Berze: završni rad
SADRŽAJ
...............................................................25
1. Početak berzanskog poslovanja na internetu..........................................29
..................................................................32
2. Obaveze i prava berzanskih posrednika.................................................35
4. Udruženje berzi i berzanskih posrednika..............................................39
5. Prinosi i rizici na tržištu kapitala..........................................................39
................................................................................................ 42
.............................................................................................. 43
ZAVRŠNI RAD BERZE
UVOD
U literaturi i praksi nailazi se na veliki broj različitih definicija, mišljenja i stavova
po pitanju „šta je to berza“. Berza, najprostijim rečnikom, predstavlja mesto gde se sastaju
ponuda i tražnja za tačno određenom robom, u tačno određeno vreme, na tačno određenom
mestu. U počecima berzanskog poslovanja ona se nalazila na mestima gde su se skupljali
trgovci i poslovni ljudi jednoga grada i regiona. Počeci organizovane trgovine koja je ličila
na berzansku, vezani su za Flandriju i grad Briž, gde su se ljudi još u XVI veku, okupljali u
kući trgovca Van der Bursa radi trgovanja lukovicama lala i predpostavlja se da je po
njegovom prezimenu svaka slična institucija i dobila ime.
Berza danas predstavlja mesto gde se susreću ponuda i tražnja za tačno definisanim
predmetima trgovine, pri čemu taj predmet trgovine mora biti podložan tipizaciji i
standardizaciji. Procesom standardizacije postiže se da predmet trgovine po svojim
osobinama bude poptuno identičan u malim i u velikim količinama. To je lako učiniti sa
robama niskog stepena obrade, dok je sa finalnim proizvodima, zbog raznolikosti, to
veoma teško. Standardizacija i tipizacija su neophodni jer se na berzi trguje na reč,
odnosno na poverenje. Razvitkom trgovine ovo “poverenje” se institucionalizuje i biva
zamenjeno mrežom pravila po kojima se trguje.
Mesto susretanja ponude i tražnje se u mnogome promenilo tokom vremena i
kretalo se od trgova gradova, preko gostionica i specijalizovanih zgrada, pa sve do
globalnog tržišta, međusobno povezanog putem savremenih tehnologija. Sve to danas
omogućava da se trgovanje obavlja 24 časa dnevno, jer kada se jedna berza zatvori, na
drugom kraju sveta, druga berza tek počinje sa radom.
S obzirom na to koji je predmet trgovanja na berzi one se dele na berze HoV i
robne berze. Ako pričamo o počecima berzanske trgovine HoV, lako se može zamisliti da
je prva transkacija, koja bi se mogla nazvati berzanskom, bila transakcija vezana za hartiju
– najverovatnije neku vrstu pismene obaveze o budućoj naplati, koja je promenila vlasnika
1

ZAVRŠNI RAD BERZE
I BERZE
1. Istorijat berzi
Korene berzi kao specifičnog oblika tržišta moguće je naći još u davnim vremenima
kada su se ljudi okupljali na pijacama, trgovima, sajmovima, vašarima i drugim mestima.
Na njima se obavljala trgovina ili ekonomski rečeno dolazilo je do susretanja ponude i
trašnje za različiitim oblicima robe. Mnoge države i narodi su doživljavale snažan
privredni razvoj i uspon upravo usled razvoja trgovine. Slična situacija se zadržala i tokom
srednjeg veka, gde su mnogi gradovi, posebno u kontinentalnoj Evropi stekli zavidnu
reputaciju i jaku tradiciju trgovanja i organizovanjatrgovačkih aktivnosti. Pomenimo samo
neko od njih - Venecija,. Firenca, Bolonja, Sijena, Djenova, Milano, Marsej, Lion, Tuluz,
Avr, Avinjon, Lajpcig, Keln, nešto kasnije Antverpen, Briž, Amsterdam, Pariz, London,
Madrid, Lisabon, itd. Trgovci su uvek bili skloni inovacijama, pa su tako uveli jednu
novinu, kasnije se ispostavilo posebno značajno za razvoj berzi - donošenje samo uzoraka i
mustri umesto robe. Na bazi razgledanja tih uzoraka i mustri, počeli su da se zaključuju
različite vrste poslova, a isporuka bi sledila kasnije, nakon ugovaranja poslova.
Drugi važan moment vezan za nastanak berzi je vezivanje za odredjenu lokaciju,
odnosno mesto. U početku, trgovci su se okupljali na otvorenom prostoru, što bi se reklo
pod „vedrim nebom". Kasnije su nalazili različiite prostore, sobe, lokate i naročito kafane
za svoje sastanke. Prosto će delovati zapanjujuće podatak da su berze u mnogim velikim
gradovima nastale upravo u kafanama ili njihovom blizini. Tako je bilo u Londonu (kod
Jonatan s Coffee House), Njujorku (Tontine Coffee), nizu drugih gradova, čak i u
Beogradu. Verovali ili ne, sam pojam berza vodi poreklo od prezimena jedne flamanske
porodice koja je u belgijskom gradu Brižu imala kafanu u kojoj su se okupljali trgovci su
pored usluga jela, pica i počinka obavljali i trgovačke poslove. Ispred lokala, na ulaznim
vratima su bile isklesane tri kese koje su predstavljale simbol kuće a kako je bilo reči o
3
ZAVRŠNI RAD BERZE
porodici von der Voersepil van der Beurse, stajala je oznaka „de Beurse". Upravo taj
pojam, korišćen kasnije od strane mletačkih trgovaca, postao je odomaćen i njime su
označavana mesta okupljanja trgovaca. Smatra se da su prve berze počele da nastaju još
krajem XIV veka. Za grad Anvers u Francuskoj se smatralo da je medju prvima imao nešto
nalik na berzu još 1360. godine.
Prvi pravi opis aktivnosti na berzama zapadne Evrope dao je Španac Don Hoze de
la vega (Don Jose de la Vega) još 1688. godine u svojoj knjizi „Confusion de
Confusiones", napisane na španskom, a objavljene u Amsterdamu 1688. godine. On je
berzu opisao kao „ludu kuću“ punu čudnih dogadjaja, različitih aktivnosti i čak odbija
sujeverja. Njegov opis vise je podsećao na dočaravanje aktivnosti vezanih za berzanske
špekulacije nego za ulogu berze kao mesta gde se trguje racionalno i gde se formiraju
realne cene. Ipak, to je vrlo značajan pisani trag koji nam govori o tome da su poslovi
špekulisanja bili veoma izraženi od najstarijih dana.
Postoji vrlo ubedljivo objašnjenje etimološkog porekla ove reči u
kome se ističe da
su mletački trgovci u gradu Bridžu (Brugge - današnja Belgija) posedovali kuću -
gostionicu u
kojoj se obavljala trgovina sa menicama. Zgrada je ranije pripadala
flamanskoj porodici Van der Beurse i u svom znaku imala je tri kese. Otuda je reč „berza“
dobila značenje kuće u kojoj se okupljaju trgovci radi prodaje i trgovine menica i
potraživanje uopšte.
Najpre u dvorištu, a kasnije u prostorijama ove porodice održavali su
se sastanci trgovaca. Vremenom, ime ove porodice postaje sinonim za sastanke na kojima
se trgovalo proizvodima poznatih osobina. Kasnije ovaj naziv postaje opšte prihvaćen i u
drugim gradovima gde se osnivaju berze.
Početkom XVIII veka primat u medjunarodnoj trgovini preuzima Holandija, a
berza u Amsterdamu postaje jedna od najznačajnijih. Tako je 1747. godine na njoj bilo
kotirano 44 različite hartije, da bi se krajem XVIII veka taj broj popeo čak na 110. Nekako
u isto vreme, formiraju se berze i u drugim gradovima, kao na primer u Parizu (1726.) i
Londonu (1773.). Medjutim, Amsterdamska berza je ostala zapamćena po još jednom
detalju. Tamo je 1770. godine odobren za to vreme rekordni kredit u iznosu od 250 miliona
guldena i po kamatnoj stopi od 3,5% godišnje.
Početkom XIX veka primat od Amsterdama preuzima berza u Londonu. Ona je
ostala vodeća berza u svetu sve do i svetskog rata, kada vodeću ulogu preuzima Njujork
Dickov, V: Globalizacija svetske ekonomije, Ekonomika moderna, Stylos, Novi Sad, 2004, str. 55.
4

ZAVRŠNI RAD BERZE
1.
Predmet trgovine;
2.
Način nastanka;
3.
Cilj poslovanja;
4.
Priroda položaja;
5.
Broj članova;
6.
Raznovrsnost predmeta.
1. Prema predmetu trgovine,
postoje robne (produktne) i finansijske (efektne). Na
robnim berzama se trguje standardizovanim proizvodima, kao što su metali, žitarice, nafta,
kafa i finansijskim derivatima. Istorijski posmatrano, ovakve berze su prvo nastale. U
poslednje tri decenije razvijeno je tržište finansijskim derivatima i na vodećim robnim
berzama fjucersi i opcije imaju sve veći značaj.
Prvi oblici vrednosnih hartija su omogućili začetak finansijske berze. Taj proces je
bio dugotrajan i hartije od vrednosti tek u drugoj polovini XX veka dobijaju punu
afirmaciju kao osnovni berzanski materijal. Na finansijskim berzama se trguje akcijama,
obveznicama, devizama.
U praksi postoje i mešovite berze u kojima se trguje i produktima i hartijama od
vrednosti, ali su one ređe u odnosn na čisto robne ili efektne berze i uglavnom postoje u
nedovoljno razvijenim tržišnim uslovima.
2. Prema načinu nastanka,
berze se mogu podeliti na spontane ili zasnovane na
zakonu.
Spontanost u nastajanju je jedna od ključnih karakteristika vodećih berzi
savremenog sveta. Put do nastanka savremenih berzi vodio je od slučajnih susreta
trgovaca, preko pijace, vašara, sajmova, do sastanaka odabranih učesnika i formalizovanja
trgovanja u instituciji koja je nazvana berza. Nije postojao bilo kakav plan niti smišljena
ljudska aktivnost već su berze nastajale kao izraz potreba i predstavljale su najbolji način
da se olakša trgovanje. Kada su u pitanju berze koje su nastale spontano, neophodno je
imati u vidu sledeće: prvo su nastajale ovakve berze, a onda su usvojeni zakoni, propisi i
pravila kojima je regulisan rad. Dakle, propisi su izvedeni iz prakse koja je već postojala.
Neke berze su nastale na osnovu zakona ili propisa kojima je definisano sve što je
od značaja za njihovo osnivanje i rad. Tako je nastala i Beogradska berza. Ovakav način
osnivanja tipičan je za zemlje u kojima su berze relativno kasno nastale. U ovakvim
slučajevima, prvo su nastajali propisi, a onda je razvijena praksa.
6
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti