Digitalna štampa
VISOKA ŠKOLA ZA MENADŽMENT I POSLOVNE KOMUNIKACIJE
SREMSKI KARLOVCI
Seminarski rad iz Informatike
ТЕМА:
Digitalna štampa
Prof. _____________
Kandidat:
Lajtana
br. indeksa 65/2012
Sremski Karlovci, maj 2013.
Seminarski rad, Digitalna štampa
2
SADRŽAJ
Naleketrisavanje štamparske forme
Osvetljavanje štamparske forme

Seminarski rad, Digitalna štampa
4
2. Digitalna štampa
Svaka ofset štamparija se nalazi pred ozbiljnim problemom kada klijent donese hitan
posao malog tiraža, koji traži visok kvalitet i prihvatljivu cenu. Iako sama priprema ofset
mašine srednje veličine košta više nego što taj posao realno može doneti profita, poslovna
etika ne dozvoljava da se posao odbije, uprkos svesnom gubitku. Jedini način da se zadrže
takvi klijenti i da se zaradi na poslovima malog kolornog tiraža je primena digitalne štampe.
Prednosti digitalne štampe su višestruke: jednostavna manipulacija, laka dijagnostika i
održavanje, postojanost kvaliteta tokom rada, pogodnost štampanja malih tiraža,
mogućnosti printing on demand i personalizacije štampanih materijala. Ovome treba dodati i
činjenicu da na cenu jednog otiska ne utiče veličina tiraža.
Razvoj digitalne štampe, sasvim sigurno, širi paletu mogućih usluga i aplikacija i na taj način
podiže nivo poslovanja i konkurentnosti na tržištu. Velika očekivanja korisnika po pitanju
brzine, kvaliteta i ekonomičnosti samih mašina za digitalnu štampu dovela su do konstrukcije
produkcionih printing sistema visoke rezolucije koji su uspeli da zadovolje zahtevane
kriterijume.
Perfektan, intezivni, realističan kolorni otisak, brzo finiširanje posla, varijabilnost štampe i
personalizacija otisaka su aspekti grafičke proizvodnje u kojima je digitalna štampa postigla
najviši nivo u odnosu na bilo koju drugu tehnologiju. Ipak, pored kvaliteta, za štampu su od
izuzetnog značaja i proizvodni troškovi samog otiska, tj. jedinična cena otiska, jer se u praksi
pokazalo da na troškove proizvodnje u ogromnoj meri utiču troškovi potrošnog materijala
same mašine (toneri, grejne stanice, fotoosetljivi bubanj) i njenog održavanja i servisiranja.
Od toga zavisi kako će biti formirati cena proizvoda.
Na kraju, digitalna štampa nije konkurencija klasičnoj ofset štampi, već njena dopuna
koja omogućava da poslovanje bude ekonomski opravdano i u malim tiražima punog kolora.
Digitalna štampa je jednom nogom zakoračila u naš život, smelo i ponosito ali sa razlogom.
Ukrotila je male tiraže, odgovorila svim potrebama tržišta po pitanju vremena i kvaliteta i
postala ekonomična.
Digitalna štampa podrazumeva direktnu povezanost između računara na kom je urađena
priprema (digitalna) i štamparske mašine. Ona se javlja kao najsavremeniji oblik štampe i
otvara mogućnost za izradu štamparskih proizvoda koji su doskora bili nezamislivi, kao što je
štampa po potrebi, štampa malih tiraža po pristupačnim cenama, personalizacija i slično.
Digitalna štampa ima dve podkategorije.
Statička digitalna štampa tipa
Computer to press
koja predstavlja klasičnu ofset štampu
na mašinama kod kojih je
osvetljivač za formu, CtPlate, postavljen na cilindru forme tako da
se forma osvetljava i razvija na samoj štamparskoj mašini. Dalji tok štampe je isti kao i kod
klasične ravne ofset štampe.
Drugu podvrstu nazivamo dinamičkom digitalnom štampom
Computer to print,
a kod nje
se štamparska forma stvara za svaki radni ciklus. Ona je najčešće beskontaktnai bazirana na
ink-jet postupku ili štampi sa suvim ili vlažnim tonerom pomoću elektrofotografije.
Seminarski rad, Digitalna štampa
5
Druga podvrsta digitalne štampe je dinamička digitalna štampa Computer to print, kod
koje se štamparska forma stvara za svaki radni ciklus. Najčešće je ova štampa beskontaktna,
odnosno kod nje pritisak nije osnova štamparskog procesa koji omogućava prenošenje boje
sa forme na materijal za štampu. Ova tehnika štampe bazirana je na ink-jet postupku, ili
štampi sa suvim ili vlažnim tonerom pomoću elektrofotografije.
Slika 1. Prikaz direktne štampe – Computer to print
Preteča digitalne štampe je prvi štampač koji je nastao 1938. godine, a osmislio ga je
Čester Karlson
. Bio je baziran na procesu suve štampe nazvanom elektrofotografija koja se
sastoji iz šest faza: naelektrisavanje (nabijanje štamparske forme), osvetljavanje, bojenje,
štampanje, učvršćivanje otiska, čišćenje.
Slika 2. Prvi štampač, 1938. godina
Chester Floyd Carlson, 1906. fizičar, pronalazač, advokat za patente, rođen u Sijetlu

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti