Odlomak

UVOD

Sve brokerske kuće u Srbiji predstavljaju, zapravo, pravna lica koja su osnovana za bavljenje poslovima posredovanja u trgovini hartijama od vrednosti. Njihovo poslovanje se odvija isključivo na organizovanom tržištu ili berzi, a obavlja se uz primenu posebnih pravila po Zakonu koji je propisan od strane nadležnog organa. Drugi naziv koji se koristi za brokerske kuće u Srbiji je brokersko-dilerska društva, a nastao je tokom procesa privatizacije (svojinske transformacije), usled nastajanja promena koje su ustanovile nove ekonomske kategorije, nove instrumente, novu terminologiju i slično. Brokerske kuće u Srbiji, ali i u našem okruženju su neminovno nastale pojavom termina „tranzicija“ što tačno znači prelazak iz jednog ekonomskog sistema u drugi, sa društvene svojine i samoupravnih odnosa na tržišnu ekonomiju i njene zakonitosti, a kao potreba da se sprovedu obavezne promene u svim sferama našeg života. Taj prelazak iz statusa samoupravljača u status akcionara uz permanentno učenje i savladavanje promena doveo je i do nastanka institucija kakve su brokerske kuće u Srbiji. Početak tih procesa datira od 1989. godine od kada se sve do danas menjaju modeli i načini privatizacije. Tako se akcionarstvo u Srbiji ponovo, masovno javlja nakon pedeset godina, najpre donošenjem Zakona o svojinskoj transformaciji (1997), a zatim i Zakona o privatizaciji (2001). Inače, brokerske kuće u Srbiji imaju svoju dugu istoriju nastajanja od prvobitnih oblika do današnjih formi poslovanja koja datira od tridesetih godina devetnaestog veka. Tada su se pojavile i prve ideje o kontrolisanju kretanja vrednosti novca koje je tada sprovodilo Srpsko trgovačko udruženje. To telo je bilo značajno za razvitak celokupne srpske trgovine, a shodno ulozi koju je tada imalo i aktivnostima koje je obavljalo može se smatrati pretečom današnjih brokersko-dilerskih društava koja predstavljaju savremene brokerske kuće u Srbiji.

1. OSNIVANJE BROKERSKO-DILERSKOG DRUŠTVA
Berzanski posrednici predstavljaju izuzetno značajnu i heterogenu grupu učesnika na finansijkom tržištu. Iako u svetu postoji više vrsta, u Srbiji se oni grubo mogu svrstati u dve osnovne kategorije, pri čemu se kao kriterijum za podelu uzima oblik organizovanja pravnog lica. Pa tako razlikujemo brokersko-dilerska društva i ovlašćene banke. Dok su brokersko-dilerska društva organizovana kao posebno pravno lice, ovlašćene banke dobijaju status berzanskog posrednika formiranjem posebnog organizacionog dela u sklopu banke. Pored samog postojanja zasebnog organizacionog dela, on mora biti i zasebno evidentiran u poslovnim knjigama, kao i da bude tehnički i kadrovski opremljena za obavljanje osnovne delatnosti.
Brokersko-dilerska društva mogu obavljati različite forme poslova zavisno od kategorije po kojoj su registrovani. Tako je, prema Zakonu o tržištu hartija od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata, moguće osnivanje brokersko-dilerskog društva koji će obaljvati poslove brokera, dilera, market mejkera, portfolio menadžera, agenta emisije, pokrovitelja emisije i investicionog savetnika. Osnovna razlika između brokera i dilera leži u činjenici da brokeri u svoje ime, a za račun klijenta, kupuju i prodaju hartije od vrednosti, dok dileri trguju u svoje ime i za svoj račun. Za svoje usluge broker naplaćuje proviziju, dok diler zaradu ostvaruje razlikom u ceni hartije. Posao market mejkera predstavlja specifičan vid dilera, s obzirom na to da on ima obavezu da otkupljuje ili prodaje hartije od vrednosti po ceni koju je unapred javno naveo. Market mejker, pored sopstvenog interesa, čuva i interes celog tržišta, pošto nekad, čak i na sopstvenu štetu, on kupuje ili prodaje hartije kako bi održao njihovu likvidnost i sprečio drastičije oscilacije u ceni. Prema pomenutom Zakonu, propisan je minimalni osnovni kapital brokersko dilerskog društva. Da bi brokersko dilersko društvo obavljalo brokerske poslove i poslove investicionog savetnika, mora imati minimum 50.000 evra osnovnog kapitala, dok je za obavljanje dilerskih poslova i poslova agenta emisije taj iznos duplo veći. Ukoliko, pak, društvo želi posao market makera Beogradske berze ili portfolio savetnika, minimalni kapital iznosi 200.000 evra. Najveći iznos od 300.000 evra potreban je ukoliko društvo želi da se bavi i poslovima pokrovitelja emisije hartija od vrednosti. Takođe, prema Zakonu, brokersko-dilersko društvo može obavljati delatnosti brokera ukoliko ima barem jedno lice zaposleno na neodređeno vreme, sa dozvolom za obavljanje poslova brokera.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari