Nezaposlenost u Srbiji
1
SADRŽAJ
1. KRETANJE OSNOVNIH POKAZATELJA TRŽIŠTA RADA U PERIODU OD 2005.
DO 2010. GODINE....................................................................................................................3
2. KRETANJE ZAPOSLENOSTI U SRBIJI U PERIODU OD 2011. DO 2015. GODINE 7
2
UVOD
Aktivno stanovništvo se definiše kao skup ljudi koji ima posao (zaposleno stanovništvo) i
koji ga nema. Nezaposlenost podrazumeva osobe bez posla, spremne da ga prihvate i aktivno
su posvećene tražnji posla, dok je zaposlenost definisana kao aktivnost za koju se dobija
nagrada, s platom ili bez nje. Za zaposleno stanovništvo se podrazumeva da se ljudi bave
nekim aktivnim zanimanjem ili poljoprivredom, a da su nezaposlene osobe prijavljene na
zavodima za zapošljavanje, na odsluženju vojnog roka ili na izdržavanju kazne.
Nezaposlenost postaje ozbiljan ekonomski, društveni i politički problem današnjice i u
najrazvijenijim industrijskim državama, jer većina ljudi uspeva da preživi radeći za druge. S
toga, ostati bez posla ili biti nezaposlen duže vreme predstavlja veliku problematiku, koju
nije tako lako moguće rešiti.
Iako nezaposlenost pogađa sve države (i njena gradska i seoska naselja), u svakoj od njih ona
je veoma heterogena. Najviše je pogođeno aktivno stanovništvo – mlađe od 25 godina i žene.
Nezaposlenost varira i prema školskoj spremi – postoji opadajuća veza nezaposlenosti sa
školskom spremom. Rast nezaposlenosti nekvalifikovane radne snage, brži je od rasta
kvalifikovane, iako je u pitanju i veoma skromna kvalifikacija. Da bi objasnili ovu pojavu,
ekonomisti navode postojanje minimalne plate ili posledice tehničkog progresa. U oba
slučaja, radnu snagu s nižom kvalifikacijom, poslodavci odbacuju iz dva razloga – ili zato što
je njihova produktivnost niža od troškova rada ili zbog toga što nemaju potrebna znanja, da bi
odgovorili zahtevima na određenom radnom mestu.
Osobe koje traže posao, posle nekoliko meseci ili godina traganja za poslom, obeshrabrene su
i njihovo stručno znanje se smanjuje zbog odsustva aktivnosti. Posebno poslodavci tumače
dugotrajnu nezaposlenost, kao negativan pokazatelj sposobnosti radnika. Sociološki, gubitak
statusa, devalorizacija ličnosti i posledice po porodični život, pretvaraju dugotrajnu
nezaposlenost u pravu dramu.
Glavna tema ovog semnarskog rada je kretanje zaposlenosti, tj. nezaposlenosti u Srbiji od
2005. do 2015. godine.

4
Stopa nezaposlenosti u Republici Srbiji znatno je viša od stope nezaposlenosti 27 zemalja
Evropske unije .
Žene su više pogođene nezaposlenošću u odnosu na muškarce uprkos višem obrazovnom
nivou. Stopa nezaposlenosti žena bila je znatno veća u odnosu na stopu nezaposlenosti
muškaraca u skoro celom posmatranom periodu. Stopa nezaposlenosti značajno opada sa
godinama starosti - najveća je kod najmlađe starosne grupe (15-24). Posle pada stope
nezaposlenosti mladih (15-24) u periodu 2005 - 2007. godine, ona počinje da raste da bi u
oktobru 2010. godine dostigla 46,1%. Ova stopa nezaposlenosti mladih (15-24) u Republici
Srbiji neuporedivo je veća u odnosu na stopu nezaposlenosti 27 zemalja EU koja je oktobra
2009. godine iznosila 20,4%. U poređenju sa odraslima, položaj mladih na tržištu rada
Republike Srbije se pogoršao, budući da se povećao jaz između stope nezaposlenosti mladih i
stope nezaposlenosti ukupnog stanovništva u posmatranom periodu.
Slika 2. Anketa o radnoj snazi u Srbiji, 2008-2009.
Pogoršanju osnovnih indikatora tržišta rada u Republici Srbiji doprineli su i nepovoljni
demografski trendovi. Kao posledica negativnog prirodnog priraštaja stanovništva, odnosno
starenja stanovništva. Stanovništvo radnog uzrasta u periodu 2005 - 2010. godine smanjeno je
za 4,5%, tako da je 2010. godine ocenjeno da je bilo 4.823.000 rezidentnih lica starosti 15-64
godine . U istom periodu, aktivno stanovništvo smanjeno je za čak 13% tako da je 2010.
godine broj aktivnog stanovništva (15-64 godine) iznosio 2.851.000 lica, što čini svega
59,1% ukupnog stanovništva radnog uzrasta. Ova stopa aktivnosti stanovništva radnog
uzrasta Republike Srbije znatno je manja u odnosu na prosek 27 zemalja EU iz oktobra 2009.
posledica znatno bržeg pada broja aktivnog stanovništva od pada broja stanovništva radnog
godine (71,3%). U odnosu na 2005. godinu, ona je manja za oko 6 procentnih poena, što je
uzrasta. Ovako niska stopa aktivnosti prevashodno je rezultat niske aktivnosti žena, mladih
(15-24 godine) i starijih lica (55 - 64 godine). Ipak, stopa aktivnosti muškaraca znatno je više
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti