Odlomak

Centralna banka je definisana kao emisiona ustanova monetarnog sistema, odgovorna za monetarnu politiku. Istorijski centralna banka i svi njeni poslovi su bili pod potpunom kontrolom države, ali u skladu s neobileralnom ideologijom pojavila se tendencija davanja ovoj ustanovi sve veće i veće samostalnosti od države. Osnovni uspjeh ta ideologija uz punu podršku Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda će ostvariti krajem 20 vijeka kada centralne banke u zapadnoj evropi (primjer: u Velikoj Britaniji tek 1997. godine) i SADu dobivaju samostalnost u odnosu na državni aparat.
Centralna banka može da obezbjedi ostvarivanje svojih funkcija uz pomoć instrumenata monetarno-kreditnog regulisanja, u koje spadaju: eskontna stopa, obavezna rezerva, utvrđivanje minimalne rezerve likvidnosti, kupovina i prodaja hartija od vrednosti, učešće u deviznim transakcijama, ograničenje plasmana, i slično.
Uglavnom, u svim zemljama egzistira samo jedna takva banka. Naprimjer u BiH Centralna banka Bosne i Hercegovine, u EU Evropska centralna banka (ECB). No negdje ih je više (kao naprimjer u SAD-u ili Kanadi), ali opet su sve te banke okupljene oko jedne centralne banke, a zajedno čine FED – sistem federalnih rezervi.
Povećanje stope obavezne rezerve CB može utjecati na smanjenje količine novca u opticaju. Povećanje se naziva restrikcija a smanjenje stope ekspanzivna monetarna politika. Ovaj koncept se koristi od 19. vijeka a do ukidanja zlatnog standarda kao pokriće obaveznih rezervi služilo je zlato.
Centralna banka je javna ili kvazi javna agencija sa eksplicitnim zakonskim mandatom. Poseban zakon o centralnoj banci reguliše njenu organizaciju, upravljanje i poslovanje.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari