Direktni umišljaj

Uvod

Određivanje pojma krivičnog djela je jedno od centralnih pitanja nauke krivičnog prava, koja ima zadatak da pojam krivičnog djela odredi s obzirom n a pravne elemente koji su sadržani u svakom krivičnom djelu.

Elementi koji su zajednički svim krivičnim djelima zovu se osnovni elementi krivičnih djela. Osim njih, postoje i posebni elementi. koji se javljaju samo kod nekih krivičnih djela. Umišljaj je teži stepen krivice i on se uvijek zahtijeva za postojanje krivičnog djela. Krivična djela izvršena sa umišljajem uvijek su kažnjiva.

Po krivičnom zakonu određeno je da je djelo učinjeno sam umišljajem kada je učinilac bio svjestan svog djela i njegovih posljedica ali je pristao na njegovo izvršenje ili kad je bio svjestan da usred njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti krivično djelo. Postoje dvije vrste umišljaja : direktni i eventualni. U svome seminarskom radu obradit ču direktni umišljaj.

Pojam umišljaja

Umišljaj ( dolus ) je svjesno i voljno ostvarenje krivičnog djela. To je najizrazitiji i najviši oblik krivnje kroz koji se najpotpunije izražava psihički odnos učinitelja prema djelu kao svom ostvarenju , njegov stav prema posljedici kao promjeni na objektu napada koju je on prouzrokovao ili doprinjeo njenom prouzrokovanju. Za krivično djelo učinjeno sa umišsljajem uvijek se odgovara ili kjažnjava.

Umišljaj (dolus) postoji kada je učinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje ili kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, pa je pristao na njeno nastupanje. Pri tome treba imati u vidu da se radi o uopštenoj formulaciji koja postavlja samo opšte okvire za različite sadržaje u kojima se umišljaj može da manifestuje u konkretnim slučajevima. To može da bude momentalna i iznenadna odluka nastala u afektu, posve svjesno i hladno izvršenje djela, izvršenje djela iz milosrđa, dugo razmišljanje u formiranju odluke, itd. Dakle, konkretna svijest i volja učinioca u izvršenju djela mogu da se razlikuje po načinu i vremenu formiranja, zatim stepenu određenosti, kao što mogu naravno i da se javljaju u različitim stepenima težine i intenziteta. Takvi razliciti sadržaji umišljaja relevantni su kod ocjene učinioćeve krivice a time i kod izbora i odmjeravanja kazne.

Za razliku od ranijeg rješenja, sadašnji zakon izričito naglašava da krivično djelo može biti učinjeno direktnim i/ili eventualnim umišljajem, koje reguliše odvojeno, u posebnim stavovima.