš svih 25 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti