Suprotno od prak^še zemalja sa zavidno razvijenim mljekarstvom, našem 

nedostaje ekonomska stimulacija za bolju kvalitetu. Preduvjet za ekonomski 
tretman kvalitete je poznavanje i stalna garancija kvalitete obaveznom struč­
nom organoleptičkom i pratećom kontrolom kvalitete u mljekarstvu, te na 
osnovi toga sticanim pravom označavanja ambalaže ili sireva zaštitnim znakom 
(»markom«) kvalitete. 

L i t e r a t u r a 

1.  . . . Pravilnici o kvaliteti životnih namirnica i o uslovima za njihovu proizvodnju 

i promet, o bakteriološkim uvjetima kojima moraju odgovarati živežne namirni­

ce u prometu, itd. 

2.  . . . Pravilnik (ci) o ocjenjivanju mleka i mlečnih proizvoda izloženih na Među­

narodnom poljoprivrednom sajmu. Novi Sad, godine do 1975. 

3.  S a b a d o š D.: Organoleptička kvaliteta našeg sladoleda. Simpozij o proizvod­

nji, preradi i plasmanu sladoleda, Polj. fakultet Sarajevo, 1972. str. 7, tab. 3, lit. 7. 

4.  S a b a d o š D.;  R a j š i ć B.: Organoleptička kvaliteta jugoslavenskih jogurta i 

drugih fermentiranih mlijeka. Mljekarstvo, Zagreb, br. 2/1975, str. 26—32, tab 

7, lit. izv. 8, si. 2 

5.  S a b a d o š D.;  R a j š i ć B.: Organoleptička kvaliteta jugoslavenskih maslaca, Ref. 

za IV Jugosl. stoč. konferenciju Mostar 76. Str. 5 tab. 1, lit. 8. 

6.  S a b a d o š D.;  R a j š i ć B.: Organoleptička kvaliteta jugoslavenskih sireva. Ref. 

za IV Jugosl. stoč. konferenciju Mostar 76. Strana 5 tab. 1, lit. 8 

Projekcije (color) 

1. Trapist s ocjenjivanja kvalitete, 7 uzoraka. 

2. Trapisti s ocjenjivanja kvalitete, 11 uzoraka. 
3. Trapisti s ocjenjivanja kvalitete, 10 uzoraka. 
4. Trapisti s ocjenjivanja kvalitete, 8 uzoraka. 
5. Kvalitetan trapist. 
6. Varijanta kvalitetnog trapista. 
7. Trapist vrhunske kvalitete, vanjski izgled. Zlatna medalja. 
8. Trapist vrhunske kvalitete, presjek. Zlatna medalja. 

UPOTREBA SIROVINA I NJIHOV UTJECAJ NA KVALITET, 

TEHNOLOGIJU I EKONOMIČNOST KOD PROIZVODNJE 

SLADOLEDA' 

D r Simo  P A R I J E Z ,  U P I ,  S a r a j e v o 

Uvod 

S l a d o l e d  j e  s m r z n u t i  m l j e č n l  p r o i z v o d  n a s t a o  p a s t e r i z a c i j o m  o d g o v a r a ­

j u ć i h  s a s t o j a k a  k o j e m se u  t o k u  z a m r z a v a n j a i  m i j e š a n n j a  u b r i z g a v a  v a z d u h . 
d a bi se  p o s t i g a o željeni  k v a l i t e t .  P r e m a  t o m e sladoled  j e  m j e š a v i n a  r a z n i h 
s i r o v i n a  n a bazi mlijeka,  s r e d s t a v a za  z a s l a đ i v a n j e ,  s r e d s t a v a za  v e z i v a n j e i 

s t v a r a n j e emulzije,  a r o m e i  d r u g i h  s a s t o j a k a  z n a č a j n i h za  d a v a n j e  s l a d o l e d u 

o d r e đ e n i h osobina  k v a l i t e t e i  v r s t e . 

»Referat održan na XIV Seminaru za mljekarsku industriju na Tehnološkom fakultetu u 

Zagrebu od 5.-7. II 1976. godine 

78 Mljekarstvo 26 (4) 1976. 

Izbor  o d g o v a r a j u ć i h i  k v a l i t e t n i h  s i r o v i n a  p r e d s t a v l j a  v e o m a  z n a č a j a n 

f a k t o r  k o d  p r o i z v o d n j e sladoleda.  P o r e d uticaja  n a  k v a l i t e t i  v r s t u  g o t o v o g 
p r o i z v o d a i  s i r o v i n a  u s l o v l j a v a  o d g o v a r a j u ć u  t e h n o l o g i j u i  o d r a ž a v a se  n a  e k o ­
n o m i č n o s t i  p r o i z v o d n j e .  R a d i toga  p r a v i l n o m izboru i  u p o t r e b i  s i r o v i n a  n a ­
m i j e n j e n i h za  p r o i z v o d n j u sladoleda  t r e b a  o b r a t i t i  i z u z e t n u  p a ž n j u sa  n a u č n o g 

i  s t r u č n o g  s t a n o v i š t a . 

Za  p r o i z v o d n j u  s l a d o l e d a  u p o t r e b l j a v a j u se  o g r o m n e količine  r a z n i h  v r s t a 

sirovina.  P r e m a  p o d a c i m a sa  V I I  E v r o p s k e  k o n f e r e n c i j e  p r o i z v o đ a č a  s l a d o l e • 

da  o d r ž a n e 1973  g o d i n e (1) u svijetu se za  p r o i z v o d n j u 10  m i l i j a r d i  l i t a r a  s l a ­
d o l e d a  u t r o š e  s i r o v i n e u  k o l i č i n a m a od: 

10  m i l i j a r d i  l i t a r a  m l i j e k a 

840  m i l i o n a  k i l o g r a m a  š e ć e r a 

160  m i l i o n a  k i l o g r a m a  k a k a o  p r a h a 

230  m i l i o n a  k i l o g r a m a voća 

120  m i l i o n a  l i t a r a  v o ć n i h sokova 

O v a k o  o g r o m n e količine sirovine koje se u  s v i j e t u  u p o t r e b l j a v a j u za  p r o ­

izvodnju  s v a k a k o  z a s l u ž u j u  d a im se kod  u p o t r e b e  p o k l o n i  i z u z e t n a  p a ž n j a sa 
s t a n o v i š t a  k v a l i t e t e ,  i z b o r a  v r s t e i ekonomičnosti. 

P o s m a t r a n o sa  s t a n o v i š t a  p r o i z v o d n j e  s l a d o l e d a u našoj zemlji,  k o j a se 

k r e ć e oko 40  m i l i o n a godišnje,  p o t r o š n j a i  v r i j e d n o s t  o s n o v n i h  s i r o v i n a  i z n o ­

si: 

Tabela 1 

Red. 
broj 

Sirovina 

Jedinica 

mjere 

Količina 

u 000 kg 

Cijena 

din/kg 

Vrijednost 

u 000 din 

1. 

Mlijeko 

40.000 

2,90 

116.000 

2. 

Maslac 

kg 

2.000 

51,00 

102.000 

3. 

Obrani mlj. prah 

kg 

1.000 

25,35 

25.350 

4. 

Šećer 

kg 

2.300 

12,00 

27.600 

5. 

Kakao  p r a h 

kg 

150 

21,00 

3.150 

6. 

Čokolada 

kg 

2.100 

45,00 

94.500 

7. 

Voće koštunjavo 

kg 

250 

45,00 

11.250 

8. 

Voće kandirano 

kg 

200 

60,00 

12.000 

9. 

Voćni sirup 

kg 

120 

15,00 

1.800 

P r e m a  k o l i č i n a m a i  v r s t a m a sirovina, koje se  k o r i s t e  k o d  p r o i z v o d n j e 

sladoleda  m o ž e m o  k o n s t a t o v a t i  d a  p r e d s t a v l j a j u  z n a č a j n e finansijske  v r i j e d ­
nosti u  n a c i o n a l n o j  e k o n o m i j i . Zbog toga se  p o s t a v l j a j u  p r a k t i č n i  z a d a c i , koje 
t r e b a  s t a l n o  p r a t i t i i  u s a v r š a v a t i ,  k a k o  b i s m o proizvodili sladoled  š i r o k o g  a s o r ­
t i m a n a ,  o d g o v a r a j u ć e  k v a l i t e t e . S  e k o n o m s k o g  s t a n o v i š t a se  t r a ž i  d a  t r o š k o v i 
p r o i z v o d n j e  n e  o p t e r e t e  s u v i š e gotov proizvod, čije su cijene često  p u t a  p r e ­
s u d n e kod  p r o i z v o d n j e i  p l a s m a n a  o d r e đ e n i h  v r s t a sladoleda. 

P r a v i l n i k o m o  k v a l i t e t u  m l i j e k a i  p r o i z v o d a od  m l i j e k a (SI. list  S F R J  b r . 

33/70)  r e g u l i s a n o  j e  k o j e se  v r s t e  s l a d o l e d a  m o g u  p r o i z v o d i t i i  s t a v l j a t i u  p o ­
m e t i koje se  o s n o v n e  s i r o v n e  m o g u  u p o t r i j e b l j a v a t i u smjesi  s l a d o l e d a .  I z -

Mljekarstvo 26 (4) 1976. 

79 

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti