Odlomak

UVOD

Berza je institucijija finansijskog tržišta vezana za tačno određeno mesto na kome se trguje standardizovanim tržišnim materijalom, po utvrđenim pravilima trgovanja.
Berza predstavlja finansijsko tržište posmatrano u užem smislu, odnosno mesto na kome se organizovano trguje standardizovanim tržišnim materijalom (hartijama od vrednosti).
Od samog nastanka, berza je vezivana za određeno mesto – sastajalište trgovaca – posrednika, koji su između sebe trgovali u određeno vreme i po pravilima koja su utvrdili. Na berzama se trguje efektivom i robom, a prema predmetu trgovine berza se dele na efektne, robne i mešovite. Na prvima se trguje hartijama od vrednosti, devizama i finansijskim derivatima, na drugim robom, a na trećim i jednim i drugim. Predmet trgovanja na berzi uvek mora da bude tipiziran i standardizovan. Još jedna karakteristika berze je odsustvo predmeta trgovanja sa mesta na kome se trguje. Pravila trgovanja na berzi imaju dvostruku funkciju – da obezbede detaljnu standardizaciju predmeta i pravila trgovanja po kojima se vrši promet, kao i da pruže zaštitu učesnicima u trgovanju. Zaštita od tržišnih rizika predstavlja osnovni razlog nastanka institucijije berze, tako da je tome podređena i organizacija trgovine na njoj.
Berza predstavlja posebno tržište na kojem se, po unapred utvrđenim kriterijumima i pravilima, ali i vremenskim sekvencama, kupuje određena roba. Predmet kupovanja i prodaje na berzama mogu biti novac, devize, hartije od vrednosti (akcije, obveznice) i roba. Sa stanovišta predmeta poslovanja sve berze se mogu podeliti na:

  • Efektne berze (ili tržište kapitala)
  • Novčane berze (tržište novca)
  • Devizne berze,
  • Robne ili produktne berze

Efektna berza predstavlja specijalizovano tržište kapitala na kojem se vrši komisiona prodaja hartija od vrednosti dugoročnog karaktera (uglavnom iznad roka od jedne godine). Efektne berze mogu biti terminske i promptne.
Novčane berze predstavljaju tokove finansijijske organizacije koje na tržištu novca obavljaju kupovinu i prodaju za račun svojih članova.Na berzi novca se vrši kupovina i prodaja kratkoročnih novčanih sredstava, kratkoročnih hartija od vrednosti, koje se kotiraju na ovom tržištu. Predmet kupovine i prodaje novca odnosi se samo na žiralni i depozitni novac (viškovi novca utvrđeni na određeni dan i sat).
Na deviznim berzama se vrši kupovina i prodaja deviznih sredstava. Na ovom tržištu se usklađuju ponuda i tražnja deviza i utvrđuje devizni kurs, kao cena devize.

 

 

 

 
BERZANSKO POSLOVANJE

Berzanski poslovi su kupovina i prodaja raznih roba, novca, deviza, hartija od vrednosti.
Osnovna funkcija berze (tržišta kapitala) jeste da po strogo utvrđenim pravilima ponašanja učesnika u berzanskom poslovanju, dovede do sučeljavanja ponude i tražnje kapitala. Kapital je uvek predmet kupovine i prodaje. Osnovni uslov u tim odnosima je cena kapitala. Cena kapitala je rezultat suprotnih interesa „kupca“ i nudioca kapitala, obično se formira kao rezultat ponude i tražnje kapitala. Na taj način u uslovima ograničene ponude kapitala berza omogućava da se kapital plasira u one projekte gde će dati najveće efekte.
Uspešnost ili neuspešnost berze ogleda se u tome koliki je promet kapitala na njoj, stabilnost cena efekata i stabilnost odeređene berze. Berza vrlo brzo reaguje na sve promene u privredi, društvu, politici. Berza je veoma osetljiva već i na same nagoveštaje mogućih događanja, čime reaguje promenama ponude, tražnje i cene efekata učesnika na berzi.
Paralelno s tim obično se ističu i sledeći faktori uspešnosti berze:

a) Strukturalna neuravnoteženost tržišta, koji je deo ponude i tražnje izvan berzanskog poslovanja,
b) Stepen slobode tržišta, odnosno visina, broj ograničenja tržišnih zakonitosti,
c) Stepen racionalnog ponašanja preduzetnika – investitora,
d) Opšta finansijska situacija zemlje,
e) Međusobna povezanost berzi,
f) Stabilnost ili nestabilnost privrede.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari