Evropska Unija i Bosna i Hercegovina
UNIVERZITET TRAVNIK
KISELJAK
PRAVNI FAKULTET
MAGISTARSKI STUDIJ – MEĐUNARODNO PRAVO
Selma Brajić
BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKA UNIJA
KISELJAK,2015.
UNIVERZITET TRAVNIK
KISELJAK
PRAVNI FAKULTET
MAGISTARSKI STUDIJ – MEĐUNARODNO PRAVO
BOSNA I HERCEGOVINA I EVROPSKA UNIJA
-seminarski rad-
Mentor:Doc.dr.Adnan Mahmutović
Student:Selma Brajić
Predmet: Uvod u pravo Evropske Unije
Smjer: Međunarodno pravo i diplomatija
Kiseljak, januar 2015.
2

POJAM EVROPSKE UNIJE
Evropska unija (EU) je međunarodna struktura
sui generis
ili supranacionalana
tvorevina, koja ima vlastiti izvor prihoda i sudsku vlast, te niz nadnacionalnih institucija sa
ovlaštenjima da donose odluke o pitanjima od zajedničkog interesa za nivo Evropske unije.
EU čini 27 zemalja članica i ima više od 500 miliona stanovnika.
Sa Lisabonskim ugovorom,
koji je stupio na snagu 1. decembra 2009. godine, EU je dobila pravni subjektivitet, pa može
zaključivati međunarodne sporazume i priključivati se međunarodnim organizacijama.
EU
ima svoju plavu zastavu sa 12 zlatnih zvjezdica, himnu-Betovenovu“Odu radosti”, valutu euro
i slogan
Ujedinjeni u različitosti
.
Nadležnosti EU se dijele na
isključive nadležnosti
(npr. oblast monetarne politike,
carinske unije, konkurencije),
zajedničke nadležnosti sa državama članicama
(npr. unutarnje
tržište; ekonomska, društvena i regionalna kohezija, okoliš, zaštita potrošača, transport,
energija, sloboda, sigurnost i pravda) i
nadležnost podrške
(npr. zdravlje ljudi, industrija,
obrazovanje, turizam).
Ustavni princip Evropske unije je
princip supsidijarnosti,
a to znači da se “aktivnosti na nivou
EU poduzimaju onda kada to podrazumijeva veću efikasnost od aktivnosti pojedinih zemalja
članica
”,
odnosno “EU ne poduzima radnje (izuzev u oblastima svojih isključivih
nadležnosti), osim ako su one djelotvornije od radnji poduzetih na nivou države članice, regije
ili lokalne samouprave”.
HISTORIJAT EVROPSKE UNIJE
Šumanova deklaracija
Ministar vanjskih poslova Francuske Robert Schuman 1950. godine predložio je ujedinjenje
industrija za proizvodnju uglja i čelika u Zapadnoj Evropi. Godinu kasnije šest država
(Belgija, Savezna Republika Njemačka, Luksemburg, Francuska, Italija i Holandija) osnovale
su Evropsku zajednicu uglja i čelika (European Coal and Steel Community) (ECSC).
Misita, Nevenko. Osnovi prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo, 2002., str.126.
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/ (preuzeto 13. decembra 2010.)
Hadžiahmetović, Azra. Ekonomija Evrope. Ekonomski fakultet u Sarajevu– Izdavačka djelatnost, Sarajevo. 2005. str. 250
Direkcija za evropske integracije. Pojmovnik evropskih integracija, Vijeće ministara BiH-DEI, Sarajevo. 2010.
https://www.parlament.ba/sadrzaj/about/istrazivanja/
4
Šest država osnivača nekoliko godina kasnije odlučile su integrisati i druge sektore privrede i
1957. godine potpisale Rimski ugovor kojim je uspostavljena Evropska zajednica za atomsku
energiju (EURATOM) i Evropska ekonomska zajednica (EEZ). Tim ugovorom države članice
su počele uklanjati međusobne trgovačke barijere i formirati tzv. zajedničko tržište.
Tri evropske zajednice su 1967. godine ujedinjene, i od tada postoji jedna Komisija i jedno
Vijeće ministara, kao i Evropski parlament.
Prvobitno su članovi Evropskog parlamenta birani iz reda parlamentaraca država članica. Od
1979. godine organizuju se direktni izbori za Evropski parlament koji pružaju mogućnost
građanima država članica da glasaju za svoje kanidate i oni se održavaju svake pete godine.
Ugovor iz Mastrihta
, potpisan 1992. godine, uveo je nove oblike saradnje između vlada
država članica, na primjer u vezi sa pitanjima odbrane ili oblasti pravosuđa i unutrašnjih
poslova. Ugovorom iz Mastrihta kreirana je Evropska unija (EU), kakva je danas poznata.
Još 1992. godine Evropska unija je donijela odluku o formiranju Ekonomske i monetarne
unije (EMU), koja je uključivala i uvođenje zajedničke evropske valute pod upravom
Evropske centralne banke. Jedinstvena valuta – euro – postala je realnost 1. januara 2002.
godine kada su novčanice i kovanice eura zamijenile nacionalne valute u dvanaest od petnaest
država članica: Belgija, Njemačka, Grčka, Španija, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg,
Holandija, Austrija, Portugal i Finska.
Slovenije je 1. januara 2007. godine, postala prva od deset zemalja koje su se pridružile Uniji
iako je 2004. godine, počela koristiti euro.
Proces proširenja:
1951. godine osnovana Evropska zajednica uglja i čelika, sastavljena od šest zemalja
Belgija, Njemačka, Francuska, Itaija, Luksemburg i Holandija;
1973. - priključile se Danska, Irska i Velika Britanija
1981. - Grčka
1986. - Španija i Portugal
1995. - Austrija, Finska i Švedska
2004. – Češka Republika, Estonija, Kipar, Latvija, Litvanija, Mađarska, Malta,Poljska,
Slovačka i Slovenija.
www.europa.ba
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti