Odlomak

UVOD

Postoje različita shvatanja i definisanja države kao pojma u teoriji. Može se reći da je zajedničko svim stavovima da je država društvena pojava koja je nastala usled realnih potreba društva za rešavanjem društvenih sukoba i kao takva, organizacija koja raspolaže monopolom sile u društvu u kome stvara pravo u skladu sa svojim potrebama i radi širih društvenih interesa.
„Država spolja može da se odredi kao posebna i jedinstvena društvena organizacija koja raspolaže monopolom fizičke sile, a posmatrana iznutra, država je jedna nepotpuno harmonična organizacija, jer se interesi njenih članova, šire gledano podudaraju, a uže posmatrano, suprostavljaju.“   Zato se država može definisati na tri glavna i stalna načina:
•    Prostorno-vremensko značenje države koje podrazumeva postojanje države na trodimenzionalnom prostoru koji je određen granicama i postoji u određenom vremenu-periodu
•    Sociološko političko značenje države koje podrazumeva posmatranje držsave u užem smislu kao društvenu tvorevinu koja je sa ciljem ustanovljena, raspolaže monopolom sile i nosilac je vlasti
•    Organizaciono-tehničko značenje države koje državu posmatra kao odrganizaciju sa
uvrđenim institucijama koje imaju svoje funkcije i  nadležnosti
Kao što se može videti i iz predhodne definicije, osnovna obeležja, odnosno elementi jedne države su teritorija, stanovništvo i vlast. Postojanje ovih elemenata je međusobno tesno povezano i međuzavisno. Teritorija kao geografski prostor bez stanovništva koje je naseljava i ustanovljene vlasti ne predstavlja državu. Kada postoji celovitost ovih elemenata, može se govoriti o postojanju države.
Država se sa stanovišta elemenata države može definisati kao teritorijalna organizacija koja na svojoj teritoriji sprovodi državnu vlast, odnosno sprovodi vlast nad svojim stanovništvom, građanima. U nastavku rada biće reči o elementima države, naročito u kontekstu i na primeru Republike Srbije.

 

 

1.    Teritorija države

„Područje države predstavlja trodimenzionalni prostor na kome važi državni i pravni poredak, odnosno na kome se ostvaruje državna politička vlast.“  Teritoriju države čini pre svega deo zemljine površine koji je određen granicama. Pored zemljišne i morske površine, teritorija države obuhvata i vazdušni i bezvazdušni prostor iznad državne teritorije.  Teritoriju države čini i deo zemljišta ispod zemljine površine, zemljina utroba, deo mora, ukoliko država ima teritorijalni izlaz na more, reke, jezera, kanali i drugi vodotokovi, kao i ostrva na njima. Pored toga, teritoriji jedne države takođe pripadaju ambasade, konzulati, ratni i civilni brodovi i vazduhoplovi, diplomatska vozila, diplomatske pošiljke itd.
„Teritorija države je ograničena državnim granicama koje su utvrđene u skladu sa unutrašnjim i međunarodnim pravima.“ Državne granice dele jednu državu od susedne države, i nalaze se na utvrđenim mestima. Prelazak graničnih prelaza utvrđen je zakonima i propisanim pravilima. Osim državnih granica, postoje i administrativne granice, koje dele državu na administrativne jedinice unutar nje. Deo države, unutar njenih granica, nije uvek i nužno geografski jedinstven prostor,  odnosno, može da se sastoji iz više odvojenih delova. Međutim, svaka država pravno poseduje samo jednu teritoriju, što implicira da nužno jedinstvo državne teritorije, nije jednako njenom geografskom jedinstvu.
„Pošto državne granice razdvajaju teritorije nezavisnih država, a ne delove  teritorije iste države, međunarodne granice nije moguće mirno menjati jednostranom izjavom volje jedne države. Ali, država može u skladu sa vlastitim pravilima i svojom jednostranom voljom da menja svoje unutrašnje (administrativne) granice.“
Teritorija države se može smatrati i kriterijumom za određivanje prostornog važenja prava, pa tako svi koji se nalaze na teritoriji te države obuhvaćeni su pravnim poredkom iste.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari