Odlomak

UVOD
Osnovni spoljnotrgovinski poslovi su uvoz i izvoz robe i usluga.Svi ostali poslovi odvijaju se u funkciji ova dva posla.Spoljnotrgovinski promet robe i usluga predstavlja osnovu za obavljanje deviznog poslovanja.
Zakon o deviznom poslovanju osnovni je zakonski propis koje regulise devizno poslovanje.Zakon je u primeni od 2006 godine.Devizno poslovanje u Srbiji uredjeno je Zakonomo deviznom poslovanju.Zakon o deviznom poslovanju sastoji se od 70 clana po kojima Zakon fukcionise.
Devizni sistem zemlje regulise i raspolaganje sa stranim sredstvima placanja kako fizickih tako i pravnih lica,odnose sa banaka sa poslovnim bankama iz inostranstva, posedovanje deviza itd.
DEVIZE I DEVIZNI KURSEVI

Prema definiciji pojam devize obuhvata sva potrazivanja u inostranstvu koja su naplativa,a koja glase na inostrana sredstva placanja.Nas zakon definisi devize kao potrazivanja iz inostranstva koja glase na stranu valutu,kao i efektivni strani novac.One predstavljaju kratkorocna novcana potrazivanja,kako preduzeca i banaka,tako i fizickih lica,sa kojima ona mogu raspolagati.
Devizni zakon je dozvolio ugovaranje u devizama u Republici s tim sto se placanje i naplacivanje po tim ugovorima vrsi u dinarima.Rezidenti i Nerezidenti koriste devize,po pravilu,za placanje inostranstvu,ako zakonom nije odredjeno drugacije.Placanje,naplacivanje i prenos izmedju rezidenata,i izmedju rezidenata i nerezidenata u Republici vrse se u dinarima.Placanje,naplacivanje i prenos moze se vrsiti I po poslovima koji su uredjeni zakonima o trzistu hartijama od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata i osiguranje depozita,kao i drugim propisanim slucajevima.
NBS propisuje u kojim se slucajevima placanje,naplacivanje i uplate i isplate mogu vrsiti u efektivnom stranom novcu.NBS donela je Odluku o placanju,naplacivanju,uplati i isplati koji se mogu vrsiti u efektivnom stranom novcu.Rezident-pravno lice,preduzetnik i ogranak stranog pravnog lica mogu, u obavljanju delatnosti za koju su registrovani,vrsiti naplatu u efektivnom stranom novcu u sledecim slucajevima:1) kada pruzaju usluge rezidentima,fizickim licima i nerezidentima, 2) kada prodaju robu rezidentima, fizickim licima i nerezidentima, 3) kada snabdevaju strane vazduhoplove i brodove gorivom i mazilom i drugom potrosnom robom u lukama u Srbiji, 4) kada naplacuju putarinu za vozila strane registracije.
Devize i efektivni strani novac mogu se kupovati i prodavati samo na deviznom trzistu,za namene koje su dozvoljene deviznim propisima.Devizni zakon propisuje dva nivoa deviznog trzista:neposrednu kupo-prodaju i kupo-prodaju na Medjubankarskom sastanku deviznog trzista, na kome ucestvuje i Narodna banka Srbije.Kurs dinara prema stranim valutama na deviznom trzistu formira se slobodno,u skladu sa ponudom i traznjom deviza.Znaci da Srbija primenjuje fleksibilni devizni kurs i to kontrolisani fleksibilni devizni kurs.Zvanicni srednji kurs dinara.Za obracun carine i drugih uvoznih dazbina primenjuje se zvanicni srednji kurs dinara utvrdjen poslednjeg radnog dana u nedelji koja prethodi nedelji u kojoj se utvrdjuje iznos carine i drugih uvoznih dazbina,u skladu sa carinskim zakonom.
Na osnovu formiranja devizni kursevi se dele na tri grupe:
• Fiksni
• Fleksibilni (fluktuirajuci) i
• Visestruki
Fiksni devizni kurs odredjuje Centralna banka ili vlada jedne drzave i on se utvrdjuje u paritetu prema jednoj ili vise stranih valuta.Ovako utvrdjeni kursevi primenjuju se sve do trenutka kada drzava sa svojim nadleznim organima ne donese novu odluku o visini deviznog kursa.
Klizajuci devizni kursevi predstavljaju posebnu vrstu fiksnih deviznih kurseva.Takvi kursevi nisu u potpunosti fiksni,vec su promene tog kursa ceste i menjaju se pod uticajem unapred odredjenih parametara i u granicama koje odredjuje drzava.
Fiksni kursevi su cesto nerealni,jer ne oslikavaju pravo stanje produktivnosti domace privrede u odnosu na svetsku privredu.Iznenadne velike promene kursa dovode do gubitaka ili dobitaka u spoljnotrgovinskom poslovanju u zavisnosti od promene kursa i omogucavaju da se na osnovu ovakvih promena stvara dobit.
Fleksibilni devizni kursevi se formiraju dnevno na bazi ponude i trazenje i monetarne vlasti nikakvim instrumentima ne uticu na formiranje deviznog kursa.Kod ovakvog nacina formiranja kursa moguce su velike dnevne oscilacije kursa i zbog toga ga ne primenjuje ni jedna zemlja u svetu.
Da bi se izbegle velike dnevne oscilacije kursa,doslo je do formiranja vodjenih,odnosno usmeravajucih fleksibilnih deviznih kurseva,koji se isto tako formiraju dnevno na osnovu ponude i traznje.
Visestruki devizni kursevi su kada drzava umesto jednog deviznog kursa ima vise deviznih kurseva koji vaze u istom trenutku.U zavisnosti od vrste spoljnotrgovinskog posla,oni se razlicito primenjuju i predstavljaju administrativne kurseve,a sa ekonomskog stanovista to je najlosiji nacin odredjivanja deviznih kurseva.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari