Društvene mreže i njihov uticaj na ponašanje mladih

background image

metoda   generalizacije,   analize   sadržaja   i   tumačenja   određenih   pojmova.   Pomoću 

navedenih metoda pokušaće se na najbolji način proučiti i prikazati karakteristike rada 

društvenih mreža, kao i njihov uticaj na društvo u cjelini. Krajem devedestih godina XX, a 

naročito prvih godina XXI, vijeka prve verzije društvenih mreža doživljavaju ekspanziju i 

postaju najpopularnija oblast na Internetu (eng. 

World Wide Web – WWW

). Broj korisnika 

Interneta koji u današnje vrijeme ne upotrebljavaju društvene mreže je izuzetno mali i 

gotovo   zanemarljiv.   Društvene   mreže   su   zapravo   Internet   sajtovi   gdje   se   možete 

predstaviti, upoznati i družiti sa osobama istih ili sličnih interesovanja, a najveći „bum“ su 

doživjele krajem prve dekade XXI vijeka, naročito među mlađom populacijom korisnika 

Interneta. Cilj ovog rada je prikazati dobre strane uticaja društvenih mreža na život mladih 

ljudi,   njihov   uticaj   na   širenje  vidika,   opšte   kulture,   razmjene   ideja,   obrazovanje   kao   i 

svakodnevno druženje i komuniciranje sa virtuelnim i pravim prijateljima na mreži, ali i 

negativne   strane   kao   što   su   otuđivanje,   depresivno   ponašanje,   širenje   govora   mržnje, 

uhođenje kao i psihička i fizička zavisnost o društvenim mrežama i njihovom sadržaju.

3. Socijalizacija na Internetu

Društvene mreže su interaktivni društveni mediji koji omogućavaju korisnicima 

stvaranje vlastitih web stranica, tema, grupa, fotografskih galerija i 

on-line

 prijatelja uz 

visok stepen međusobne povezanosti svih elemenata društvene mreže i mogućnost za 

samostalno   određivanje   nivoa   privatnosti   svakog   pojedinca.   Društvene   mreže   su 

fenomen koji je na Internetu zaživio u prvoj dekadi XXI vijeka, a njihovi prethodnici su 

forumi, 

Chat room

-ovi (pričaonice) i blogovi. Rani oblici društvenih mreža na Internetu 

su nastali u formama generalnih mrežnih zajednica kao što su  

theGlobe  

i

  GeoCities 

4

nastali 1994. godine i 

Tripod 

nastao godinu dana kasnije. Većina od ovih rudimentarnih 

mrežnih zajednica su se fokusirale na povezivanju ljudi zbog međusobnog uticaja preko 

tzv.  

Chat   room

-ova   i   podsticale   su   korisnike   da   dijele   lične   podatke   i   ideje   preko 

Internet stranica. Navedeni pristup je omogućen  

easy to use

  (eng. lako za korištenje) 

„alatima“ za objavu podataka i jeftinim ili besplatnim prostorom na Internetu. Pojedine 

društvene mreže su imale drugačiji pristup, jednostavnim spajanjem ljudi preko adrese 

njihovog 

e-maila,

 odnosno putem elektronske pošte. Krajem 90-tih godina XX vijeka, 

korisnički   profili   postaju   glavna   karakteristika   stranica   društvenih   mreža,   koji 

omogućavaju korisnicima stvaranje lista mrežnih prijatelja i opciju pretrage mreže u 

potrazi za korisnicima sa sličnim interesovanjima i njihovo organizovanje u tematske 

grupe. 

Od 2003. godine na Internet tržištu se javljaju velike organizovane virtuelne 

zajednice kao što je 

MySpace

  ili globalno najpopularnija društvena mreža današnjice, 

Facebook.

  Zajedničko   za   sve   Internet   mreže   ove   vrste   su   „alati“   i   sistemi   za 

komunikaciju   među   posjetiocima   koji   dijele   vlastita   iskustva   jedni   između   drugih, 

komuniciraju   sa   osobama   sličnih   interesovanja   i   pronalaze   stare   prijatelje.   Sve 

društvene mreže koriste slične metode da privuku pažnju i zadrže posjetioce na svojim 

stranicama,   a   sa   druge   strane   one   takođe   moraju   sadržavati   drugačiji   pristup 

integrisanju   informacija   i   načinu   korištenja   „alata“   za   komunikaciju.   Ono   što   čini 

jedinstvenim   društvene   mreže   za   razliku   od   drugih   grupnih   web-stranica   je 

razmjenjivanje liste kontakata jednog korisnika sa ostalim korisnicima iste društvene 

mreže. Rezultat takvog „šerovanja“, odnosno dijeljenja kontakata, je taj da osobe koje 

se inače u stvarnom životu nikada ne bi srele dobijaju priliku da se povežu i stupe u 

kontakt jedni sa drugima. Logika povezivanja kontakata između korisnika konstantno 

se unapređuje, i povećava se mogućnost kontaktiranja osobe koja ima slične interese iz 

5

background image

4. Tipovi društvenih mreža

 

Sve društvene mreže na Internetu se mogu podijeliti u sedam osnovnih kategorija

1

Društveno povezivanje

Društvene   mreže   bez   sumnje   predstavljaju   najbolji   način   povezivanja   sa 

prijateljima, članovima porodice i ljudima koji žive dosta daleko od nas. Najpoznatije i 

najpopularnije mreže takvog tipa su Facebook, Twitter, Google+ i MySpace koji je već 

prilično zastario i gotovo da nema nikakvog društvenog uticaja.

Podjela multimedijalnog sadržaja 

Ovakvi   tipovi   mreža   omogućavaju   korisnicima   dijeljenje   video   materijala, 

fotografija, zvuka i sličnih sadržaja na Internetu. Najpopularnije društvene mreže ovog tipa 

su YouTube, Instagram, Pinterest, Flickr, Tumblr i Picasa.  

Informativne 

Ovakve mreže su osmišljene sa ciljem da olakšaju ljudima pronalaženje rješenja za 

svakodnevne   probleme,   kao   i   pristup   širokom   spektru   podataka   i   informacija.   Ovakvi 

portali   pružaju   veliki   broj   podataka   koji   mogu   biti   korisnicima   do   velike   pomoći   u 

svakodnevnom   životu.   Primjer   takvih   portala   su   Super   Green   Me   i   Do-It-Yourself 

Community.

1

 Crnobrnja, Stanko. Novi mediji i društvene mreže: Pojmovnik, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2014.

7

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti