Biodizel gorivo u drumskom saobraćaju
Uvod
Biodizel je općenito naziv za gorivo dobijeno iz bioloških izvora koje se može koristiti u nemodificiranim dizelskim motorima umjesto uobičajenog plinskog ulja. Biodizel je ustvari komercijalni naziv za metil-ester, koji se nalazi na tržištu tekućih goriva i prodaje krajnim korisnicima. To je standardizovano tekuće nemineralno gorivo, neotrovno, biorazgradivo i nadomestak za fosilno gorivo (dizel). Metil-ester (ME) je hemijski spoj dobijen reakcijom (transesterifikacija) biljnog ulja (uljana repica, suncokret, soja, palma, ricinus itd.) ili životinjske masti, s metanolom, u prisutnosti katalizatora.
Biodizel se najčešće dobija iz biljnih ulja transesterifikacijom triglicerida. Pri tome zamenom glicerola metanolom od jedne molekule triglicerida nastaju tri molekule monoalkilnih estera pa su zbog smanjenja molekulske mase fizička svojstva biodizela pogodna za korištenje u nemodifikovanim motorima. Može se proizvoditi iz biljnih ulja, recikliranog otpadnog jestivog ulja ili životinjske masti, procesom transesterifikacije, pri čemu kao sporedni proizvod nastaje glicerol. Izbor osnovne sirovine za dobijanje biodizela zavisi od odgovarajućih uvjeta i prilika, pa se u Evropi za proizvodnju biodizela najviše koristi ulje uljane repice (82,8 %) i ulje suncokreta (12,5 %), dok se u Americi najviše koristi ulje soje, a u azijskim zemljama se koristi i palmino ulje.
Treba napomenuti da biodizel nije isto što i biljna ulja, koja se koriste u nekim dizel vozilima (sama ili pomešana s fosilnim dizel gorivima).
Biodizel se često meša sa običnim dizelskim fosilnim gorivima. Kada je mešavina u postocima od 20 % biodizela i 80 % normalnog fosilnog dizela, onda se to zove mešavina B20. Neki ljudi pogrešno veruju da je ta mešavina zapravo čisti biodizel.
Više u Saobraćaj
Praktična nastava Eliksir Zorka mineralna đubriva d.o.o.
- Stručna praksa 1
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 11 stranica
Spoljašnji saobraćaj u industrijskom kompleksu
- Industrijski objekti i postrojenja
- Visoka tehnološka škola strukovnih studija u Šabcu · Šabac
- 28 stranica
Osnovne karakteristike železničkog transporta
- Osnove saobraćaja
- 12 stranica
Više u Seminarski radovi
Regioni u Srbiji – Ekonomska analiza
- Ekonomska analiza privrednih subjekata
- Beogradska poslovna škola Visoka škola strukovnih studija · Beograd
- 11 stranica
Sveti Sava
- Informatika i racunarstvo
- 8 stranica
Sistem plaćanja u elektronskoj trgovini
- finansijsko Poslovanje
- Fakultet za poslovnu ekonomiju u Baru
- 16 stranica
Više u Skripte
Regioni u Srbiji – Ekonomska analiza
- Ekonomska analiza privrednih subjekata
- Beogradska poslovna škola Visoka škola strukovnih studija · Beograd
- 11 stranica
Beleške za PS
- ps
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Arhitektonski fakultet · Alibunar
- 20 stranica
Uvod u knjigovodstvo proizvodnje
- Knjigovodstvo proizvodnje
- 21 stranica