Ekonomska politika i uticaj investicija na privredni rast i razvoj
VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVNU EKONOMIJU
I PREDUZETNIŠTVO
Beograd
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA TEORIJA I PLANIRANjE PRIVREDNOG RAZVOJA
EKONOMSKA POLITIKA I UTICAJ
INVENSTICIJA NA PRIVREDNI RAST I RAZVOJ
Mentor: Kandidat:
Dr Jovan Savić Jelena Ibrajter
Broj indeksa: 402-003/12
Beograd, april 2013.
SADRŽAJ
UVOD ................................................................................................................................................................. 3
1. ODLIKE EKONOMSKE POLITIKE ............................................................................................................... 4
2. UTICAJ EKONOMSKE POLITIKE NA PRIVREDNI SISTEM ...................................................................... 5
3. CILjEVI EKONOMSKE POLITIKE ................................................................................................................. 6
3.1. VRSTE CILjEVA ....................................................................................................................................... 6
3.2. OSNOVNE ODLIKE CILJEVA ................................................................................................................. 7
4. INSTRUMENTI EKONOMSKE POLITIKE .................................................................................................... 8
4.1. ODNOS CILjEVA I INSTRUMENATA ................................................................................................... 9
5. POJAM I ODLIKE PRIVREDNOG .................................................................................................................. 10
5.1. PROIZVODNA FUNKCIJA ....................................................................................................................... 10
5.2. MERE ZA PODSTICANjE ŠTEDNjE I INVESTICIJA ............................................................................ 11
5.3. RADNA SNAGA I PRODUKTIVNOST ……………………………………………………………..…. 12
5.4. ŠTEDNJA I INVESTICIJE ......................................................................................................................... 12
5.5. UZROCI POREMEĆAJA U PRIVREDI ................................................................................................... 13
5.6. ZAOSTAJANJE U STABILIZACIONOJ POLITICI ................................................................................ 13
5.7. NEIZVESNOSTU EKONOMSKOJ POLITICI ......................................................................................... 14
6. ZNAČAJ I CILJEVI DOMAĆEG PRIVREDNOG RASTA I RAZVOJA ....................................................... 15
6.1. FAKTORI PRIVREDNOG RAZVOJA …………………………………………………….……………. 17
6.2. INDIKAROTI RAZVIJENOSTI ………………………………………………………...…………….… 18
6.3. MOTIVI STRANIH LICA ZA INVESTIRANjE KAPITALA ................................................................. 20
7. EFEKTI STRANIH DIREKTNIH INVESTICIJA NA DOMAĆU PRIVREDU ............................................. 21
8. DOSADAŠNjI EFEKTI SDI NA SRPSKU PRIVREDU ................................................................................. 23
9. DIREKTNA ULAGANjA U DOMAĆU PRIVREDU ...................................................................................... 24
9.1. SRBIJA I STRANE INVESRICIJE ............................................................................................................ 27
9.2. PREDNOSTI ULAGANjA U SRBIJU ....................................................................................................... 30
9.3. PODSTICAJ I ZAŠTITA STRANIH ULAGANjA U SRBIJU ................................................................. 32
9.4. PREPREKE BRZOM ULASKU SDI A PRE SVEGA GREENFIELD INVESTICIJAMA U SRBIJI ..... 33
10. AKTUELNA OCENA KONKURENTNOSTI PRIVREDE SRBIJE U ODNOSU NA PLATNI BILANS . 37
11. OTVORENOST PRIVREDE I INVESTICIJE ................................................................................................ 40
12. SDI I KLjUČNI MAKROEKONOMSKI INDIKATORI U USLOVIMA SVETSKE FIN. KRIZE .............. 42
13. BALL INVESTICIJA ...................................................................................................................................... 46
14. ZAKLjUČAK ................................................................................................................................................... 48
15. LITERATURA ................................................................................................................................................. 49
2

1. ODLIKE EKONOMSKE POLITIKE
Ekonomska politika ima neka specifična svojstva. Ona je i teorijska i primenjena
disciplina, tj. svoja teroijska saznanja verifikuje u praksi. Ciljevi, instrumenti i subjekti
ekonomske politike se povezuju u jednu funkcionalnu celinu i svoje delovanje usklađuju sa
karakterom društveno-ekonomskog sistema i potrebama njegovog razoja. Formiranje prve
doktrine ekonomske politike datira iz vremena raspada apsolutističkih monarhija. Vremenom
se njen razvoj usavršavao i prilagođavao promenama, a teorijsku podlogu je gradila naknadno.
Kao primenjena nauka određena je dejstvom i akcijom koju preduzimaju njeni subjekti
radi realizacije postavljenih ciljeva. Merama ekonomske politike regulišu se privredni tokovi.
Institucije u okviru privrednog sistema u praksi ostvaruju svoje funkcije putem akcije
ekonomske politike. To da je ekonomska politika primenjena i normativna diciplina ukazuje
na njenu vezu sa pravnim sistemom i pravnim naukama.
Još jedno svojstvo ekonomske politike je efekat njene akcije, ne samo u privredi, nego
i u drugim oblastima društvenog života. Uticaj potiče od nivoa društvenog proizvoda, stope
njegovog rasta. Veliki uticaj na subjekte ekonomske politike imaju i promene na političkom
planu. Poltički intresi su u nekim situacijama jači od pravih interesa društva.
Ilija Rosić, Doc. Dr Miroslav Đorđević: Ekonomika Jugoslavije», «Komino Trade» Kraljevo, Kragujevac, 2006. godina, str 51
4
2. UTICAJ EKONOMSKE POLITIKE NA PRIVREDNI SISITEM
Između ekonomske politike i privrednog sistema postoji specifičan odnos. Dejstvo
instrumenata ekonomske politike se ostvaruje u privrednom sistemu, čiji su konstitutivni
elementi: resursi, privredni subjekti, aktivnosti i institucije.
Resursi predstavljaju realnu pretpostavku odvijanja privrednog života., jer njihova
struktura uslovljava proces stvaranja materijalnog bogatstva. Resurse čine materijalni i
subjektivni činioci proizvodnje, gde ubrajamo prirodna bogatstva, sredstva za proizvodnju,
radna snaga i stručna znanja. Najznačajniji resursi danas su: informacioni sistemi,
preduzetništvo i telekomunikacije. Cilj ekonomske politike je ujedno i očuvanje prirodnih
resursa i njihova racionalna upotreba.
U privredne subjekte ubrajamo preduzeća, državu i domaćinstva. Domaćinstva
predstavljaju potrošačke jedinice, a preduzeća i država su proizvodne jedinice. Država je
ujedno i subjekt ekonomske politike, a karakter državne intervencije određuje dejstvo
ekonomske politike. Preduzeća ostvaruju svoje delatnosti uz pomoć informacija koje dobijaju
od subjekata. Za ekonomsku politiku je važna ciljna funkcija preduzeća dohodak ili profit, za
koju određuje uslove realizacije, reguliše izdvajanja po osnovu poreskih i drugih obaveza i
posebnimj propisima favorizuje delatnost preduzeća. Domaćinstva su potrošačke jedinice. Za
ekonomsku politiku su bitne njihove potrošačke preference koje zavise od raspoložiivog
dohodka, koja pokazuje njihovu kupovnu moć.
Aktivnosti se iskazuju u oblasti društvene reprodukcije, potrošnja, proizvodnja,
raspodela i razmena, u realnoj i monetarnoj privredi kao i u unutrašnjem i spoljnom tržištu.
Institucije su od značaja za akciju ekonomske politike. Podrazumevaju ustaljen
odnos između privrednih subjekata koji je garantovan određenim pravilima ponašanja ljudi. U
savremenim tržišnim privredama ona su uređena pravnim normama sa sankcijama. Akcija
ekonomske politike je uspešnija ako je institucionalna struktura stabilna. Najvažnije institucije
su: tržište, svojina, Centralna banka i bankarski sistem, planiranje, berze, dobit ili dohodak.
Dinamično funkcionisanje institucija obezbeđuje ekonomska politika radi postizanja privredne
ravnoteže.
5

2. Prema njihovom međusobnom odnosu, mogu biti nezavisni, komplementarni i
konfliktni. Retka je situacija da su nezavisni. Komplementarni su oni koji se paralelno
realizuju (veća stopa privrednog rasta = manja nezaposlenost). Konfliktni ciljevi su
protivrečni, tako da realizacija jednog sprečava realizaciju drugog cilja, koji je možda i
prioritetniji (ubrzani privredni = narušena privredna ravnoteža). Kada zemlja ima jasno
definisanu politiku privrednog razvoja, konfliktnost je na najmanjoj meri.
3. Podela na glavne i sporedne ciljeve. Uobičajno je da se dugoročni ciljevi dele na
glavne i sporedne. Među glavnim dugoročnim ciljevima ističu se ekspanzija proizvodnje,
poboljšanje alokacije, u raspodeli dohodka. Glavni ciljevi su u tržišnim privredama i odnose se
na stopu privrednog rasta, zaposlenost, stabilnost nivoa cena i pozitivni bilans.
4. Prema sadržini dele se na ekonomske u užem i ekonomske u širem smislu. Ciljevi
ekonomske politike kojima se postižu promene u procesu proizvodnje shvaćene kao jedinstvo
osnovnih elemanta: proizvodnje, potrošnje, raspodele i razmene su ekonomski u užem smislu.
Ciljevi ekonomske politke čija realizacija donosi promene u institucionalnoj strukturi
privrednog sistema su ekonomski u širem smislu.
3.2. OSNOVNE ODLIKE CILjEVA
Ciljevi su baza akcije ekonomske politike. Pre formulisanja ciljeva pristupa se analizi
privredne situacije. Osnovne odlike ciljeva su: specificirani, kvalitativno sadržinski određeni,
tj. da imaju sferu u kojoj deluju, podložni kvantifikaciji, jer to pojednostavljuje izbor
instrumenata za njihovu realizaciju, vremenski određeni, jer je to bitno zbog realizacije
instrumenata i usklađivanja odnosa, međusobno uskladivi, polazi se od podele na nezavisne,
komlementarne i konfliktne realni, odnosno ostvarljivi, bitno je da pre njihovog formulisanja
bude detaljno izanalizirana privredna situacija.
Druga pretpostavka je da u skali ciljeva oni budu međusobno usklađeni, tj.
komplementarni. I treća pretpostavka je realnost ciljeva, tj. da se poklapaju sa stvarnom
privrednom situacijom, a ne da su plod želja.
Ilija Rosić, Prof. dr Ljubomir Madžar, Prof. dr Miroslav Đorđević: «Sistemski pristup privrednom razvoju»,
«Komino Trade» Kraljevo, Kragujevac, 2008. godina, str 69.
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti