Bilansiranje hartija od vrednosti
Sadržaj
2
Uvod
Finansijsko tržište predstavlja organizovani prostor na kome se traži i nudi finansijsko-
novčana imovina iskazana u novcu, devizama i kapitalu i to u gotovinskom ili bezgotovinskom
obliku i na kome se u zavisnosti od ponude i tražnje organizovano formira cena tih sredstava.
Osnovna uloga finansijskog tržišta sastoji se u pružanju i stvaranju mogućnosti optimalne
alokacije novčanih sredstava sa onih fizičkih i pravnih lica koja raspolažu slobodnim iznosima
koje žele investirati, na ona fizička i pravna lica čiji je dohodak nedovoljan za finansiranje
tekućih i razvojnih planova i programa iz oblasti proizvodnje, potrošnje, prometa i usluga. Pri
tome se prenos novčanih sredstava sa suficitnog sektora na deficitan sektor mora izvršiti na
organizovan tržišni način i prema legalizovanim tržišnim uslovima. Naime, finansijsko tržište,
kao jedan od osnovnih segmenata tržišne privrede, postaje tako izuzetno važan faktor od koga
zavisi stepen razvoja ukupne nacionalne ekonomije.
Hartije od vrednosti predstavljaju dokumente kojima se obećava isplata novca, kamate,
zarade ili dividende. Sam papir koji predstavlja hartiju od vrednosti nema neku posebnu
vrednost. Pošto se pravo na koje se odnosi hartija od vrednosti ne može vršiti ni prenositi bez te
hartije, ona u pravnom prometu dobija onu vrednost koju ima to pravo. Hartije od vrednosti u
užem smislu su investicioni instrumenti, odnosno one hartije od vrednosti kod kojih postoji rizik
ulaganja koji se kompenzuje potencijalnom zaradom. U ovoj grupi hartija nalaze se akcije,
obveznice, opcije, drugi derivati. Ove hartije su izraz ili vlasničkog (akcije), indirektno
vlasničkog (opcije) ili kreditnog (obveznice) aranžmana. One se prodaju i kupuju na
specijalizovanom finansijskom tržištu tj. tržištu kapitala i predstavljaju najznačajniju grupu
finansijskih instrumenata kojima se trguje na finansijskim tržištima. U širem smislu, hartijama od
vrednosti pripadaju i instrumenti kredita i plaćanja, kao što su čekovi, menice, skladišnice,
konosmani i slično. Prema propisima Srbije hartije od vrednosti može emitovati savezna država,
republika članica, pokrajina, grad, opština, i drugo pravno lice.
Tema rada jeste bilansiranje hartija od vrednosti, ali pre toga bilo je neophodno objasniti
pojam, sadržinu i osnovne vrste hartija od vrednosti.

4
1.2. Vrste hartija od vrednosti
Svrstavanje i podelu svih hartija od vrednosti moguće je izvršiti na više načina i to prema:
vrsti inkorporiranog prava, prema funkcijama hartija od vrednosti u privredi, prema vrsti prihoda,
prema dospelosti, prema mestu plaćanja, prema valuti, prema izdavaocu. Od svih kriterijuma po
kojima se vrši najvažniji su: način određivanja imaoca prava i prirode prava koje je sadržano
(inkorporirano) u nekoj hartiji.
Prema načinu određivanja poverioca u ispravi, hartija od vrednosti može da glasi: na ime,
na donosioca, po naredbi i može da bude mešovita i alternativna kada se, pored imena
naznačenog na hartiji, unosi i klauzula na donosioca.
Hartija od vrednosti na ime predstavlja ispravu u kojoj je, prilikom njenog izdavanja,
tačno naznačeno ime lica ili naziv firme poverioca, odnosno, vlasnika. Kod hartije od
vrednosti koja se po zakonu smatra hartijom po naredbi (menica), pored imena mora
stajati klauzula "ne po naredbi".Ova hartija ima ograničenu sposobnost cirkulacije zbog
komplikovanosti prenosa prava , mogućnosti prigovora izdavaoca, potrebe dokazaivanja
osnova sticanja i slično.
Hartija od vrednosti na donosioca je pismena isprava koja, pored drugih bitnih
karakteristika i sastojaka, sadrži u sebi označenje da se radi o hartiji na donosioca. Ova
hartija se odlikuje velikom sposobnošću cirkulacije.
Hartija od vrednosti po naredbi je praktično novi oblik hartije od vrednosti kojim se
otklanjaju svi nedostaci izraženi kod hartije od vrednosti na ime. Hartija od vrednosti po
naredbi je isprava kao i hartija na ime, s tom razlikom što je kod njenog izdavanja
ugrađena dodatna klauzula "ili po naredbi". Na ovaj način izdavalac hartije se obavezuje
da će svoju obavezu plaćanja izvršiti licu na koje svoja prava iz hartije ono prenese.
Hartija od vrednosti prema prirodi prava, sadržanog u hartiji (inkorporiranog), može biti:
Stvarnopravna hartija od vrednosti - sadrži određeno stvarno pravo na pokretnim ili
nepokretnim stvarima (pravo svojine ili založno pravo, takav je na primer, konosman, koji
se izdaje kod pomorskog prevoza robe; prenosom konosmana prenosi se i pravo svojine
na robi koja je u njemu opisana i koja se nalazi na brodu, bez potrebe da se izvrši i predaja
same robe).
Obligaciona hartija od vrednosti - inkorporira određenu obligaciju čiji je sadržaj neko
potraživanje, najčešće izraženo u izvesnoj svoti novca. U obligacione hartije od vrednosti
spadaju: ček, menica, obveznica, blagajnički zapis i drugo.
Hartija sa pravom učešća - sadrži pravo članstva njenog vlasnika u nekom pravnom licu.
Najtipičniji primer za ovu hartiju od vrednosti je akcija ili deonica. Hartije s pravom
učešća (npr. akcije koje izdaju akcionarska društva) sadrže određena članska prava
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti