Odlomak

Uvod

Pod ponudom neke robe na odredjenom tržištu u odredjenom intervalu vremena podrazumevamo odredjenu količinu robe koju su proizvodjači voljni da isporuče na tom tržištu i u tom razdoblju pri odredjenim cenama. Ponuda je dakle, prodaja spremnost proizvodjača neke robe pri različitim cenama te robe, odnosno pokazuje koje se količine te robe mogu kupiti pri svakoj mogućoj ceni na odredjenom tržištu u odredjenom periodu.
Ponuda je, kao i tražnja definisana u odnosu na cene. Ona izražava odredjenu funkcionalnu vezu izmedju ponudjenih količina neke robe i mogućih cena što se vidi na odredjenom tržištu u odredjenom vremenu posmatranja. Takodje, pored cena, ponudu definiše proizvodnja, i zanemarujući neka istupanja kod ekonomskih odnosa sa inostranstvom, može se reći da struktrura i obim nacionalne proizvodnje roba odredjuju obim i strukturu ponude na domaćem tržitu.
U prvom delu ovog seminarskog rada biće reči o samom pojmu ponude rada, ponudi rada, koji su njeni nosioci, koje je osnovno zakonsko pravilo ponude, zatim elemente koji utču na ponudu, necenovni faktori itd..
Što se tiče drugog dela seminarskog rada, on se odnosi na grafički prikaz krive ponude, i pomeranje krive ponude.
1. Pojam ponude
1.1. Definisanje pojma ponude
Ponudu roba definišemo kao količinu roba koju su proizvođači spremni da prodaju po datim tržišnim cenama. Pod ponudom podrazumevamo količinu neke robe koju je proizvođač spreman da proizvede i proda pri različitim nivoima njene cene. Ponudu možemo definisati kao odnos između ponuđene količine neke robe i njene cene, pri ostalim nepromenjenim uslovima, kao što su : troškovi proizvodnje, cene supstituta i organizacija tržišta. Ponuda izražava, prodajnu spremnost proizvođača neke robe pri različitim nivoima cene te robe, ceteris paribus. Drugim rečima, ponuda pokazuje koje se količine neke robe mogu prodati pri svakom određenom nivou cene na određenom tržištu i u određenom vremenskom periodu.
Nosioci ponude roba nalaze se u ulozi prodavača na tržištu roba. Kada uprava preduzeća donosi odluku o obimu proizvodnje i o veličini ponude roba ona uvek vodi računa o prihodima i troškovima. Ona će izabrati onaj obim proizvodnje (ponude) roba koji je pri datim cenama, platama radnika i troškovima kapitala najpovoljniji za vlasnika preduzeća, tj. koji donosi najveću dobit.
Zakonu ponude podvrgnute su i individualna ponuda i tržišna ponuda. Rast cena znači veće prihode koje preduzeća prisvajaju pa su ona u stanju da nabave sve veće količine svih inputa proizvodnje – zemlje, kapitala i rada. S obzirom da preduzeća raspolažu većim količinama inputa, to znači da će se povećavati i obim njihove proizvodnje. Povoljna cena nekog dobra, znači i mogućnost ostvarenja visokih profita, pa će pojedini proizvođači napustiti proizvodnju u kojoj su profiti niski i ući u proizvodnju u kojoj su profiti viši.
Ukupna ponuda na tržištu ( koja se sastoji iz zbira pojedinačnih ponuda) biti najveća pri najvišoj ceni. Smanjenje pojedinih cena dovešće automatski do smanjenja količina koje su proizvođači spremni da ponude.
Sa matematičkog gledišta prva formula zakona ponude, tj. odnosa između visine tržišne cene i količine robe koji su ponuđači voljni prodati u određenom vremeni i na određenom tržištu, dao je A.A. Cournot. Istražujući tržišna kretanja on je konstatovao da je ponuđena količina neke robe izvesna funkcija njene cene i da se na visini generalizacije tržišnih iskustava, ta funkcija može bliže odrediti kao funkcija čija je prava izvod po ceni (p) veća od nule, tj. kao

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari