Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekologija
Objavio Eleonoraaa 31. oktobar 2012. Prijavi dokument
Alfa (α), beta (β), i gama (γ)diverzitet
Biodiverzitet se definiše kao raznovrstnost života na Zemlji na svim njegovim nivoima, od gena do ekosistema, i ekološki i evolutivni procesi koji ga stvaraju. Za merenje biodiverziteta Vitaker (1972) je opisao tri termina: alfa, beta i gama diverzitet.
Alfa diverzitet (α) – se odnosi na raznovrsnost unutar određene oblasti ili ekosistema, i obično je izražen brojem vrsta (tj. bogastvom vrsta) u tom ekosistemu. Npr., ako pratimo efekat koji Britanska obrada zemlje ima na raznovrsnost ptica u određenoj regiji zemlje, onda bismo mogli porediti raznolikost vrsta unutar različitih ekosistema, kao što su netaknuta listopadna šuma, dobro uređeno šiblje koje se graniči sa malim pašnjakom i veliko plodno polje. Idući kroz bilo koji od ova tri ekosistema i brojanjem vrsta koje vidimo daje nam alfa diverzitet za svaki ekosistem.
Beta diverzitet (β) – poređenje raznovrsnosti između ekosistema, obično meren kaosuma (zbir) promena u vrstama između ekosistema. Npr, beta diverzitet između šumskog područja i staništa gde je šiblje je 7 (što predstavlja 5 vrsta nađenih na šumskom staništu a ne u šiblju, plus 2 vrste nađene u šiblju a ne na šumskom staništu).Tako, beta diverzitet nam dozvoljava da poredimo raznolikost između ekosistema.
Gama diverzitet (γ) – mera opšte raznovrsnosti za različite ekosisteme unutar nekog regiona. Hanter (2002:448) definiše gama diverzitet kao “geografsko-tabelarna raznolikost vrsta” , krajni broj vrsta za 3 ekosistema je 14, što predstavlja gama diverzitet.
Analiza alfa (α) diverziteta
Alfa diverzitet se označava kao promena u strukturi zajednice koja se manifestuje kao smanjenje raznovrsnosti ili diverziteta zajednice. Za analizu alfa diverziteta postoji nekoliko najčešće korišćenih indeksa koji variraju u zavisnosti od kvalitativnog bogatstva vrsta, njihove brojnosti i ravnomernosti.
Simpsonov indeks
S= ∑ (pi)2
Ovaj indeks je nedovoljno osetljiv na prisustvo retkih vrsta i zavisi od tipa distribucije vrsta.
Inverzni Simpsonov indeks
D= 1/ ∑ (pi)2
Ovaj indeks je nedovoljno osetljiv na prisustvo retkih vrsta i veoma zavisi od veličine uzorka.
Margalefov indeks (indeks bogatstva vrsta)
M= S – 1 / ln N
Ovaj indeks uzima u obzir broj vrsta i broj individua u jednoj faunističkoj skupini u celini ne vodeći pritom računa o različitom broju individua u okviru svake vrste.
Viver – Šenonov indeks (informacioni indeks)
H’= – ∑pi x ln pi
Ovaj indeks je daleko precizniji od indeksa bogatstva vrsta (Margalef) i zato se sve više primenjuje pri određivanju strukture faune. Zavisi od broja vrsta i njihove relativne abundance. Vrednost H’ je najveća kada su sve vrste predstavljene istim brojem jedinki.
Vrednosti Informacionog indeksa (H’) su svrstane u tri kategorije:
Evenesov indeks (indeks ravnomernosti)
J = H’ / ln S
Vrednosti indeksa ravnomernosti su svrstane u tri kategorije:
Analiza beta diverziteta
Specifičnost jedne faune, njene razlike u odnosu na druge, postaju očigledne tek pri upoređivanju njihovih struktura.
Indeksi sličnosti i različitosti
Indeksi sličnosti i različitosti u ekološkom smislu predstavljaju sličnosti ili razlike u kvalitativnoj i kvantitativnoj strukturi između dve zajednice u različitim delovima jednog ekosistema. Ukoliko u rezličitim delovima istog ekosistema žive iste vrste znači da su ekološki uslovi u njima slični i obrnuto. Ukoliko su uslovi u ekosistemima različiti, sličnosti između njihovih zajednica biće manja.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
You must be logged in to post a comment.
Jedan komentar na “Alfa, beta i gama diverzitet”
iako dobar, rad je kratak da bi se smatrao adekvatnim seminarskim radom.