Odlomak

Ekspresionizam je umetnost koja predstavlja ekspresiju najdubljih impulsa modernog čoveka dvadesetog veka. Kao pokret u modernoj umetnosti javio se u Nemačkoj 1905. godine. Tada je jedna grupa umetnika osnovala u Drezdenu grupu „Most”, kasnije u Minhenu grupu „Plavi jahač”, a zatim i grupu „Nova stvarnost”, takođe u Nemačkoj, posle Prvog svetskog rata.
Nosioci talasa ekspresionizma više su bili povezani shvatanjem života nego stilom i formalnim rešenjima. Više subjektivnim raspoloženjima i emocijama, a manje izgledom dela. Kroz predmet koji slikaju, ekspresionisti pokazuju bolesna stanja modernog čoveka, njegovu paniku i otuđenost.
Prirodu i sredinu oko sebe doživljavali su kao neprijateljsku i baš zbog toga im je slika stvarnosti deformisana i iskrivljena. Svoj unutrašnji osećaj su poistovećivali sa delom – pa su boje i oblici na njihovim slikama simboli čovekove sudbine. Naglašavanje i deformacija kompozicije, bili su vizuelni gestovi kojima je umetnik u sliku prenosio intimno iskustvo nelagode.
Stvaralaštvo predstavnika ekspresionizma, Edvarda Munka, kritičari su opisali kao:

„On ne slika sam odraz prirode, već odraz svog sećanja; niti na prvi pogled opšti izgled predela, kao što stoji u spoljašnjem svetu, već subjektivnu sliku, koja je tokom dužeg ili kraćeg vremena tinjala urezana u njegovo pamćenje ili dušu, konstantno ističući tamu među mnoštvom boja koje se pojavljuju čim zatvori oči.”

Edvard Munk, najslavniji norveški umetnik, rođen je 12. decembra 1863. godine u gradu Lotenu. Zajedno sa porodicom, zbog zdravstvenih problema majke koja je bolovala od tuberkuloze, seli se u Oslo 1864. godine. Porodica Munk 1877. godine doživljava još jednu tragediju. Sofi, najstarije dete, umire od tuberkuloze. Godinu dana kasnije, najmlađa ćerka Laura odlazi u bolnicu sa dijagnozom šizofrenije. Sam Munk je tokom detinjstva bio često bolestan. Tokom zimskih dana bio je primoran da ostaje kod kuće, tako da te prostorije postaju centar njegovog života. Imao je kućne časove crtanja i upravo tako provedeno vreme postaje čest motiv njegovih slika.
Kao mladić donosi životnu odluku i potpuno se posvećuje slikarstvu. U jesen 1881. godine upisuje Kraljevsku školu umetnosti. Ipak, škola nije ispunila njegova očekivanja. Na časovima crtanja počinje da improvizuje što se nije dopalo profesorima. Godinu dana kasnije napušta školu i sa grupom kolega iznajmljuje stan u centru grada. Munk po prvi put dobija mogućnost da prikaže svoja dela na izložbi.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari