Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Bankarstvo/Finansije
Objavio studenti.rs 04. novembar 2015. Prijavi dokument
UVOD
Osnovni spoljnotrgovinski poslovi su uvoz i izvoz robe i usluga.Svi ostali poslovi odvijaju se u funkciji ova dva posla.Spoljnotrgovinski promet robe i usluga predstavlja osnovu za obavljanje deviznog poslovanja.
Zakon o deviznom poslovanju osnovni je zakonski propis koje regulise devizno poslovanje.Zakon je u primeni od 2006 godine.Devizno poslovanje u Srbiji uredjeno je Zakonomo deviznom poslovanju.Zakon o deviznom poslovanju sastoji se od 70 clana po kojima Zakon fukcionise.
Devizni sistem zemlje regulise i raspolaganje sa stranim sredstvima placanja kako fizickih tako i pravnih lica,odnose sa banaka sa poslovnim bankama iz inostranstva, posedovanje deviza itd.
DEVIZE I DEVIZNI KURSEVI
Prema definiciji pojam devize obuhvata sva potrazivanja u inostranstvu koja su naplativa,a koja glase na inostrana sredstva placanja.Nas zakon definisi devize kao potrazivanja iz inostranstva koja glase na stranu valutu,kao i efektivni strani novac.One predstavljaju kratkorocna novcana potrazivanja,kako preduzeca i banaka,tako i fizickih lica,sa kojima ona mogu raspolagati.
Devizni zakon je dozvolio ugovaranje u devizama u Republici s tim sto se placanje i naplacivanje po tim ugovorima vrsi u dinarima.Rezidenti i Nerezidenti koriste devize,po pravilu,za placanje inostranstvu,ako zakonom nije odredjeno drugacije.Placanje,naplacivanje i prenos izmedju rezidenata,i izmedju rezidenata i nerezidenata u Republici vrse se u dinarima.Placanje,naplacivanje i prenos moze se vrsiti I po poslovima koji su uredjeni zakonima o trzistu hartijama od vrednosti i drugih finansijskih instrumenata i osiguranje depozita,kao i drugim propisanim slucajevima.
NBS propisuje u kojim se slucajevima placanje,naplacivanje i uplate i isplate mogu vrsiti u efektivnom stranom novcu.NBS donela je Odluku o placanju,naplacivanju,uplati i isplati koji se mogu vrsiti u efektivnom stranom novcu.Rezident-pravno lice,preduzetnik i ogranak stranog pravnog lica mogu, u obavljanju delatnosti za koju su registrovani,vrsiti naplatu u efektivnom stranom novcu u sledecim slucajevima:1) kada pruzaju usluge rezidentima,fizickim licima i nerezidentima, 2) kada prodaju robu rezidentima, fizickim licima i nerezidentima, 3) kada snabdevaju strane vazduhoplove i brodove gorivom i mazilom i drugom potrosnom robom u lukama u Srbiji, 4) kada naplacuju putarinu za vozila strane registracije.
Devize i efektivni strani novac mogu se kupovati i prodavati samo na deviznom trzistu,za namene koje su dozvoljene deviznim propisima.Devizni zakon propisuje dva nivoa deviznog trzista:neposrednu kupo-prodaju i kupo-prodaju na Medjubankarskom sastanku deviznog trzista, na kome ucestvuje i Narodna banka Srbije.Kurs dinara prema stranim valutama na deviznom trzistu formira se slobodno,u skladu sa ponudom i traznjom deviza.Znaci da Srbija primenjuje fleksibilni devizni kurs i to kontrolisani fleksibilni devizni kurs.Zvanicni srednji kurs dinara.Za obracun carine i drugih uvoznih dazbina primenjuje se zvanicni srednji kurs dinara utvrdjen poslednjeg radnog dana u nedelji koja prethodi nedelji u kojoj se utvrdjuje iznos carine i drugih uvoznih dazbina,u skladu sa carinskim zakonom.
Na osnovu formiranja devizni kursevi se dele na tri grupe:
• Fiksni
• Fleksibilni (fluktuirajuci) i
• Visestruki
Fiksni devizni kurs odredjuje Centralna banka ili vlada jedne drzave i on se utvrdjuje u paritetu prema jednoj ili vise stranih valuta.Ovako utvrdjeni kursevi primenjuju se sve do trenutka kada drzava sa svojim nadleznim organima ne donese novu odluku o visini deviznog kursa.
Klizajuci devizni kursevi predstavljaju posebnu vrstu fiksnih deviznih kurseva.Takvi kursevi nisu u potpunosti fiksni,vec su promene tog kursa ceste i menjaju se pod uticajem unapred odredjenih parametara i u granicama koje odredjuje drzava.
Fiksni kursevi su cesto nerealni,jer ne oslikavaju pravo stanje produktivnosti domace privrede u odnosu na svetsku privredu.Iznenadne velike promene kursa dovode do gubitaka ili dobitaka u spoljnotrgovinskom poslovanju u zavisnosti od promene kursa i omogucavaju da se na osnovu ovakvih promena stvara dobit.
Fleksibilni devizni kursevi se formiraju dnevno na bazi ponude i trazenje i monetarne vlasti nikakvim instrumentima ne uticu na formiranje deviznog kursa.Kod ovakvog nacina formiranja kursa moguce su velike dnevne oscilacije kursa i zbog toga ga ne primenjuje ni jedna zemlja u svetu.
Da bi se izbegle velike dnevne oscilacije kursa,doslo je do formiranja vodjenih,odnosno usmeravajucih fleksibilnih deviznih kurseva,koji se isto tako formiraju dnevno na osnovu ponude i traznje.
Visestruki devizni kursevi su kada drzava umesto jednog deviznog kursa ima vise deviznih kurseva koji vaze u istom trenutku.U zavisnosti od vrste spoljnotrgovinskog posla,oni se razlicito primenjuju i predstavljaju administrativne kurseve,a sa ekonomskog stanovista to je najlosiji nacin odredjivanja deviznih kurseva.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.