Banjalučka berza

Banjalučka berza

UVOD

Finansijsko tržište se može svesti u dva osnovna oblika. Prvi je uži oblik i vezan je za određeno mjesto, vrijeme, organizaciju i način funkcionisanja. Ovaj oblik finansijskog tržišta se naziva berza, dok se promet koji se na njemu obavlja naziva berzanskim prometom. Šire shvatanje finansijskog tržišta je vezano za sva druga mjesta van berze i odnosi se na ponudu i tražnju različitih finansijskih instrumenata, obavljanje finansijskih poslova i zaključivanje finansijskih transakcija. Promet na ovakvom tržištu se naziva vanberzanski promet.

Berza predstavlja mjesto gdje se vrši kupovina ili prodaja određenih, tačno definisanih, predmeta trgovine po unaprijed utvrđenim pravilima. Berza je centralizovano finansijsko tržište, jer se na njoj formiraju cijene finansijskih instrumenata koje obuhvataju svu raspoloživu ponudu i tražnju. Berze su sada veoma složene institucije bez kojih se ne može ni zamisliti finansijski sistem u privredi razvijene zemlje, a sve više ni u privredama zemalja u tranziciji. One omogućavaju trgovinu hartijama od vrijednosti, novcem i robom u raznim dijelovima svijeta tako da predmet trgovine (standardizovan) nije fizički prisutan za vrijeme transakcije. Razvoj računarskih mreža omogućuje da se trguje sa drugih kontinenata tako da je lokacija sjedišta berze sve manje bitna. Berze kao institucije imaju velik uticaj na razvoj cjelokupne privrede.

Banjalučka berza (BLSE) osnovana je 9. maja 2001. godine Ugovorom o osnivanju Banjalučke berze, koji su potpisali osam banaka i jedno preduzeće iz Republike Srpske. Osnovna misija Banjalučke berze je usmjerena na pronalaženje načina za otklanjanje prepreka radi većeg korišćenja tržišta kapitala kao izvora finansiranja privrednih subjekata. U proteklih nekoliko godina ova berza je postigla značajne rezultate u stvaranju infrastrukture tržišta kapitala i međunarodnoj promociji ino ulaganja u Republici Srpskoj. U periodu od 2002. godine do danas Banjalučka berza je, pored značajnog povećanja vrijednosti prometa i broja berzanskih transakcija, promijenila i strukturu prometa. Na ovoj berzi se danas trguje akcijama i obveznicama, a prisutna je kotacija PIF-a, paket državnih akcija, paket prioritetnih akcija i sl.

Strategija Banjalučke berze je usmjerena ka unapređenju kvaliteta trgovanja, kreiranju jeftinog servisa za svoje članove, obezbjeđenju transparentnog okruženja, kako za domaće tako i za strane investitore.

1. POJAM, NASTANAK I RAZVOJ BERZI

Berza se često koristi kao sinonim za uređeno finansijsko tržište. Nastanak prvih berzi se vezuje za potrebu prvih akcionara da naprave tržište za svoje uloge u prekomorskim poduhvatima. Prvobitno se berzanska trgovina odvijala tako što su se trgovci hartijama od vrijednosti redovno okupljali na određenim mjestima. Smatra se da su se prave berze pojavile u Evropi sredinom XVI vijeka. Njujorška berza jedna od rijetkih gdje se još može vidjeti klasično trgovanje „na parketu“.

Na  berzi se radi po strogim i unaprijed  utvrđenim pravilima. Rad berze odvija se na sastancima koji se održavaju u tačno odreženo vrijeme. Berzanski poslovi se obavljaju preko posrednika ili neposredno preko članova berze. Članovi berze mogu biti samo registrovani berzanski trgovci ili berzanski posrednici. Svi poslovi obavljaju se preko ovlašćenih berzanskih trgovaca, a drugi brokeri i dileri moraju trgovati davajući naloge ovlašćenim  trgovcima. Berzanski poslovi se  obavljaju pod kontrolom berzanskih organa i uprave kao i pod nadzorom države i njenih organa. Poslovi se obavljaju na najbrži mogući način putem aukcije, uz korišćenje velikog broja berzanskih skraćenica i oznaka ili pak elektronski, što je praksa dvadeset prvog vijeka.  Berza je organizovani prostor i u institucijalnom smislu , to je poslovni objekat u okviru koga se trguje sa berzanskim materjalom.

S obzirom na spesofičnost organizacije i načina poslovanja na berzi, berza kao nerazdvojni dio tržišta i tržišne privrede uopšte, predstavlja jedan izuzetno važan segment, od čijeg poslovanja i uspješnosti zavisi i uspješnost ukupnog tržišta, odnosno tržišne privrede određene zemlje i svjetske privrede u cjelini, zbog toga berzu zovi najznačajnijom tržišnom istitucijom. Da bi se roba mogla uključiti u promet na berzi mora biti registrovana, što znači da mora da prođe rigorozne kriterijume koje prepisuje država i berza. Uključivanjem određene robe i materjala na berzu zove se berzanski listing. Sve berze imaju sopstvene berzanske  kompozitne indekse putem kojih se mjere i upoređuju kretanja na berzi, posebno berzanske cijene (kotacije).

Robne ili produktivne berze mogu biti zajedno sa berzama efekta a mogu biti posebno organizovane.

Prva berza na našim prostorima osnovana je u Beogradu 1895. godine. Nakon skoro 50 godina prekida, nastavila je rad početkom 1990-ih godina. Prva berza u BiH osnovana je 2001. godine u Banja Luci, dok su prve transakcije zaključene iduće godine.