Demografski resursi opštine Milići
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BIJELJINA
DIPLOMSKI RAD
PREDMET: EKONOMSKA GEOGRAFIJA SVIJETA
TEMA: DEMOGRAFSKI RESURSI OPŠTINE MILIĆI
Mentor:
Student:
Bijeljina, februar 2012. godine
Demografski resursi opštine Milići
Sadržaj
Uvod................................................................................................................................................3
1.
3.1. Geografski položaj opštine Milići........................................................................................6
3.2. Teritorijalna organizacija opštine Milići..............................................................................7
2

Demografski resursi opštine Milići
1. Osnovni demografski pojmovi
Demografska statistika je posebna grana primijenjene statistike koja izučava:
specifičnosti u pogledu prikupljanja podataka o stanovništvu
o
metode popisivanja stanovništva,
o
sprovođenje ankete o stanovništvu,
o
organizacija popisa stanovništva,
o
statistike prirodnog kretanja stanovništva i
o
statistike mehaničkog kretanja stanovništva;
demografska obilježja i klasifikacije i
problematiku u vezi obrade i prikazivanja podataka o stanovništvu.
Počeci demografske statistike i demografske analize datiraju iz vremena Džona Graunta i
Viljema Petija (politička aritmetika – sredina XVII vijeka), koji su težili da analizom osnovnih
podataka o prirodnom kretanju stanovništva otkriju zakonitosti u kretanju mortaliteta i fertiliteta.
Tako nastaju prve tablice mortaliteta, koje su postale osnov za izračunavanje premija u
osiguranju života i osnov za izradu analitičkih projekcija stanovništva.
Koristan sumarni pokazatelj je starosna piramida koja prikazuje distribuciju stanovništva
po starosti i polu u grafičkom obliku. U okviru demografske statistike pored opštih statističkih
metoda razvio se i specifičan
demografski metod
koji su preuzele i druge samostalne nauke za
svoja istraživanja. Ovaj metod se pored demografske statistike rasvijao i u okviru demografske
analize ili
demometrije
.
Demografska statistika se može podijeliti na:
1. populaciona statistika ili statistika stanovništva – proučava broj, razmještaj i strukturalna
obilježja stanovništva,
2. vitalna statistika ili statistika prirodnog kretanja – registruje rađanje, umiranje, sklapanje
braka i razvod braka,
3. migraciona statistika – registruje unutrašnje i spoljašne migracije zemlje, uključujući
doseljavanje i iseljavanje,
4. statistika domaćinstava, porodica i naselja i
5. popisna statistika.
Demografsko proučavanje ima dvije osnovne faze, a to su pronalaženje i obrada
podataka.
Etapa pronalaženja podataka poznata je pod imenom heuristika. To je, u stvari, nauka
istraživanja, tj. skup raznih metodoloških i tehničkih postupaka koje treba primijeniti da bi se
pronašli razni dokumenti relevantni za određeni predmet. Pronalaženje zakonitosti i pravilnosti
demografskih stanja i kretanja upućuje demografiju na korišćenje raznovrsnih izvora građe.
Izvori podataka mogu se podijeliti na dvije grupe:
primarne - istorijski izvori, statistička evidencija i terenski rad i
sekundarne - knjige, članci i studije koji su rađeni na osnovu primarnih izvora, jednom
riječju ono što se naziva literaturom o predmetu.
www.wikipedia.org
Đurđev, B., Osnovne tehnike u demografiji
4
Demografski resursi opštine Milići
2. Istorijski razvoj opštine Milići
Opština Milići postojala je od 1945. godine u sastavu sreza Vlasenica. Teritorijalnom
reorganizacijom socijalističke republike Bosne i Hercegovine, ukinuta je 1962. godine, a njena
teritorija pripojena je opštini Vlasenica, da bi nakon izrade studije ekonomske opravdanosti
ponovo formirana 1992. godine, kada je iz sastava opštine Vlasenica izdvojeno 54 naseljena
mjesta koja su i nekada predstavljala opštinu Milići. O životu na ovom prostoru svjedoči veliki
broj stećaka raspoređenih na skoro cijeloj teritoriji opštine. Iznad sela Gerovi postoje ostaci
grada-tvrđave koju je sredinom petnaestog vijeka, po predanju izgradila Jerina (Irina), srpska
despotica grčkog porijekla, žena despota Đurađa Brankovića. Turski putopisac Evlija Ćelebija
opisuje ove prostore u periodu turske okupacije oko 1460. godine. Prespavavši u Novoj Kasabi,
Ćelebija je zapisao:
“To je divna i krasna kasaba na jednom dolovitom, prostranom i
močvarnom terenu s bašćama i vinogradima. Ima oko 170 kuća koje su u dobrom stanju.
”
Ćelebija spominje i grad Kušlat koji je poznat u srednjem vijeku od 1345. godine.
Opštinsko sjedište Milići intenzivan razvoj je doživjelo u poslednjih 30-ak godina,
prvobitno kao rudarsko naselje, a zatim i kao gradić. Rudarstvo se zasnivalo prvenstveno na
eksploataciji rude boksita.
Ćelebija, E., Putopis, Masleša, V., Sarajevo, 1979. godine
5

Demografski resursi opštine Milići
Pored rude boksita koja je dominantna kao resurs, značajne su i zalihe kvarcnog pijeska,
krečnjaka, sigastog pijeska, zelenog tufa i sl.. Procijenjene rezerve rude boksita iznose
15.000.000 tona, a krečnjaka 3.500.000 tona. Opština ima značajan šumski potencijal (17.700 ha
ili 62% od ukupne teritorije opštine), sa razvijenim stočarstvom i voćarstvom.
Opština Milići se može pohvaliti mnoštvom vodotoka, obiljem zelenila i privrednih
dobara. Lokacija na magistralnom putu Sarajevo-Beograd doprinosi razvoju tranzitne aktivnosti.
Geografski položaj opštine Milići obezbijeđuje umjerenu klimu, budući da su južnije
visoke planine koje donose hladniji zrak, a sjeveno od Milića je nizija Semebrija koja donosi
topliji zrak.
Optina Milići je smještena između opština Vlasenica i Bratunac, na sjeveru, Srebrenice,
na istoku, Han-pijeska na zapadu i Rogatice na jugu.
3.2. Teritorijalna organizacija opštine Milići
Opština Milići je podijeljena na 20 mjesnih zajednica sa ukupno 54 naseljena mjesta.
Mjesne zajednice su:
1. Raševo
2. Rovaši
3. Maćesi
4. Skugrići
5. Rajići
6. Nova Kasaba
7. Dubnički Most
8. Vukovići
9. Milići I
10. Milići II
11. Podgora
12. Milića Brdo
13. Zaklopača
14. Gornji Zalukovik
15. Milići III
16. Mišići
17. Koprivno
18. Derventa
19. Štedrić
20. Đile i Rupovo Brdo
Slika 2: Mjesne zajednice opštine Milići
Naseljena mjesta su: Bačići, Bešići, Bijelo Polje, Bišina, Bukovica Donja, Bukovica
Gornja, Buljevići, Derventa, Donje Vrsinje, Dubačko, Dubnica, Dukići, Đile, Đurđevići, Gerovi,
Glušac, Golići, Gornje Vrsinje, Gunjaci, Jeremići, Kokanovići, Koprivno, Kostrača,
Krajčinovići, Lukavica, Lukići, Maćesi, Milići, Mišići, Nova Kasaba, Nurići, Pavkovići,
Podbirač, Podgora, Pomol, Rajići, Raševo, Raškovići, Ristijevići, Rovaši, Rupovo Brdo,
Sebiočina, Skugrići, Supač, Štedra, Toljevići, Višnjica, Vitići, Vrtoče, Vukovići, Vukšići,
Zabrđe, Zagrađe i Zaklopača.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti