Ekologija u saobracaju

UVOD:

Nedvojbeno je da promet negativno utječe na okolinu: onečišćuje zrak, vodu, tlo, podiže razinu buke i općenito štetno djeluje na okoliš, ljudsko zdravlje, kao i na promjenu klime.
Sve veće povećanje broja motornih vozila te s time sve veće povećanje ispušnih plinova koji nastaju uzgaranjem goriva u motorima dovode do brojnih štetnih posljedica.
Ne čudi stoga što države djelovanjem u međunarodnim organizacijama donose brojne propise, provode opsežne studije i poduzimaju brojne mjere u svrhu smanjenja količine plinova.
Saobraćajni sektor jedan je od najvažnijih sektora današnjice, a ujedno i značajan nositelj i okosnica gospodarskog i društvenog razvoja svake zemlje. Budući da je to sistem bez kojeg pojedinac i društvo u cjelini ne mogu funkcionisati, kao takav predstavlja krvotok svake zemlje. Stepen razvijenosti prometnog sistema u koleraciji je s visinom državnog razvoja i kvalitetom uslova života. Vitali interes svake društvene zajednice je pdizati razinu kvaliteta saobraćajnog sistema. S obzirom da je temeljni cilj saobraćajnog sistema povezivanje gosodarstvenih subjekata i ljudi neovisno o udaljenosti, svrsi prijevoza i modaliteta, saobraćaj ima međunarodu dimenziju.
Međutim, osim pozitivnog društveno-ekonomskog uticaje, saobraćaj isto tako ima i svoju negativnu dimenziju. Njegova ekpanzija, proizvela je niz negativnih elemenata koji konstantno ugrožavaju kvalitetu življenja i ekonomsku stabilnost zemlje. Tu posebice treba izdvojiti zagađenje okoliša (zraka i vode) zbog velike emisije štetnih plinova, stvaranje buke i vibracija, zauzimanje prostora i površina, ali i izvanrednih događaja (saobraćajnih nesreća).

2. STANJE MOTORNIH VOZILA I SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA U BIH
Upravljanje sigurnošću saobraćaja na području jedne države treba da se oslanja na tri međusobno ovisna elementa i to:

-Institucionalno upravljačka funkcija koja treba da osigura preduslove za usvajanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva sigurnosti saobraćaja i koja treba biti promotor mjera za postizanje rezultata.

-Intervencije i mjere povećanja sigurnosti u saobraćaju koje trebaju da osiguraju dostizanje ciljeva, koje uključuju sve faktore sigurnosti saobraćaja i planiranje, standarde i propise iz oblasti sigurnosti saobraćaja

-Rezultati koji trebaju da prikažu efekte koji su mjerljivi i izmjerljivi i koji trebaju da osiguraju ocjenu zacrtanih ciljeva preuzetih mjera i njihovu eventualnu korekciju.

Trenutno u BIH nemamo definisanu isntitucionalnu upravljačku funkciju sigurnosi u saobraćaju niti na jednom nivou organizacije države (pojedine institucije imaju odjeljenja koja broje jednu ili dvije osobe koje se bave sigurnošću u saobraćaju).

U BiH imamo dvije entitetske strategije sigurnosti u saobraćaju bez državne strategije koje nemaju zajedničkih elemenata gledamo kroz jasno definisane intervencije i mjere.

3. CESTOVNA MOTORNA VOZILA KAO IZVORI ONEČIŠĆENJA ZRAKA

Na temelju hemijske analize goriva ustanovljena je potrebna količina zraka od 14.7kg za potpuno izgaranje 1kg goriva. Odnos stvarne količine zraka potrebna za proces potpunog izgaranja naziva se faktor zraka λ
λ>1- postoji višak zraka u smjesi – siromašna smjesa
λ<1 – postoji manjak zraka u smjesi – bogata smjesa

Sastav ispušnih plinova iz ottovnih motora:
-neškodljivi: dušik (N2), vodena para (H2O), kisik (O2), ugljikov dioksid (CO2).
-škodljivi: ugljikov-monoksid (CO), ugljikovodici (CH), dušikovi oksidi (NOx), olovo i spojevi olova (Pb), sumpor dioksid (SO2).

50% CO2 u formiranju efekta staklenika

CO2 u prometu: 82.9% cestovni, 11.7% zračni, 2.9% željeznički, 2.5% pomorski promet.

Ostatak CO2 pri izgaranju -165g/kg, do 2008.godine-140g/kg, do 2012. Godine.120g/kg

Do 50% onečišćenja zraka dolazi od cestovnog prometa.

Maksimalna dozvoljena koncentracija Co -50ppm, dok pri mirovanju 200ppm.