Centralna banka kao nosilac funkcije nadgledanja platnih sistema
VISOKA POLJOPRIVREDNA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA
ŠABAC
SMER : AGROMENADžMENT
ZAVRŠNI RAD
Tema: CENTRALNA BANKA
KAO NOSILAC FUNKCIJE
NADGLEDANJA PLATNIH SISTEMA
Mentor:
Student:
Prof. Dr.
Dejan Grujić
Lepa Plavić
Indeks br. 42/1/2010
Šabac, 2013.
Završni rad: "Centralna banka kao nosilac funkcije nadgledanja platnih sistema"
SADRŽAJ:
--------------------------------------------------------------------------------5
----------------------------------------------------------------------------7
4. ISTORIJAT NASTANKA CENTRALNIH BANKI
--------------------------------------------------------12
5. ORGANIZACIJA CENTRALNE BANKE
-------------------------------------------------------------------17
6. ULOGA CENTRALNE BANKE U ZAŠTITIFINANSIJSKOG SISTEMA
----------------------------19
7. ŠIRI EKONOMSKI CILJEVI CENTRALNE BANKE
----------------------------------------------------22
8. CENTRALNA BANKA KAO NOSILAC FUNKCIJE NADGLEDANJA PLATNIH
8.5.1. Delokrug nadgledanja platnih sistema
--------------------------------------------------------------30
8.5.2. Delokrug nadgledanja sistema za poravnanje hartija od vrednosti
----------------------------30
8.5.3. Delokrug nadgledanja instrumanata plaćanja
-----------------------------------------------------31
8.5.4. Delokrug nadgledanja provajdera usluga - treće strane
-----------------------------------------31
8.5.5. Delokrug nadgledanja korespodentnih i kastodi banki
-------------------------------------------32
----------------------------------------------------------------------------------34
---------------------------------------------------------------------------------39
9.3.1. Opšti pokazatelji RTGS i kliring sistema:
----------------------------------------------------------41
----------------------------------------------------------------------------------------------44
Lepa Plavić, 42/1/2010
2

Završni rad: "Centralna banka kao nosilac funkcije nadgledanja platnih sistema"
Poslovne banke imale su obavezu da najveći deo svojih rezervi likvidnih sredstava drže
kod centralne banke. Ali su se druge banke mogle osloniti na centralnu banku u pogledu
finansijske podrške u onim periodima kada je njihova pozicija likvidnosti bivala izuzetno loša.
Centralne banke bile su prinuđene da usavrše posebnu veštinu diskrecionog monetarnog
regulisanja, kao i načine podrške usmerene ka očuvanju solidnosti bankarskog sistema u celini.
Savremeni bankarski sistem jedne zemlje danas čini jedinstvo banaka i centralne banke
kao glavnog regulatora kreditno-monetarne politike. Danas centralna banka predstavlja
finansijsku instituciju koja ima osnovnu funkciju da realizuje ciljeve državne ekonomske
politike kontrole ponude novca, odnosno monetarne stabilnosti.
Dr Borko Ž.Krstić-“Bankarstvo“, Ekonomski fakultet, Niš ,2003.god
Lepa Plavić, 42/1/2010
4
Završni rad: "Centralna banka kao nosilac funkcije nadgledanja platnih sistema"
2. POJAM CENTRALNE BANKE
Centralna banka spada u najznačajnije finansijske institucije. Ona nije običan učesnik
na finansijskim tržištima, već ima i regulativnu ulogu. Njena uloga je značajna na svim
segmentima finansijskih tržišta, a naročito na segmentu tržišta novca, gde određuje nivo
novčane mase i visinu kratkoročnih kamatnih stopa. Značajna uloga centralne banke je u zaštiti
ostalih učesnika na finansijskim tržištima. Emisijom kvalitetnih hartija od vrednosti i
operacijama na otvorenom tržištu centralna banka doprinosi razvoju finansijskih tržišta.
Centralna banka Savezne Republike Jugoslavije-Narodna banka Jugoslavije - definisana
je kao samostalna i jedinstvena emisiona ustanova monetarnog sistema SRJ, odgovorna za
monetarnu politiku, za stabilnost valute i finansijsku disciplinu i za obavljanje drugih poslova
određenih zakonom.
Danas postoji veliki broj definicija centralne banke. Prema definiciji Međunarodnog
monetarnog fonda (MMF),
centralna banka je nacionalna finansijska institucija koja sprovodi
kontrolu nad ključnim aspektima finansijskog sistema i obavlja aktivnosti poput: emitovanja
valute, upravljanja deviznim rezervama, obavljanja transakcija sa MMF-om i obezbeđivanje
kredita ostalim depozitarnim korporacijama. U širem smislu, pod pojmom centralne banke
MMF tretira i valutni odbor, kao i vladine agencije koje su posebne institucije, a obavljaju
aktivnosti centralne banke (ovaj tip centralne banke se najčešće sreće pod nazivom platni ili
monetarni autoritet).
Ekonomska i poslovna enciklopedija (1994) definiše centralnu banku kao vodeću
monetarno kreditnu ustanovu koja ima dva osnovna zadatka: da osigura nesmetano
funkcionisanje bankarskog i finansijskog sistema i da vodi monetarnu politiku, odnosno da
kontroliše količinu novca u opticaju u cilju ostvarenja niske stope inflacije, bez izazivanja
visoke nezaposlenosti.
Mladen Bodiroža:”Monetarna ekonomija”,2000 godine,str 154
Član 1. Zakona o Narodnoj banci Jugoslavije ("Službeni list SRJ", broj 32/93)
MMF, (2000), „Monetary and Financial Statistics Manual“.
Lepa Plavić, 42/1/2010
5

Završni rad: "Centralna banka kao nosilac funkcije nadgledanja platnih sistema"
3. FUNKCIJE CENTRALNE BANKE
Centralna banka predstavlja glavnu monetarnu vlast i na osnovu tog položaja proističu
njene osnovne funkcije:
1. Emisija novčanica,novca i kredita
2. Sprovođenje mera kreditno monetarne politike
3. Regulisanje i supervizija rada banaka
4. Održavanje spoljne likvidnosti
5. Obavljanje određenih poslova za račun države
6. Ostale funkcije kao što su:
pomoć pri održavanju likvidnosti ostalih učesnika na finansijskom tržištu-
naročito banaka
politika selektivnog kreditiranja određenih regiona, sektora aktivnosti ili
privrednih subjekata, što je predstavljao jedan od zadataka NBJ tokom 60-70-ih
godina, poslovi u vezi sa održavanjem i kontrole rezervi plemenitih metala, tzv.
zlatna politika
obezbeđivanje adekvatnih podataka, informacija i sprovođenje različitih
ekonomskih istraživanja itd.
U osnovi formiranja centralnih banaka je emisiona funkcija. Centralna banka preko
svojih specijalizovanih institucija ili organa emituje gotov novac. Međutim,ona emituje i
primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama, ili od njih kupuje nedospela
potraživanja. Na taj način ona održava potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu
kamatnih stopa na finansijskom tržištu.Tri su osnovna kanala preko kojih centralna banka
emituje novac:
krediti centralne banke poslovnim bankama
krediti centralne banke državi
devizne transakcije
Еrić D.Dejan,Finansijska tržišta i instrumenti,Čigoja štampa,2003.,str.173-178
Lepa Plavić, 42/1/2010
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti