Odlomak

Uvod

Opština Milići smještena je na veoma povoljnom kako geografskom tako i strateškom prostoru. Nalazi se u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine u entitetu Republika Srpska i zauzima centralni dio regije Birač, pored magistralnog puta M-19 Sarajevo-Beograd. Samim tim čini tranzitnu vezu između Sarajevsko-romanijsko-birčanske i Sembersko-majevičke regije i saobraćajnu vezu preko Zvornika i Bratunca sa Srbijom.
Zauzima površinu od 285 km² brdovitog zemljišta od 200 do 1 500 metara nadmorske visine. Opština raspolaže značajnim rudnim i šumskim bogatstvima, pašnjacima i livadama, obradivim zemljištem i riječnim potencijalom. Klimatski uslovi su relativno povoljni kao i cijela ekološka sredina.
Posmatrajući osnovni demografski resurs-stanovništvo opština Milići spada u red srednje naseljenih opština u Republici Srpskoj, sa prosječnom naseljenošću od oko 40 stanovnika na km², sa ukupnim brojem od oko 13 500 stanovnika. Stanovništvo je prilično neravnomjerno raspoređeno, tako da je najgušća naseljenost u samom opštinskom centru (oko 3 000 stanovnika), dok je ostalo stanovništvo raspoređeno po seoskim naseljima kako zbijenog tako i razbijenog tipa.
Opština Milići postojala je od 1945.godine u srezu Vlasenica. Teritorijalnom reorganizacijom Socijalističke republike Bosne i Hercegovine ukinuta je 1962. godine, da bi nakon izrade studije ekonomske opravdanosti, ponovo bila formirana 1992.godine i od tada funkcioniše samostalno. Intenzivan razvoj i progres Milići bilježe u posljednjih pedesetak godina, što je rezultat eksploatisanja rude boksita. Sama eksploatacija je odredila da mjesto prvevstveno liči na rudarsko naselje (u tome se i sada potencira izlaganjem pogledu prolaznika ogromnih vozila kojima se vadi i transportuje ruda), a daljim razvojem izgrađeni su neophodni sadržaji koji grad čine pogodnim mjestom za život.
Povoljan geo-strateški položaj pruža pogodne uslove i predispozicije za dalji razvoj opštine i samim tim i njenim demografskim resursima. Na teritoriji se dešavaju različite demografske promjene, mijenja se struktura stanovništva, odvijaju se i druge kako pozitivne tako
i negativne. Opština raspolaže optimalnom kvalifikovanom radnom snagom, međutim, taj resurs je teško iskoristiti jer ne odgovara postojećim tržišnim potrebama.

 

 

 

1.    Osnovni demografski pojmovi

Demografska statistika je posebna grana primijenjene statistike koja izučava:

•    specifičnosti u pogledu prikupljanja podataka o stanovništvu

o    metode popisivanja stanovništva,
o    sprovođenje ankete o stanovništvu,
o    organizacija popisa stanovništva,
o    statistike prirodnog kretanja stanovništva i
o    statistike mehaničkog kretanja stanovništva;

•    demografska obilježja i klasifikacije i
•    problematiku u vezi obrade i prikazivanja podataka o stanovništvu.

Počeci demografske statistike i demografske analize datiraju iz vremena Džona Graunta i Viljema Petija (politička aritmetika – sredina XVII vijeka), koji su težili da analizom osnovnih podataka o prirodnom kretanju stanovništva otkriju zakonitosti u kretanju mortaliteta i fertiliteta.  Tako nastaju prve tablice mortaliteta, koje su postale osnov za izračunavanje premija u osiguranju života i osnov za izradu analitičkih projekcija stanovništva.
Koristan sumarni pokazatelj je starosna piramida koja prikazuje distribuciju stanovništva po starosti i polu u grafičkom obliku. U okviru demografske statistike pored opštih statističkih metoda razvio se i specifičan demografski metod koji su preuzele i druge samostalne nauke za svoja istraživanja. Ovaj metod se pored demografske statistike rasvijao i u okviru demografske analize ili demometrije.
Demografska statistika se može podijeliti na:

1.    populaciona statistika ili statistika stanovništva – proučava broj, razmještaj i strukturalna obilježja stanovništva,
2.    vitalna statistika ili statistika prirodnog kretanja – registruje rađanje, umiranje, sklapanje braka i razvod braka,
3.    migraciona statistika – registruje unutrašnje i spoljašne migracije zemlje, uključujući doseljavanje i iseljavanje,
4.    statistika domaćinstava, porodica i naselja i
5.    popisna statistika.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Geografija

Više u Skripte

Komentari