Deficit cinka
UVOD
Cink se pripada grupi metala, plavičasto bele je boje i pripada grupi mikroelemenata, što znači da su njegove koncentracije u organizmu manje od 100 mg/kg telesne mase (cink ima vrednost oko 30 mg/kg (20-250 mg/kg) ). Posle gvožđa, on je najzastupljeniji prelazni metal. Ime je dobio po nemačkoj reči zinke što znači zubac, jer se u rudama uglavnom nalazi u zubčastom obliku. Životinje ga u organizam unose konzumacijom biljaka i hraniva koja sadrže ovaj element. U biljkama se najčešće nalazi u dovoljnim i optimalnim količinama, međutim industrijski odpadi mogu da dovedu do zagađenja zemljišta i pijaće vode, pa tako i do ekstremnih porasta vrednosti cinka.
U organizmu najviše cinka nalazi intracelularno gradeći cink-proteine. Nalazimo ga u jetri, kostima, mišićima, pankreasu, polnim žlezdama, dlaci… poseduju ga sve ćelije u organizmu životinje, gde je upleten u niz fundamentalnih metaboličkih procesa. S’ obzirom da poprečnoprugasta muskulatura ima najveću masu u telu, najveće količine cinka se nalaze u ovim ćelijama. U punoj krvi ga ima dva puta više, jer je karbo-anhidraza (čiji je osnovni sastojak cink) tipičan intracelularni enzim eritrocita.
Resorbuje se iz tankog creva u obliku oksida, karbonata ili sulfata, dok je sulfidna forma nedostupna životinjama. U tankom crevu se vezuje za protein nosač, pa se preko serozne membrane prenosi do krvi gde se vezuje za albumine, pa se udružen sa njima prenosi do ostalih tkiva. Resorpcija je uglavnom neefikasna, pa su potrebe za cinkomu hrani oko 10 puta veće od metaboličkih potreba koje su procenjene na oko 3-4 mg/kg telesne mase. Resorpciju ometaju drugi elementi i jedinjenja koji se nalaze u hranivima. Smanjuju je kalcijum, fitati i bakar (vezuje se za albumine). Ovaj element se uglavnom skladišti u formi metalotioneina, prvo popunjavajući ćelije mišićnog tkiva, a zatim depoe u jetri i drugim tkivima. Najveći deo se izlučuje mokraćom (ekskrecija se povećava u prisustvu helirajućih agenasa-EDTA), ali se ne sme zanemariti i gubitak preko pankreasnog soka, a samim tim i fecesa.
Više u Seminarski radovi
Rezultati rada
- Osnovi ekonomije
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 17 stranica
Akcionarsko društvo – Pojam, karakteristike, način donošenja
- Ekonomija
- Visoka ekonomska škola strukovnih studija u Peći sa privremenim sedištem u Leposaviću · Leposavić
- 13 stranica
Ortačko društvo
- Privredno pravo
- 11 stranica
Više u Skripte
Virtuelna komunikacija i kultura
- Komunikacija i kultura
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju · Beograd
- 6 stranica
Rezultati rada
- Osnovi ekonomije
- Visoka škola strukovnih studija Beogradska politehnika · Beograd
- 17 stranica
Didaktika
- Didaktika
- Univerzitet 'Bijeljina' · Bijeljina
- 18 stranica
Više u Veterina
Ekologija i geografija životinja
- Zaštita životne sredine
- --- BIH | Istočno Sarajevo --- · Doboj
- 20 stranica
Tehnološki sistemi za proizvodnju mleka
- Tehnoloske operacije
- Visoka tehnološka škola strukovnih studija u Aranđelovcu · Aranđelovac
- 24 stranica
Američka kuga pčelinjeg legla – kontrola bolesti i preventivne mere
- Болести животиња и хигијена анималних производа
- Poljoprivredni fakultet, Novi Sad · Novi Sad
- 35 stranica