Odlomak

UVOD

Ukupna vrednost svih roba i usluga proizvedenih u toku jedne godine u jednoj zemlji nazivaju se jednim imenom društveni proizvod. Na jednoj strani, društveni proizvod iskazuje sposobnost zemlje da proizvede i ponudi celu količinu roba i usluga (agrega na ponuda) dok, na drugoj strani, on pokazuje spremnost nacionalne privrede date zemlje da kupi ove robe i usluge (agregatna tražnja).
Savršen sklad je dovoljna agregatna tražnja za robama i uslugama tako da bi se u potpunosti koristili raspoloživi proizvodni kapaciteti. Ukoliko se to ostvari, tada postoje uslovi za punu zaposlenost. U suprotnom, proizvodni kapaciteti se ne koriste u potpunosti javlja se nezaposlenost radne snage. Može se desiti da je agregat na tražnja veća od agregatne ponude, da kupci traže više robe i usluga nego što nacionalna privreda može da proizvede, tada je agregat na tražnja veća od agregatne ponude. Ukoliko su prodajne cene administrativno regulisane na tržištu dolazi do nestašica robe, a ukoliko se cene slobod no formiraju nastupa njihov rast koji dovodi do inflacije, koja u uslovima dužeg trajanja može da dovede do hiperinflacije.
Ovo pokazuje značaj ove ekonomske celine i značaj izučavanja ove grane ekonomije kako bi se na najefikasniji način uspostavila ravnoteža između ponude i tražnje i na taj način stremilo ka savršenoj ekonomskoj ravnoteži.

1. AGREGATNA TRAŽNJA

Agregatna tražnja se može definisati kao suma svih individualnih tražnji. Među zavisnost obima tražnje jedne robe i njene cene različitose ispoljava kod individualne tražnje i kod agregatne tražnje pri čemu posebno treba imati u vidu da agregatna tražnja nije jednostavan zbir individualnih obima tražnje, jer tražnja kao celina, tj. agregatna tražnja nije sastavljena ođed nakih delova, jer individualni potrošači imaju različite potrebe, preferencije, novčane dohotke, i dr.
Obim individualne tražnje bitno zavisi od visine cene. Obrnuto, obim individualne tražnje ne utiče na cenu ili utiče sa zanemarljivo malim efektom (pod pretpostavkom da se radi o tržištu na kojem se pojavlju je veliki broj kupa ca sa približno jednakim individualnim tražnjama; na tržištima sa malim brojem kupaca, npr. kod oligopsona, parcijalnog monopsona i slično, i obim individualne tražnje može bitno da utiče na visinu cene). Za razliku od individuale, obim agregatne tražnje bit no utiče na visinu cene u smislu da pri konstantnoj ponudi, porast agregatne tražnje dovodi i do porasta cene, i obrnuto, da pad agregatne tražnje void sniženju cena koje se formi rajuna tržištu.
Individualna tražnja se razliku je od jednog do drugog potrošača. Veliči na agregatne tražnje zavisi od veličine društvenog proizvoda i njegove raspodele, ali i od niza drugih činilaca.
U otvorenoj privredi agregatna tražnja se sastoji od tražnje na domaćem tržištu i tražnje na inostranom tržištu, uz dati nivo cena. Otuda je agregatna tražnja u otvorenoj privredi jednaka zbiru:
1)    potrošnje stanovnika, izdataka za investicije i državnih rashoda koje su učinili domaći rezidenti za nabavku domaćih dobara
2)    inostrane tražnje domaćih dobara, koja predstavlja izvoznu tražnju
Agregatna tražnja u otvorenoj privredi zavisi od :
– tipa deviznog kursa (fiksni i fleksibilni),
– tipa dobara na međunarodnom tržištu (posebno zamenljivosti u potrošnji domaćih i inostranih dobara),
– otvorenosti privrede ka međunarodnim tokovima kapitala
Agregatna potražnja sastavljena je od:
1.    lične potrošnje (consumption – C) određene raspoloživim tekućim dohotkom, permanentnim dohotkom, bogatstvom i opštim nivoom cena.
2.    investicija (investment – I) koje čine proizvodna potrošnja ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od investicija, troškovima investicija i očekivanjima budućih događaja.
3.    državne potrošnje (goverment – G) koju čine materijalna i nematerijalna potrošnja države, a određena je ekonomskom politikom.
4.    neto izvoza (izvoz – uvoz = net exports – X) koji predstavlja razliku između izvoza i uvoza, a određen je domaćim i inostranim dohotkom, relativnim cenama i valutnim kursevima.

Rating: 5.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari