Budžet – pojam i karakteristike
Bosna i Hercegovina
BRČKO DISTRIKT
BOSNE I HERCEGOVINE
Internacionalni univerzitet
Brčko distrikt BiH
Босна и Херцеговина
БРЧКО ДИСТРИКТ
БОСНЕ И ХЕРЦЕГОВИНЕ
Интернационални
универзитет
Брчко дистрикт БиХ
BUDŽET
(seminarski rad)
Predmet: Finansije
Mentor: Student:
Prof. dr. Miloš Marković Jasmin Bikić
Brčko, 2017.
2
SADRŽAJ
1. POJAM BUDŽETA................................................................................................................3
2. FINANSIJSKA I EKONOMSKA OBILJEŽJA BUDŽETA.................................................4
5.1. Donošenje i izvršenje budžeta metodologija izrade i donošenja budžeta......................11
11. POSEBNA BUDŽETSKA KONTROLA KAO OBLIK POVREMENE KONTROLE....14

4
2. FINANSIJSKA I EKONOMSKA OBILJEŽJA BUDŽETA
Svaka savremena država, radi izvršavanja ustavom i zakonima utvrđenih zadataka i funkcija,
mora raspolagati određenim finansijskim sredstvima, što znači, mora imati redovne i trajne
izvore prihoda kojima će finansirati obavljanje tih zadataka.
Da bi se finansiranje ovih zadataka vršilo organizovano i planski, moraju se utvrditi potrebe
(javne potrebe) koje treba podmiriti, i finansijska sredstva kojima će se one podmiriti. Potrebe
(javni rashodi) se predviđaju u budžetu, po pravilu, pojedinačno i prema namjeni. Sredstva
(javni prihodi) predviđaju se po izvorima, a utvrđuje se i visina do koje treba da se prikupe.
Budžet je prema tome, u prvom redu finansijski instrument, namijenjen za finansiranje
zadataka i funkcija državnih organa, u kome se utvrđuju izvori prihoda i javni rashodi. Pored
finansijskih obilježja prikupljanja i uravnoteženja prihoda i rashoda, budžet ima i veoma
značajna ekonomska obilježja i karakteristike, koja se ogledaju u uticaju koji on ima na
proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju.
Budžet je jedan od najznačajnijih instrumenata preraspodjele nacionalnog dohotka. On
predstavlja fond sredstava izdvojenih iz nacionalnog dohotka, kojim se određuje dalja
namjena ovih sredstava raspodijeljenih na lične, materijalne i često investicione rashode. Ta
nova raspodjela znatno utiče na proizvodnju i potrošnju dobara.
Uticaj budžetskih prihoda na privredna kretanja ispoljava se neposrednim i posrednim putem.
Neposrednim putem tako što se u budžetu predviđaju sredstva za neposredno ulaganje u
privredu, čija je posljedica povećanje proizvodnje. Posredan uticaj na proizvodnju ogleda se u
tome što se budžetom predviđaju sredstva za razne nabavke, radove i usluge, usljed čega
budžet ima ulogu potrošača. Budžet je često veliki potrošač određene robe, kao što su vojna
oprema i naoružanje, što izaziva povećanje ove proizvodnje.
Poreska intervencija u oblasti privrede prihvaćena je kao neminovna posljedica fiskalne
politike koja se izražava kroz budžet. Poreski intervencionizam, kao mjera određene
budžetske politike, ima danas mnogo pristalica.
2.1. Budžetski principi (načela)
Budžetski principi ili budžetska načela su osnovna pravila kojih se treba pridržavati prilikom
izrade, donošenja i izvršenja budžeta. Ona su nastala kao rezultat borbe i stalnog nastojanja
parlamenta da ograniči pravo vladara, kako prilikom uvođenja obaveze plaćanja raznih
dažbina, tako i prilikom utvrđivanja namjene njihovog trošenja.
Budžetski principi mogu se podeliti na:
-
formalno-statične i
-
dinamičko-materijalne.
Prvi se odnose na sadržaj i oblik budžeta, a drugi na sastavljanje i izvršenje budžeta.
2.2. Formalno-statički budžetski principi
Formalno-statički budžetski principi su:
-
princip budžetskog jedinstva,
-
princip budžetske potpunosti i
-
princip preglednosti (jasnoće).
5
2.2.1. Princip budžetskog jedinstva
Primjena ovog principa zahtjeva da svi javni prihodi i rashodi u budžetu budu prikazani u
jednom budžetu. Na taj način dobija se cjelovit uvid predstavničkog tijela (parlamenta) u
stanje državnih finansija, čime se obezbjeđuje uticaj parlamenta na finansijsku privredu
zemlje. Princip budžetskog jedinstva omogućuje da se lakše i uspješno prevaziđe često velika
razlika između potreba za javnim rashodima i ekonomskih mogućnosti zemlje da se ti rashodi
mogu pokriti. O principu budžetskog jedinstva govori se ne samo kada su u pitanju budžeti
užih političko-teritorijalnih jedinica uključeni u budžet šire političko-teritorijalne jedinice, u
jedinstveni opštedržavni budžet, već i onda kada su javni prihodi i rashodi pojedine političko-
teritorijalne jedinice obuhvaćeni samo u njenom posebnom, vlastitom budžetu koji nije dio
budžeta šire političko-teritorijalne jedinice.
Tokom vremena praktični razlozi i povećana mogućnost da se ostvare neki od ciljeva
budžetske politike, doveli su do promjena, odnosno do isticanja zahtjeva za postojanjem više
budžeta (budžetski pluralizam), kao i za finansiranjem nekih javnih potreba ne samo putem
budžeta, nego i primjenom drugih finansijskih instrumenata (finansijskih programa, javnih
fondova i sl.) pojava budžetskog pluralizma ili sistema specijalnih budžeta u savremenim
javnim finansijama objašnjava se povećanom ekonomskom aktivnošću države i specifičnom
ulogom budžeta u ostvarivanju ciljeva ekonomske politike zemlje. Kao specijalni budžet
pojavili su se u praksi dvojni budžeti, aneksni i autonomni budžeti. Savremena teorija pojavu
dvojnih budžeta objašnjava potrebom postojanja redovnog i kapitalnog budžeta. Redovni
budžet sadrži redovne prihode (od redovnih dažbina i od javne privrede) i rashode za tekuću
djelatnost državnih organa. Međutim, kapitalni ili investicioni budžet sadrži prihode od
zajmova i ostale vanredne prihode, a njegovi rashodi obično idu na investicije. Aneksni
budžeti idu uz budžet kao njihov prilog i služe za podmirenje onih potreba koje nisu
istovremeno i potrebe državnih organa. Najčešće se donose za državna preduzeća koja vrše
određenu javnu službu, kao što su: željeznica, pošte, radio, televizija i sl. Postoje i državna
preduzeća monopolističkog karaktera, kao što su fabrike duhana, šecera, soli, i sl. Autonomni
budžeti su slični aneksnim budžetima, a razlika između njih je u tome što aneksni budžet
odobrava predstavničko tijelo, dok autonomni budžet donose organi upravljanja korisnika
sredstva, koji je ovlašten na sastavljanje takvog budžeta.
2.2.2. Princip budžetske potpunosti
Princip budžetske potpunosti podrazumijeva da se u budžetu iskazuju svi prihodi i rashodi
države, koji mogu biti prikazani u punom iznosu (bruto budžet), ili u neto iznosu, kada se
prethodno prebiju budžetski prihodi od rashoda, tako da se u budžetu prikazuje višak prihoda
nad rashodima (neto–budžet). Primjena neto budžeta ne omogućuje predstavničkom tijelu da
ima potpun uvid u finansijsku djelatnost države, dok primjena bruto budžeta obezbjeđuje
kontrolu parlamenta pri raspolaganju javnim prihodima i njihovom racionalnom trošenju.
U teoriji i praksi data je prednost bruto nad neto budžetom, tako da danas preovladava u
praksi načelo bruto budžeta. Međutim, i pored primjene bruto budžeta u nekim se budžetskim
sistemima susrećemo s pojavom da su prihodi i rashodi pojedinih korisnika, odnosno
pojedinih djelatnosti dati u budžetu u neto iznosima.
2.2.3. Princip budžetske preglednosti
Princip budžetske preglednosti ili princip jasnoće budžeta obezbjeđuje se tako da se prihodi i
rashodi u budžetu grupišu na jedinstven način i to prihodi prema izvorima, a rashodi prema
njihovoj namjeni.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti