Stečaj
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Pravo
Objavio [email protected] 11. februar 2013. Prijavi dokument
U V O D
Rad koji je pred vama treba da pokaže značaj i prednosti demokratije kao vrste političkog poretka uopšte, ali naravno i da ukaže na nedostatke i negativna svojstva ovog fenomena. Suština celokupne priče o vladavini naroda (kako se ustvari demokratija i prevodi; demos – narod, kratein – vladati) i po mnogima najboljeg oblika političkog poretka je smeštena u ovaj rad.
Da bi uopšte i počela sa ovako opširnom i izazovnom temom proćiću kroz nekoliko segmenata, počevši od samog istorijata i značenja pojma demokratije. Kao što svaki pojam, vezan za državu, ima svoje uporište u istoriji jednog društva, tako i demokratija vuče svoje korene iz daleke antičke istorije. Danas, međutim, demokratija nema isti oblik i isti značaj, ali sama suština je zadržana. Neću se baviti previše ovom problematikom, koliko ću obratiti pažnju na sam razvoj i oblike demokratije u današnjoj, modernoj državi. Kako su ljudi, njihovi običaji i kultura različiti na različitim krajevima sveta, tako je pristup demokratiji kao državnom poretku drugačiji u od države do države (naravno, ako je demokratija u njima zastupljena). Stoga, pojavljuju se mnoge vrste demokratije koje odgovaraju datom uređenju i načinu zivljenja i upravljanja. Kroz sve ove stvari proćićemo uz obavezan osvrt na istorijske činjenice, ali i uz pomen nekih današnjih događanja i primera.
Država je veoma složena tvorevina koja se sastoji iz niza različitih sastavnih delova, celina. I kao takva ona teži ka određenom načinu vođenja, kako njenih delova tako i nje u celosti. Različiti su oblici društvenog poretka, ali moglo bi se reći da je danas demokratija upravo ta koja je najviše zastupljena. Njena zastupljenost se ne ogleda samo u tome da je često primenjena, nego i u težnji za njenom primenom. Nesumljivo je i sasvim izvesno da je danas demokratija najprihvatljiviji oblik političkog poretka, što mnogi politikolozi i sociolozi napominju u svojim delima. Moglo bi se reći i da je to jedan od najboljih poredaka, posto u svom praktičnom ostvarivanju nikad nije lišena određenih slabosti i mana.
No, da ne bi previše dužila, sve gore pomenute segmente uz opširniju realizaciju smo smestili u ostatak rada….
DEMOKRATIJA – SUŠTINA I ZNAČAJ
Demokratija se najčešće objašnjava po etimološkom značenju reči. To je složenica od dve grčke reci: demos – narod i kratein – vladati, pa se demokratija objašnjava kao vladavina naroda. Međutim, ako bi se demokratija shvatala u etimološkom smislu, to bi značilo da nema ni države i njene vlasti, jer državna vlast znači određen odnos podčinjenosti između nadređenih i podređenih, između onih koji imaju vlast i onih prema kojima se vrši vlast.
Teško je objasniti demokratiju samo vladavinom većine, pa se govori da je demokratija vrlo složen sistem odnosa između države i građana u pravcu ostvarivanja slobode ličnosti građana i transformacije državne vlasti. Demokratiju karakterišu određena obeležja:
Demokratija je oblik državnog i društvenog uređenja u kome vlast pripada većini naroda. Demokratija je državno i društveno uređenje u kome vlast proizilazi iz naroda i pripada narodu.
Demokratija pripada redu velikih političkih pojmova koji se opiru sažetim i jednostavnim, definicijskim određenjima. Retki su pojmovi koji su se tako dugo održali u upotrebi, i u teoriji i u praksi, kao što je to pojam demokratije. Više od dva milenijuma upotrebe, pa i zloupotrebe, pojma demokratija učinili su da je taj pojam postao kontroverzan, dvosmislen, nedorečen, neodređen, difuzan, pa i konfuzan.
Kako ističe, H. Laski, za neke je demokratija oblik vlade, a za neke način društvenog zivljenja i odnosa u društvu. U svakom slučaju ovaj širok pojam, skreće pažnju na značaj i delovanje mnogih faktora demokratije koji nisu u užem krugu političkih načela, institucija i procedura. Slične razlike u ocenama vrednosti demokratije kao oblika političke vladavine mogu se naći u delima novijih i savremenih mislilaca.
Džeferson je isticao da se svaka vladavina degeneriše, ako je poverena samo onima koji narodom vladaju i da je jedini pouzdani nosilac vlasti narod, koji valja i obrazovati za demokratiju.
V. Čerčil i Dž. Nehru su mislili da je demokratija dobar oblik vlade, samo zato što je demokratija manje loša od svih drugih oblika koji se s vremena na vreme oprobavaju.
Pojam demokratija obuhvata neke bitne elemente koji su opšti i trajni, kao što su: narod, sloboda, vlast, država, društvo, uređenje; kao i dodatne elemente koji su promenljivi i zavise od vremena u kome se javlja i definiše aktuelan tip demokratije. Ona nije ista u svakom vremenu i prostoru i na tim elementima se utvrđuje njena definicija.
U upotrebi su i neke druge definicije demokratije, ali su sve slične. Neke od njih su: „Demokratija je vlast naroda, od naroda, za narod“, ili: „Demokratija je vladavina naroda u njegovom sopstvenom interesu“, „Demokratije je vladavina lica koja su slobodno izabrana i odgovorna onim koji vladaju“, ili: „Demokratija je oblik političkog sistema u kome pored političke participacije građana postoji i njihovo konkretno učešće u odlučivanju“ i mnoge druge…..
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Kalina 18. april 2024.
Objavio NinaPremovic123 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.