Kulturni turizam : hrvatska iskustva

Originalni nau

č

ni rad                                            UDC: 338.48-6:7/8(497.5) 

Antropologija 11, sv. 1 (2011) 

Damir Demonja

1

Institut za me

đ

unarodne odnose, IMO 

Zagreb, Hrvatska 

KULTURNI TURIZAM: HRVATSKA ISKUSTVA 

Apstrakt:

U 

č

lanku se tuma

č

e hrvatska iskustva u kulturnom turizmu koja zahva

ć

aju 

kriti

č

ku analizu hrvatskih strategija razvoja turizma, posebno kulturnog, dosadašnje 

rezultate realizacije strateških prioriteta Strategije kulturnog turizma, kao i klju

č

ne dr-

žavne organizacije koje se bave kulturnim turizmom u Hrvatskoj, te njihove dosada-
šnje u

č

inke u provo

đ

enju Strategije. Naposljetku, navode se i obrazlažu problemi kul-

turnog turizma u Hrvatskoj. 

Klju

č

ne rije

č

i:

Hrvatska, kulturni turizam, strategije, državne organizacije, rezultati, 

problemi. 

 
 
Uvod 

 
Posljednjih godina kulturni turizam jedna je od klju

č

nih odrednica razvoja 

hrvatskog turizma, kojemu se na najvišim državnim razinama posve

ć

uje oso-

bita pozornost. S obzirom na to da je kulturni turizam relativno nov pojam u 
Hrvatskoj, opravdanim se 

č

ini sažeta kriti

č

ka analiza stanja tog segmenta hr-

vatskog turizma.  

U ovom radu obuhvatit 

ć

e se razdoblje od prosinca 2003. do kraja 2009. 

godine, jer zaklju

č

no s tom godinom postoje službeni podaci. U navedenom 

vremenskom rasponu prihva

ć

ena je Strategija razvoja kulturnog turizma u Hr-

vatskoj i zapo

č

ela je njezina 

č

etverogodišnja implementacija, ustrojeno je Mi-

nistarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske (MMTPR 
RH), u kojem je turizam djelovao u okviru triju uprava, od kojih je ona za su-
stav turisti

č

kih zajednica i selektivne oblike turizma bila zadužena za kulturni 

turizam, te je po

č

etkom 2008. godine resor turizma ponovno dobio samostal-

no ministarstvo. Kao rezultat 

č

etverogodišnje provedbe/primjene Strategije 

razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj, 2008. godine provedeno je prvo sveo-
buhvatno istraživanje stavova i potrošnje posjetitelja kulturnih atrakcija i do-
ga

đ

aja u Hrvatskoj (Tomljenovi

ć

 i Maruši

ć

 2009) kao konkretno polazište za 

promišljanje na

č

ina nastavka provo

đ

enja predmetne strategije. 

1

 [email protected] 

Kulturni turizam... 

Antropologija 11, sv. 1 (2011) 

182 

Što je kulturni turizam? 

 
Pojam kulturnog turizma nije lako definirati, on je složen, 

č

esto je u upora-

bi, no postoje brojne razlike u njegovom razumijevanju. Da bi se ispravno ra-
zumio, nužno je poznavati definicije pojmova: kultura, turizam, kulturna pri-
vreda, kulturno-turisti

č

ki potencijali, kulturno-turisti

č

ka ponuda, razvojne po-

litike, odnosno strategije, inter i intra sektorsko povezivanje. Tako

đ

er, pojam 

kulturnog turizma treba analizirati s gledišta više znanstvenih disciplina: eko-
nomske, organizacijske, turisti

č

ke, kulturološke, edukativne, marketinške i 

odnosa s javnoš

ć

u. Na taj na

č

in olakšava se njegovo razumijevanje, osobito 

stoga što navedene discipline podjednako sudjeluju u oblikovanju osnovnog 
sadržaja i zna

č

enja pojma, ali nemaju zajedni

č

ki jezik sporazumijevanja. 

Uzevši sve naprijed navedeno u obzir, opravdano se stje

č

e dojam da 

ć

e bilo 

kojoj definiciji pojma kulturnog turizma nedostajati artikuliranosti, što 

ć

e ote-

žati njegovo razumijevanje. Ne zahva

ć

aju

ć

i dublje u znanstveno analiziranje 

toga pojma, može se, sažeto, navesti da je kulturni turizam jedan od selektiv-
nih oblika turisti

č

kog kretanja motiviran kulturnim i umjetni

č

kim resursima, 

vrijednostima i sadržajima. Njemu treba pri

ć

i s ekonomskog, organizacijskog, 

turisti

č

kog, kulturološkog, edukativnog i marketinškog motrišta, te onog od-

nosa s javnoš

ć

u da bi se mogao ispravno razumijeti, potom razvojno primije-

niti na na

č

in da se kulturni resursi aktiviraju i stave u funkciju razvoja turizma 

(

Đ

uki

ć

-Doj

č

inovi

ć

 2005, 15-17). 

Kulturni turizam generator je održivog razvoja jer omogu

ć

uje da mjesta 

koja nisu isklju

č

ivo turisti

č

ka, osmišljenim razvojnim strategijama koje se te-

melje na lokalnim kulturno-umjetni

č

kim potencijalima, postanu zanimljiva tu-

ristima, ali i lokalnom stanovništvu (

Đ

uki

ć

-Doj

č

inovi

ć

 2005, 16). Dakle, lo-

kalne vrijednosti, zahvaljuju

ć

i upravo kulturnom turizmu, mogu postati zani-

mljive turistima, te se na taj na

č

in turisti

č

ke destinacije oboga

ć

uju kulturnim 

sadržajima i postaju atraktivne lokalnom stanovništvu. Kultura je uvijek zani-
mljiva, no klju

č

no je kako oživjeti i aktivirati njezine potencijale. Jer, nije do-

voljno da ti potencijali postoje, oni moraju biti dostupni, privla

č

ni i atraktivni 

potencijalnim turistima. 

Kulturni turizam jedan je od posebnih oblika turizma koji ovoj gospodar-

skoj grani nudi dugoro

č

nu konkurentnu prednost. Turizam i kultura se proži-

maju, a osmišljavanjem kulturno-turisti

č

kog proizvoda oboga

ć

uje se osnovni 

proizvod, odnosno imidž odredišta, pove

ć

ava potrošnja, duljina boravka turi-

sta i zadovoljstvo njihovim boravkom, iz 

č

ega slijedi ponovni posjet, stimulira 

se lokalna, odnosno regionalna potražnja i otvaraju se mogu

ć

nosti razvoja no-

vih tržišnih segmenata. Od turizma kultura dobiva dodatni izvor prihoda, pro-
širuju se tržišta i stvaraju novi segmenti posjetitelja, poti

č

e se profesionalno 

upravljanje kulturnim dobrima i njihov marketing, omogu

ć

uje se bolja kontro-

Kulturni turizam... 

Antropologija 11, sv. 1 (2011) 

184 

Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine 

 
Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine

3

 za cilj ima stvoriti 

okvir za kvalitetne, suvremene i inovativne turisti

č

ke ponude, koje trebaju po-

ve

ć

ati konkurentnost hrvatskog turizma na tržištima turisti

č

ke potražnje i ka-

pitalnih investicija. U Strategiji je posebna pozornost svra

ć

ena kulturnom turi-

zmu, za koji se isti

č

e da postaje sve zna

č

ajniji dio ponude i jedan od suvreme-

nih tipova turizma. Ispravno je uo

č

eno da, premda bogata i raznolika, kulturna 

ponuda u Hrvatskoj nije dovoljno kvalitetno prezentirana, te da se nizom 
prakti

č

nih akcija i mjera ona može iskoristiti za pove

ć

anje kvalitete turisti

č

ke 

ponude. Nadalje, poštivanje kulturnih vrijednosti i razli

č

itost lokaliteta jedan 

je od 

č

initelja za postizanje dugoro

č

ne održivosti razvoja turizma. Kao jedan 

od strateških ciljeva Strategije naveden je i razvoj cjelovite ponude turisti

č

ke 

destinacije, što uklju

č

uje i razvoj kulturnih potencijala, a s tim u svezi predlo-

žene su i mjere za njegovo postizanje: 

1.

ustanoviti namjenska sredstva za projekte kulturnog turizma, što 

bi trebali sprovoditi Ministarstvo kulture RH i Ministarstvo turizma RH, i 

2.

usmjeriti sredstva za projekte kulturnog turizma u profesionalne 

inicijative, u 

č

emu trebaju sudjelovati jedinice lokalne uprave, lokalne turi-

sti

č

ke zajednice, putni

č

ke agencije i kulturne ustanove.

4

Cilj ove strategije je da Hrvatska svoj turisti

č

ki razvoj temelji, izme

đ

u 

ostalog, i na o

č

uvanju iznimno raznolikog prirodnog i kulturnog bogatstva i 

na principima održivog razvoja u planiranju kvalitetne turisti

č

ke ponude. U 

Strategiji je jasno nazna

č

ena važnost kulturnog turizma za osmišljavanje bu-

du

ć

eg hrvatskog turisti

č

kog razvoja, a SWOT analiza kao osobitu snagu, od-

nosno veliki potencijal hrvatskog turizma, isti

č

e bogatu kulturno-povijesnu 

baštinu s više svjetski priznatih i zašti

ć

enih lokacija. Kultura je izdvojena kao 

osobita mogu

ć

nost, posebno u okviru razvoja ponude turisti

č

ke destinacije. 

Zna

č

aj ovoga dokumenta je što ima jasan stav prema važnosti kulturnog 

turizma u Hrvatskoj, naglašavaju

ć

i da je kultura prioritet u svim hrvatskim re-

gijama pri odre

đ

ivanju najvažnijih tema turisti

č

kih proizvoda. Dokument isti-

č

e i da je kultura nedvojbeni potencijal hrvatskog turizma i izuzetan turisti

č

ki 

resurs. Upravo slijedom predloženih strateških ciljeva razvoja hrvatskog turi-

3

 Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Zagreb 2003. Predmetna strategija, za 

sada, posljednji je strateški dokument razvoja hrvatskog turizma prihva

ć

en od Vlade 

Republike Hrvatske. Vidi: Ministarstvo turizma Republike Hrvatske. Strateški 
dokumenti. Dostupno na: 
http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija%20hrvatskog%20turizma%20-
%20finalna%20verzija.pdf. (velja

č

a 2011). 

4

 Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine. 2003. Zagreb: Ministar-

stvo turizma RH, 32. 

Damir Demonja 

Antropologija 11, sv. 1 (2011) 

185 

zma do 2010. godine, te istaknute uloge kulture kao jednog od nositelja budu-

ć

eg turisti

č

kog razvoja, Ministarstvo turizma RH naru

č

ilo je izradu 

Strategije 

razvoja kulturnog turizma

. 

Strategija razvoja kulturnog turizma 

 
Kultura i turizam dva su sektora 

č

ije partnerstvo je preduvjet za kvalitetan 

kulturno-turisti

č

ki proizvod. Upravo stoga samo strateški, planirani razvoj 

kulturnog turizma može realizirati potencijale ove turisti

č

ke niše, koja je 

usmjerena prema posjetiteljima koji traže kulturne sadržaje tijekom putovanja. 
Samo strateški razvoj može osigurati zaštitu kulturnih resursa, društvenu ko-
rist lokalne zajednice i ekonomsku korist kulturno-turisti

č

kog sektora. Upravo 

o tome vodi ra

č

una 

Strategija razvoja kulturnog turizma

.

5

 Strategija se temelji 

na organizaciji i partnerstvu kulture i turizma, koji zajedni

č

ki moraju pridoni-

jeti razvoju hrvatskih kulturno-turisti

č

kih proizvoda u suradnji s resornim mi-

nistarstvima i lokalnim zajednicama. Na taj na

č

in, kulturno-turisti

č

ki proizvo-

di temeljeni na kulturno-povijesnim znamenitostima pojedinih destinacija i 
marketinški dobro osmišljeni, omogu

ć

ili bi njihovu ponudu na inozemnim tr-

žištima i tuzemnom tržištu. Osim što bi se obogatio imidž destinacije, time bi 
se pove

ć

ali potrošnja i dužina boravka, zadovoljstvo boravkom i želja za po-

novnim posjetom, stimulirala bi se lokalna, odnosno regionalna potražnja, po-
ve

ć

ali bi se izvori prihoda, privukao investicijski kapital, i drugo. 

Izrada Strategije provodila se u više faza. Prije svega, utvr

đ

eni su trendovi 

na tržištu kulturnog turizma u Europi i potražnja glavnih hrvatskih emitivnih 
središta, potom potražnja doma

ć

eg stanovništva i njihove navike posjeta kul-

turnim atrakcijama i doga

đ

ajima, zatim stupanj spremnosti kulturnih instituci-

ja za uklju

č

enje u kulturno-turisti

č

ki proizvod i, naposljetku, provedeno je de-

vet regionalnih foruma i radionica na kojima je sudjelovalo tristotinjak zainte-
resiranih. Strategija je definirala pojam kulturnog turizma i "kulturnih" turista, 
analizirala je doma

ć

u i inozemnu potražnju, hrvatske kulturne resurse, institu-

cije i manifestacije, marketing, ljudske resurse, financiranje i zakonodavstvo, 
te odredila ciljeve, strateške prioritete i akcije važne za razvoj hrvatskog kul-
turno-turisti

č

kog proizvoda. Strateški cilj je stvaranje kriti

č

ne mase kvalitetno 

prezentiranih, suvremeno interpretiranih i profesionalno promoviranih kultur-
no-turisti

č

kih proizvoda, koji oboga

ć

uju zadovoljstvo postoje

ć

ih posjetitelja, 

stvaraju imidž destinacije bogate osmišljenom i sadržajnom kulturno-turisti

č

-

kom ponudom, privla

č

e nove tržišne segmente i stimuliraju doma

ć

u potra-

žnju. 

5

 Strateški dokument 

Strategija razvoja kulturnog turizma: Od turizma i kulture 

do kulturnog turizma

 izradio je Institut za turizam iz Zagreba 2003. godine, a naru

č

i-

telj je bilo Ministarstvo turizma Republike Hrvatske. 

Damir Demonja 

Antropologija 11, sv. 1 (2011) 

187 

Strategijom razvoja kulturnog turizma prvenstveno su se željeli stvoriti 

preduvjeti sustavnog razvoja hrvatskog kulturnog turizma, kao razvojnog 
prioriteta hrvatskog turizma, kreiranjem okruženja i infrastrukture koji 
u

č

inkovito poti

č

u razvoj kulturno-turisti

č

kih inicijativa i njihovu promociju, 

te pomo

ć

u sustavnog obrazovanja formiraju Hrvatsku kao destinaciju 

kulturnog turizma kvalitetnog imidža. Ona je obuhva

ć

ala razdoblje od 

č

etiri 

godine, dakle krajem 2008. o

č

ekivalo se ostvarenje sljede

ć

ih ciljeva: 

 
1.

kulturni turizam postaje prioritetno strateško opredjeljenje,  

2.

klju

č

na masa ljudskih resursa sa znanjima i vještinama razvoja 

suvremenog kulturno-turisti

č

kog proizvoda, 

3.

kultura partnerstva, 

č

vrsta organizacijska struktura i dobar protok 

informacija, 

4.

stabilni izvori financiranja razvojnih kulturno-turisti

č

kih 

projekata, i 

5.

formirani kulturno-turisti

č

ki proizvodi na lokalnoj, regionalnoj i 

nacionalnoj razini.

7

Shema 3: Ciljevi Strategije razvoja kulturnog turizma u Hrvatskoj 

7

Strategija razvoja kulturnog turizma: Od turizma i kulture do kulturnog turizma

. 

2003. Zagreb: Institut za turizam, 35 i Tomljenovi

ć

, Maruši

ć

, Weber, Hendija i 

Borani

ć

. 2004. Croatian Cultural Tourism Policy: Strategic Development. 

Tourism

52/4: 372-373. Zagreb: Institut za turizam. 

Kulturni 

turizam kao 

strateško 

opredjeljenje 

Klju

č

na masa 

ljudskih resursa 

sa znanjima i 

rješenjima 

razvoja 

kulturno-

turisti

č

kog 

proizvoda 

Kultura 

partnerstva, 

č

vrsta 

organizacijska 

struktura, dobar 

protok 

informacija 

Stabilni izvori 

financiranja 

razvojnih 
kulturno-

turisti

č

kih 

projekata 

Formirani 

kulturno-

turisti

č

ki 

proizvodi na 

lokalnoj, 

regionalnoj i 

nacionalnoj 

razini 

CILJEVI STRATEGIJE RAZVOJA KULTURNOG 

TURIZMA U HRVATSKOJ